Mislim da kolega Bisokavi i Vauvao govore o istoj temi, ali različite problematike.
Bisokavi pokušava ukazati na zakone i međunarodno pravo, a Vauvao o namjeri Sber banke i učinka presude.
Znači jamstva su izdata prema načelima prava suda u Londonu za međunarodne ugovore, a Hravtska je potpisnik istoga. Drugim riječima presuda suda u Londonu je obvezna za Ramljaka i Hrvatsku .
Koje će Ramljak manevre prije toga napraviti je irelevatno pitanje, po meni, jer će stanje morati vratiti u prvobitno stanje radi postupanja prema presudi suda u Londonu . Sve drugo Hravtsku bi dovoelo u političku izolaciju i to su svakodnevne pojave, prisile, Londona i NewYorka prema ostatku svijeta, pa i Švicarskoj.
Međutim, sud u Londonu može donijeti i povoljnu presudu za male dioničare, ali uz svu moju maštu ne vidim kako ? Možda tehničke prirode da se tužba ne usvaja jer je Galeb na stablu ( nikada nije ) i sl…….
Neće sud suditi je li hrvatski zakon zakonit nego će vjerojatno kao valjda prospektom ili ugovorom o kreditu nadlezan sud utvrdjivati kakva su jamstva i na koji način se provode u pravnom smislu. To je oblik pritiska da se izjednače tražbine i da se svi vjerovnici jednako namire iz imovine sto je očito je, čak iz bez roll-upa nemoguce. Sud može dosuditi pravo namire, al ne može utjecati na odluke vjerovnika odnosno njihov medjusobni dogovor. Odnosno može al samo do visine ukupnih tražbina odnosno imovine za namirenje. Dakle, moja je pretpostavka da se svi "strvinari ne mogu namiriti", ali se svaki želi namiriti najviše sto može "iz strvine", da se tako grubo izrazim.
Vidjet ćemo sto će od toga biti, al zasad gledam na cijelu stvar kao legitimni oblik pritiska da se najveći financijski neosigurani ili djelomično osigurani vjerovnik ponovno nametne u procesu namire iz imovine. I to ponajprije blokadom cijelog procesa.
Ja nisam niti stručnjak niti pravnik, al mi elementarna logika nalaze da niti jedan sud ne može ići protiv volje većine vjerovnika koji su sad defacto vlasnici iako deiure procedura namire još nije provedena.
Stvari su tu jasne.Svaki vjerovnik ce se vrlo vjerovatno pokusati namiriti,a obzirom da su dugovi -jamstva preveliki i jamci ih nece moci platiti,doci ce do blokada racuna i pokretanja stecaja.
Naravno,vjerovnici se mogu dogovoriti i potpisati nagodbu i izbjeci stecaj,ali u ovom slucaju dvojim da je to moguce,ako najveci vjerovnik pokrece sporove,pljeni imovinu i ishoduje privremene mjere u susjednim drzavama.
SBERBANK ,koliko sam ja shvatio,izmedu ostalog,ne prizna i ne prihvaca “Lex.Agrokor” i trazi njegovo ukidanje ili ponistenje.
Koliki je uopce udio malih dionicara u Agrokorovim tvrtkama? Racunao netko? Mislim da izbacivanjem malih rade vise stete nego koristi. Jako negativna reklama koja ce se jako osjetiti na buduce poslovanje…
Bisakovi je:
a) mukla neznalica koja stvarno ne kuzi nista, ili
b) zlonamjerni druker koji ne znam iz kojeg razloga provodi vrijeme ovdje.
Zašto?
Smisao i stipulacije Lexa su uvedene upravo zato da se zaustave svi ovršni, sudski i ostali postupci protiv koncerna i povezanih društava te da se sve uređuje pod palicom upravnika. Tko ne vjeruje neka pročita zakon.
Presuda suda u Londonu (pod uvjetom da ju Rusi dobiju, u što duboko duboko sumnjam, jer geopolitika će zabraniti rusko švrljanje po Balkanu, back to square 1, pitajte se zašto je i pod čijom palicom Lex uopće i donesen) se možda može primjeniti u Srbiji, ali nigdje drugdje. U RH SIGURNO NE.
