2. Forex jeste igra sa sumom nula umanjeno za brokersku proviziju i kamatu za posuđena sredstva. Ali, kako rekoh, većina onih koji mijenjaju devize ne poznaje devizno tržište, zašto onda onima koji ga poznaju zabranjivati da na deviznom tržištu zarađuju na neznanju drugih i plate porez na dohodak od investiranja na deviznom tržištu te tako pune naš državni proračun?
Nije problem u onima koji razumiju materiju, već u needuciranim širim masama. Vidjeli smo šta se desilo s dionicama, samo što se veći dio tog novca vratio u štednju koja je temelj bankarskog sustava. Za vrijeme financijske krize igrat se s temeljima? Kad bi počeo trend povlačenja sredstava iz banki radi forexa (a svi znamo kako bi se forex reklamirao kod nas, sjetite se inv. fondova), pitanje je postoji li način kojim bi se ponovo stabilizirao bankarski sustav i tko bi vratio povjerenje u njega… IMHO to je sada veći rizik za sustav, nego što su potencijalne koristi za pojedince
Poštovani kolega streteg, hvala na izvrsnom komentaru kakav se traži na elitnim poslovnim portalima kakav je poslovni.hr. Dobro ste me procijenili kao zagovornika neoliberalnog kapitalizma i poticanja gospodarstva novim investicijama putem tržišta kapitala te zagovornika čim veće transparentnosti, pogotovo u argumentiranom iznošenju stavova i mišljenja. No, napisali ste još nešto: "proizvodni kapital zaobilazi nasu zemlju". U tome i jeste ključan problem domaćeg gospodarstva. I ekonomska politika trebala bi se temeljiti na traženju odgovora na pitanje što može učiniti da proizvodni kapital više ne zaobilazi Lijepu Našu, a ne diskreditiranjem i vrijeđanjem svakoga tko razmišlja različito od "Partijskog vrha". Još jednom, hvala na komentaru.
pozdrav
ispricavam se sto tek sada odgovaram, bio sam sprijecen ovih dana te nisam bio na netu
samo cu vam ukratko odgovoriti na temu proizvodnog kapitala
tocno je da jaka kuna sputava izvoz a pogoduje uvozu, no s takvom politikom smo krenuli od 90-ih
necu braniti ovakvu politiku, no vec kad smo u njoj ne smijemo tako olako izlaziti i pritom napraviti krive poteze koji ce nas jos vise kostati
problem je u tome sto za proizvodnu politiku imamo preskupu i slabije kvalificiranu radnu snagu, zasticenu solidnim socijalnim mjerama, te nedostatak tehnologije i dobre (relativno) zakone o ocuvanju okolisa
zato proizvodni kapital zaobilazi nasu zemlju i ide tamo gdje ostvaruje veci output
vise bih se priklonio ideji koji tezi povecanju kapitalnog obrtaja, no to nije tema tako da necu pokusavati argumentirati
problem je u tome sto bismo devalvacijom kune povecali kredite gradjana, tako da bi mnogi prakticki banktrotirali, te bismo stvorili veliki socijalni problem, a ako bismo kao odgovor povecavali prihode dosli bismo do strahovite inflacije i jos vise zaglibili
ovdje sam boldao svoje argumente zasto ne mozemo prakticirati proizvodnu politiku, odnosno zasto kapital koji bi bio investiran u proizvodnju zaobilazi hr
znaci:
preskupua radna snaga
nedovoljno kvalificirana
relativno dobro zasticena (citaj: ne mozes ih olako otpustati s posla, moras im davati odredjene beneficije (soc i zdravstveno osiguranje), relativno dobri sindikati koji stite radnike, itd…)
nedostatak tehnologije, odnosno nekvalificirani radnici ne mogu upravljati visokom tehnologijom, a za nizu nisu motivirani (financijski)
mala efikasnost radne snage (da li znate da je americka radna snaga nekoliko puta efektivnija od meksicke, tako da u nekim sektorima je isplativije imati americku radnu snagu (iako je skuplja) od meksicke (koja je jeftinija) ali koji daleko manji obujam posla obavi?)
relativno dobri zakoni o zastiti okolisa (kapital zanima iskljucivo profit, te ako ima veci input a output podjednak, on ide u zemlje gdje je input manji, to se kapitalu dugorocno definitvno isplati) a ovdje pod input spadaju dodatna ulaganja u zastitiu okolisa!
