Ne znam šta rade kako rade ali samo znam da sam više love tokom 7 godina uplatio mirovincima nego što trenutno vrijednosti ima na računu a imali su prvu neuspješnu godinu
Ajme majko!
Tko se uzda u svoj mirovinski plan nebu se dobro proveo u svojoj “trećoj dobi”.
Nego, Petrove, jel ja poznam tog tvog čitatelja? [smiley] [thumbsup]
S obzirom na SMS-ove koje sam primio, članak koji sam napisao sadrži mnogo nepreciznosti, zbog čega se ispričavam čitateljima. Tekst je ipak napisan za manje od pola sata. Na primjer, u tekstu je napisano: “prinos koji je prosječan mirovinski fond na godišnjoj razini ostvario od svog osnutka, mjeren indeksom Mirex, prema Hanfinom izvještaju za mjesec prosinac iznosi 4,32 posto”. Ovo je prepisano iz Hanfinog izvještaja. Istina je da je na prvu kunu uplaćenu u mirovinske fondove prosječan mirovinski fond na godišnjoj razini ostvario od svog osnutka prinos od 4,32 posto. A neto doprinosi u mirovinske fondove uplaćivani su i kada je obračunska jedinica vrijedila više od 150 bodova i na te uplate prinos je negativan. Kako sam napisao, navedeni Hanfin podatak je beskorisan i gotovo da spada u “manipulaciju” mirovinskih osiguranika, a “o razlogu zbog kojeg se mirovinske osiguranike ne izvještava o stvarnom prinosu koji su za njih ostvarili njegovi upravitelji fondom nećemo špekulirati”.
S obzirom na SMS-ove koje sam primio, i dalje stojim iza tvrdnje (ne stojim ja osobno, nego teorija matematike investiranja) da rješenje u gornjem tekstu intuitivno opisane jednadžbe nije moguće pronaći algebarskim putem (računanjem uz papir, olovku i jednostavan kakulator) nego je nužno koristiti iterativne metode numeričke matematike (ima ih mnogo koje rješavaju problem, a uče se na drugoj godini studija matematike). Detalji optimalnog algoritma za računanje stvarnog prinosa mogu se pronaći u nekom od autorovih udžbenika iz matematike investiranja ili iz kvantitativnih metoda za upravljanje imovinom. Za detalje stojim na raspolaganju.
A kakvo mišljenje imate o prvom stupu koji je baziran na Ponzi shemi i koji algoritam koristiti kod izračuna njegovog prinosa? 🙂
A kakvo mišljenje imate o prvom stupu koji je baziran na Ponzi shemi i koji algoritam koristiti kod izračuna njegovog prinosa? 🙂
U Meksiku se kao zajamčeni prinos drugog stupa koristi prinos koji bi mirovinski osiguranici ostvarili u prvom stupu. Nitko nije rekao da je drugi stup nešto loše. Štoviše, samo nas kapitalizacija u drugom i trećem stupu može spasiti od dugoročnog kolapsa mirovinskog sustava koji nas očekuje nakon što se "baby boom" generacija umirovi i odnos zaposlenih i umirovljenika padne na oko 1,1 puta. Problem drugog i trećeg stupa su i dalje njegovi previsoki troškovi za učinak koji promatramo te ne postojanje jamstava koja bi sužila kao zaštita od moralnog hazarda upravitelja fondovima. Tome treba dodati tehnološku zaostalost društava koja upravljaju našim budućim mirovinama i tehnološku zaostalost državnih institucija. Za ime Božje, reklamiramo se parolom "Imate pravo znati", a nemamo pravo znati čak niti prinos koji su nam upravitelji fondovima ostvarili za naše osobne uplaćene neto doprinose, a kako bismo imali mjeru usporedbe sa alternativnim mjerama poput stope inflacije ili stope prinosa na oročene depozite u bankama.
nego je nužno koristiti iterativne metode numeričke matematike (ima ih mnogo koje rješavaju problem, a uče se na drugoj godini studija matematike). Detalji optimalnog algoritma za računanje stvarnog prinosa mogu se pronaći u nekom od autorovih udžbenika iz matematike investiranja ili iz kvantitativnih metoda za upravljanje imovinom. Za detalje stojim na raspolaganju.
Ovdje bi se Tomislave mogla primijeniti Newton-Raphsonova metoda iterativnog izračuna prinosa.
Sa koliko uspjeha, ne znam, trebalo bi probati.
Svaka čast na informiranosti kolega Asko, Newton-Raphsonova metoda iterativnog izračuna prinosa je klasik koji niti jedan studij matematičkih financija ne zaobilazi, ali optimalna metoda je baš prilagođena za potencije… Uz pretpostavku da je cilj da (recimo) Regos na kraju svakog dana izračuna taj prinos za svakog od 1.475.729 članova, vrijeme izračuna je važno. Ukoliko je riječ o internetskom portalu koji bi korisniku omogućio izračun prinosa za njegove višekratne uplate bilo u dionice ili u fondove ili u kupnju roba na robnim burzama, metoda izračuna je važna da se ne sruši server…
Posejdone kućo stara oronula iz kojih si ti dubina izronio [wink]
P.S ulažem u sebe i lipo je patit u Dalmaciji [smiley]
Svaka čast na informiranosti kolega Asko, Newton-Raphsonova metoda iterativnog izračuna prinosa je klasik koji niti jedan studij matematičkih financija ne zaobilazi, ali optimalna metoda je baš prilagođena za potencije… Uz pretpostavku da je cilj da (recimo) Regos na kraju svakog dana izračuna taj prinos za svakog od 1.475.729 članova, vrijeme izračuna je važno. Ukoliko je riječ o internetskom portalu koji bi korisniku omogućio izračun prinosa za njegove višekratne uplate bilo u dionice ili u fondove ili u kupnju roba na robnim burzama, metoda izračuna je važna da se ne sruši server…
Nekako mi je to struka…pa valjda zato…
[smiley]
Ode Petrov trbuhom za jegerom… 🙂 dosta mu je kruha i igara… :)))