Hrvatski sudovi i institucije se rukovode domaćim zakonima i presuda suda u Londonu je za njih neki papir koji ne da ih na ništa ne obvezuje nego je potpuno nezaprimljiv i neprovediv ukoliko postoji domaća legislativa koja nešto uređuje. Kad to ne bi bilo tako onda mi ne bi bili država nego suburb u Londonu. I zato kažem da je tip mukla neznalica.
A smisao i motivacija njegovog pisanja na ovoj temi bi doista trebali biti predmet ozbiljne prijave nadležnim institucijama da ga smjeste na jedno detaljno psihijatrijsko promatranje.
Sve ove rasprave bi trebalo prebaciti na temu Agrokor.
Ovdje je sad to malo previše, jer imamo na Zse još desetke i desetke firmi osim Todexa.
Mislim da smo ipak već malo previše taoci Agrokora.
Situacija u Hr je sada daleko od one prije pola godine kad je vladala neizvjesnost oko te priče.
Danas ipak turizam raste sve jače, Bdp raste, dobavljači Agrokora normalno funkcioniraju, sve sastavnice Agrokora normalno funkcioniraju, građevina je u ogromnoj ekspanziji, brodarske vozarine rastu…
A mi se bavimo i dalje tu Lexom kao glavnom temom??
Pa zar to ipak nije malo previše, nije Agrokor Hrvatska, a firme u njegovom sastavu će ionako sve nastaviti postojati i raditi kao što su i dosad.
A svoju brigu neka brinu oni koji su mu posuđivali novac, nismo mi bili ni ti koji su brali 5-10 puta više kamate nego što bi dobili u zapadnom svijetu!
Neće sud suditi je li hrvatski zakon zakonit nego će vjerojatno kao valjda prospektom ili ugovorom o kreditu nadlezan sud utvrdjivati kakva su jamstva i na koji način se provode u pravnom smislu. To je oblik pritiska da se izjednače tražbine i da se svi vjerovnici jednako namire iz imovine sto je očito je, čak iz bez roll-upa nemoguce. Sud može dosuditi pravo namire, al ne može utjecati na odluke vjerovnika odnosno njihov medjusobni dogovor. Odnosno može al samo do visine ukupnih tražbina odnosno imovine za namirenje. Dakle, moja je pretpostavka da se svi "strvinari ne mogu namiriti", ali se svaki želi namiriti najviše sto može "iz strvine", da se tako grubo izrazim.
Vidjet ćemo sto će od toga biti, al zasad gledam na cijelu stvar kao legitimni oblik pritiska da se najveći financijski neosigurani ili djelomično osigurani vjerovnik ponovno nametne u procesu namire iz imovine. I to ponajprije blokadom cijelog procesa.
Ja nisam niti stručnjak niti pravnik, al mi elementarna logika nalaze da niti jedan sud ne može ići protiv volje većine vjerovnika koji su sad defacto vlasnici iako deiure procedura namire još nije provedena.
Stvari su tu jasne.Svaki vjerovnik ce se vrlo vjerovatno pokusati namiriti,a obzirom da su dugovi -jamstva preveliki i jamci ih nece moci platiti,doci ce do blokada racuna i pokretanja stecaja.
Naravno,vjerovnici se mogu dogovoriti i potpisati nagodbu i izbjeci stecaj,ali u ovom slucaju dvojim da je to moguce,ako najveci vjerovnik pokrece sporove,pljeni imovinu i ishoduje privremene mjere u susjednim drzavama.
SBERBANK ,koliko sam ja shvatio,izmedu ostalog,ne prizna i ne prihvaca "Lex.Agrokor" i trazi njegovo ukidanje ili ponistenje.
[/quote]
Ne može on ništa plijeniti jer nema ovršnu ispravu za to. Njihova potraživanja nisu osigurana nikakvim konkretnim zalogom nego generalnim jamstvima koja nisu specificirana. Većina vjerovnika će utvrditi način provedbe nagodbe, a oni koji nisu zadovoljni mogu se žaliti. Al to neće ako nemaju dovoljan broj glasova značiti da oni bilo sto mogu zaplijeniti. Oni mogu ishoditi privremenu mjeru raspolaganja imovinom do okončanja nagodbe ili spora. I na tu kartu igra SBER. Dakle da odugovlači s postupkom. Usprkos blokadi oni ne mogu upisati vlasnistvo niti će moći imenovati nadzorni odbor ni upravu jer neće za to imati dovoljan broj glasova. Osim toga oni će dobiti ono sto im nagodbom pripada, a ne ništa vise od toga. To je sredstvo pritiska da se izbore za sto bolju poziciju u nagodbi i pokušaju naplatiti sto vise potraživanja u svoju korist.