(znaci ako sam ja investitor iz USA i moram za isto postrojenje platiti vise u hr a manje u npr azerbajdjanu ( s time da je otput podjednak i ostale "nepogodnosti" ala birokracija i korupcija) ja cu prije otici u azerbajdjan – bas me briga za neku hrvatsku ili za ocuvanje okolisa i stanovnistvo u azerbajdjanu – idem tamo gdje mogu ostvariti veci PROFIT!!! ) – to je uostalom jedan od razloga sto ne preferiram neoliberalni kapitalazam, jer on sve gazi i pustosi pred sobom samo da bi ostvario profit – ne hajeci ni za sto drugo!
btw kad su to shvatili isfurali su tezu sustainable development i sada se na tome grade sve teorije…no kapital posredstvom MMF-a i dalje u zemljama treceg svijeta i zemljama „tranzicije“ razara drustvo i cijelu bio i eko sferu… i protiv toga se moramo boriti
opet predugacak post 🙂
evo nastavka….
ima tu jos argumenata zasto nas proizvodni kapital zaobilazi, no mislim da su ovi kljucni
no, mozemo probati imati proizvodnju ali ne u primarnoj industriji vec sekundarnoj i tercijarnoj (znam da to nisu pravi izrazi no trenutno se ne mogu sjetiti pravih) odnosno imati proizvodnju u visem stadiju proizvoda, no za to nam zaista trebaju vrhunski strucnjaci (visoka strucna sprema), trebamo imati i nesto sto se zove knowhow, dovoljno kapitala za pokretanje proizvodnje, vecu efektivnost radne snage, te se izboriti na trzisitu (bojim se da tu s visoko razvijenim zemljama nemamo sanse) no u nekim sektorima gdje imamo tradiciju i znanje, iskustvo, (citaj: knowhow) mozemo ostvariti vrhunske rezultate te se probiti na europsko (ako se vec ne mozemo na svjetsko) trziste, i to nam moze biti prilika
ima jos drugih i mozda boljih argumenata i ideja za gospodarski rast baziran na proizvodnji, no sve se treba uskladjivati sa strateskim interesima hrvatske, barem srednjorocno (10-20 god) tako da je tesko govoriti sto je najbolji projekt
treba se prilagoditi informacijskom kapitalizmu, za proizvodni je rezerviran treci svijet (mislim na primarnu proizvodnju, odnosno nizi stupanj tehnoloske obrade) dok je za visu definitvno razvijeni zapadni svijet
pitanje je koliko su "validne" teorije i ideje od prije 30 ili 50 ili cak 100 godina u uvjetima kada informacija ima status sirovine i u uvjetima flkuktuirajuceg svijeta i drustva, sto naravno ne znaci da te teorije i ideje treba odbaciti, dapace, treba ih studiozno prouciti jer se mozda tamo kriju odgovori na trenutnu krizu (primjerice, prema marksistickoj teoriji za razvoj i rast kapitalizma je potrebna jeftina energija (sirovine) – citaj: nafta, da li smo vec upali u krizu prije 5 godina kad je nafta otisla gore??) to su prava pitanja na koja mene zanima odgovor, i zato treba prouciti druge sustave i modele jer oni nabolje govore o njihovim konkurentima dok svoje slabosti ideoloski presucuju….
vidio sam zanimljivu raspravu izmedju vas i kolege beholdera, no to cu sutradan ili ovih dana, trenutno nemam dovoljno vremena
pozdrav
Forex je za svakog građanina koji zna zanat trgovanja na deviznom tržištu igra pobjednika. Uz adekvatno upravljanje rizicima i korištenje financijske poluge koju forex brokeri omogućavaju (do 1:700, iako je standardna poluga 1:100), građaninu je dovoljno da bude u pravu u nešto manje od 51 posto transakcija kako bi u dugom roku ostvarivao pozamašnu zaradu. Za razliku od sportskih i ostalih kladionica koji su za prosječnog građanina igra gubitnika, a nisu zakonom zabranjene.
uf petrove, što napriča ti ovdje … jesi nekada trgovao na fx … zaboraviš li staviti stop loss.. ode cijeli račun u materinu … kakvih 51%
iako, slažem se da je ova zabrana besmilsena … malo je ljudi koji će trgovati na fx … to je jako zahtjevan posao …
2. Forex jeste igra sa sumom nula umanjeno za brokersku proviziju i kamatu za posuđena sredstva. Ali, kako rekoh, većina onih koji mijenjaju devize ne poznaje devizno tržište, zašto onda onima koji ga poznaju zabranjivati da na deviznom tržištu zarađuju na neznanju drugih i plate porez na dohodak od investiranja na deviznom tržištu te tako pune naš državni proračun?