Ma jasno. Ali samo neka se to sto prije zakljuci i ratosilja. Ovo je postala lakrdija.
Bisakovi je:
a) mukla neznalica koja stvarno ne kuzi nista, ili
b) zlonamjerni druker koji ne znam iz kojeg razloga provodi vrijeme ovdje.
Zašto?
Smisao i stipulacije Lexa su uvedene upravo zato da se zaustave svi ovršni, sudski i ostali postupci protiv koncerna i povezanih društava te da se sve uređuje pod palicom upravnika. Tko ne vjeruje neka pročita zakon.
Presuda suda u Londonu (pod uvjetom da ju Rusi dobiju, u što duboko duboko sumnjam, jer geopolitika će zabraniti rusko švrljanje po Balkanu, back to square 1, pitajte se zašto je i pod čijom palicom Lex uopće i donesen) se možda može primjeniti u Srbiji, ali nigdje drugdje. U RH SIGURNO NE.
Hrvatski sudovi i institucije se rukovode domaćim zakonima i presuda suda u Londonu je za njih neki papir koji ne da ih na ništa ne obvezuje nego je potpuno nezaprimljiv i neprovediv ukoliko postoji domaća legislativa koja nešto uređuje. Kad to ne bi bilo tako onda mi ne bi bili država nego suburb u Londonu. I zato kažem da je tip mukla neznalica.
A smisao i motivacija njegovog pisanja na ovoj temi bi doista trebali biti predmet ozbiljne prijave nadležnim institucijama da ga smjeste na jedno detaljno psihijatrijsko promatranje.
A zbog čega je Hrvatska uvela koncesije.
Po meni Todorići za sve godine korištenja otoka moraju platiti iz svoga džepa zadnjih 8 godina od kada je pokrenuta ovrha.
Ako nekog maloga Hrvata ovrše za 80 kuna jer nije platio RTV pretplatu i zbog toga izgubi kuću (jer je vidi vraga dug narastao preko noći) onda očekujem da se i Todorići ovrše za navedene iznose.
Koliko sam shvatio radi se oko cca 230 miliona kuna.
Tu se postavljaju i druga pitanja. Da budem precizan koncesije.
Da li je gospodin plaćao koncesiju za crpljenje Jamnice.
Čisto sumnjam.
Iz modusa operandija se vidi da nikom ne plaća.
Ni državi, ni partnerima, ni dobavljačima.
Moraš biti izraziti M.oron da sklopiš bilo kakav ugovor s navedenim, a moraš biti još veća bu.dala da kupuješ njegove dionice.
Sve ostalo je trlja baba lan da joj brže prođe dan. Točka.
Neće sud suditi je li hrvatski zakon zakonit nego će vjerojatno kao valjda prospektom ili ugovorom o kreditu nadlezan sud utvrdjivati kakva su jamstva i na koji način se provode u pravnom smislu. To je oblik pritiska da se izjednače tražbine i da se svi vjerovnici jednako namire iz imovine sto je očito je, čak iz bez roll-upa nemoguce. Sud može dosuditi pravo namire, al ne može utjecati na odluke vjerovnika odnosno njihov medjusobni dogovor. Odnosno može al samo do visine ukupnih tražbina odnosno imovine za namirenje. Dakle, moja je pretpostavka da se svi "strvinari ne mogu namiriti", ali se svaki želi namiriti najviše sto može "iz strvine", da se tako grubo izrazim.
Vidjet ćemo sto će od toga biti, al zasad gledam na cijelu stvar kao legitimni oblik pritiska da se najveći financijski neosigurani ili djelomično osigurani vjerovnik ponovno nametne u procesu namire iz imovine. I to ponajprije blokadom cijelog procesa.
Ja nisam niti stručnjak niti pravnik, al mi elementarna logika nalaze da niti jedan sud ne može ići protiv volje većine vjerovnika koji su sad defacto vlasnici iako deiure procedura namire još nije provedena.
Stvari su tu jasne.Svaki vjerovnik ce se vrlo vjerovatno pokusati namiriti,a obzirom da su dugovi -jamstva preveliki i jamci ih nece moci platiti,doci ce do blokada racuna i pokretanja stecaja.
Naravno,vjerovnici se mogu dogovoriti i potpisati nagodbu i izbjeci stecaj,ali u ovom slucaju dvojim da je to moguce,ako najveci vjerovnik pokrece sporove,pljeni imovinu i ishoduje privremene mjere u susjednim drzavama.
SBERBANK ,koliko sam ja shvatio,izmedu ostalog,ne prizna i ne prihvaca "Lex.Agrokor" i trazi njegovo ukidanje ili ponistenje.
[/quote]
Ne može on ništa plijeniti jer nema ovršnu ispravu za to. Njihova potraživanja nisu osigurana nikakvim konkretnim zalogom nego generalnim jamstvima koja nisu specificirana. Većina vjerovnika će utvrditi način provedbe nagodbe, a oni koji nisu zadovoljni mogu se žaliti. Al to neće ako nemaju dovoljan broj glasova značiti da oni bilo sto mogu zaplijeniti. Oni mogu ishoditi privremenu mjeru raspolaganja imovinom do okončanja nagodbe ili spora. I na tu kartu igra SBER. Dakle da odugovlači s postupkom. Usprkos blokadi oni ne mogu upisati vlasnistvo niti će moći imenovati nadzorni odbor ni upravu jer neće za to imati dovoljan broj glasova. Osim toga oni će dobiti ono sto im nagodbom pripada, a ne ništa vise od toga. To je sredstvo pritiska da se izbore za sto bolju poziciju u nagodbi i pokušaju naplatiti sto vise potraživanja u svoju korist.
[/quote]
Nagodba?Ne mozete SBER prisliliti (niti ijednog drugog vjerovnika)da pristupi nagodbi,zar ne?
Ovdje se stalno provlaci teza o nekakvoj nagodbi i to da je moguca!Nisu svi vjerovnici jednako osigurani i nisu najbolji nacini da ostvare najvise namirenje za sve isti.To je sigurno,po meni!
SBERBANK,prije svega, pobija sam “Lex. Agrokor” i drzavni intervencionizam u ovom slucaju.
Dakle a priori odbija nagodbu.Ne znam kako mozete prisiliti nekoga na neku nagodbu ako je nije potpisao i prihvatio i to jos najveceg vjerovnika?
SBERBANK moze doci do validne ovrsne isprave na temelju pravorijeka medunarodnog nadleznog suda ako bude donesena u njegovu korist.On je vec ishodio neke ovrhe(MERCATOR) i niz privremenih mjera u susjednim drzavama na imovini tvrtki kceri Agrokora.
Hajdemo zamisliti hipotetski da se u okviru tzv “Lex Agrokor” donese nekakva nagodba,ali bez kljucnog-ih vjerovnika!Kako se ,u tom slucaju,moze sprijeciti SBERBANK (i mozda neki drugi vjerovnici s njim)da ne pokrene stecajni postupak ili privremene mjere ,ne tuzi drzavu i slicno?
On je to vec pokrenuo u Hrvatsko(privremene mjere)j ,ali je zbog vazenja Zakona (L.Agrokor) to odbijeno,ali Zakon ima “rok trajanja”.Sto kasnije?
Da li se vi kao osoba koja nije pristupila nekoj nagodbi,morate pridrzavati iste?
Djelomično i mojom krivicom ovo je postalo agrokorsko natezalište. O trgovanju ni riječi…
Nešto se podiže blokovski promet na blue chipovima, što je samo po sebi dobar znak.
Iako je to ostvareno uz pad indeksa. No dizanje prometa definitivno veseli.
Obično to bude uvod u nešto konkretnije i popularnije.
(Doista je vrijeme da ljudi shvate da Agrokor nije nešto zbog čega će svijet stati. Ali kao što kaže kolega migra evolucija je teška, jako teška.)
BIce bolje od ponedeljka:)