kako nešto što ima financijsku polugu u sebi može biti zero sum game ? ajd kako?
kolega petrov, prvo proučite što je Rohatinski u posljednjih dva tjedna napravio vladarima novca u hrvata i kako im je perfidno uništio planove o pumpanju tečaja i još je iz njihovih pohlepnih đepova izbio nekoliko desetaka milijuna kuna za potrebe državnog proračuna.
dobar tekst, pače vrlo dobara ..
može pojašnjenje ovog citiranog …
E moj Fazane pa kaj ti nemaš pristup u brlog?
Ali evo objašnjenje za potez divljenja vrijedan:
1. Prvo su banke počele kukati kako im fali likvidnost za redovno poslovanje i da treba rolati obrnuti repo
2. Onda je 22.10 HNB održao obrnutu repo aukciju (koja se rola od udara krize) za 4,5 mlrd kn (dospijeće 29.10)
3. Onda su banke umjesto da te novce koriste za poslovanje nastavile s repo lovom pumpati tečaj pa su veliki pametnjakovići ulazili u long na euro i digli euro s 7,138 (14.10) na 7,234 (28.10.)
4. Kad je Roha vidio kamo to sve vodi 27.10. prodao je pohlepnim bankarima 270,6 mil eura po prosjećnom tečaju od 7,227 kn
5. Onda im 29.10 nije rolao obrnuti repo, nego je došlo na naplatu
6. onda je nastupila panika
7. onda su banke ponudile HNBu da reotkup njihovih 100,8 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,214 kune za euro (to bi bilo zarada od 1,3 mil kn), ali ih je Roha odbio da je tečaj previsok [lol]
8. onda su zajmili na tržištu novca pa su im plaćali kamatu za prekonočno od 18% [thumbsup] što je bilo super za konzervativne banke koje nisu dosta velike da manipuliraju tečajem…pa su ih punili po 18%
9. onda je Roha pravovremeno popustio pritisak i dao im je lovu (repo od 5.11.) ali shvatili su poruku
10 danas je tečaj 7,143, a Roha je šotrajući eure zaradio za državni proračun 21,5 mil kn…i kamatu od obrnutog repa
Genijalno, ne?
[thumbsup]
Fazan, forex je zero sum game…kada izgubiš, izgubio si sve, a netko drugi je postao vlasnik tvoga novca…tvoja je odluka hoćeš li u igru unjeti još love, a kad je uneseš onda je to opet zero sum game…količina love u sustavu se ne mjenja osim ako upumpavaš stalno novu lovu (margin call)
To nema veze s polugom…poluga samo uvjetuje da ćeš izgubiti puno brže nego npr. na dionicama koje mogu padati 5 godina, a ti ćeš još uvijek nešto imati…
Fazan, forex je zero sum game…kada izgubiš, izgubio si sve, a netko drugi je postao vlasnik tvoga novca…tvoja je odluka hoćeš li u igru unjeti još love, a kad je uneseš onda je to opet zero sum game…količina love u sustavu se ne mjenja osim ako upumpavaš stalno novu lovu (margin call)
To nema veze s polugom…poluga samo uvjetuje da ćeš izgubiti puno brže nego npr. na dionicama koje mogu padati 5 godina, a ti ćeš još uvijek nešto imati…
tehnički, staviš stop loss, a on te pokida sa gapom … dakle, uložio si 1.000$ i moraš dodati još da bi pokrio minus … na to sam mislio …
ali kad malo bolje razmisliš, sve je zero sum game, ipak mi raspolažemo s ograničenim resursima …
E moj Fazane pa kaj ti nemaš pristup u brlog?
imam, ali nisam neko vrijeme bio … trebao bi češće … thnx za objašnjenje, nisam tako detaljno pratio …
Roha je hrabar dok ima rezervi, no što će biti kada ih sprži … bojim se da je dobio bitku, ali rat …
Problem ove države, tj. vlasti je taj što ima samo jednog pametnog čovjeka na funkciji, a to je Roha … svi ostali nemaju pojma di im je guzica, a di glava …
"Problem je nastao kad su mirovinski fondovi prepuni kuna taj višak odlučili plasirati u eure što je naglo povećalo potražnju i stvorilo snažan deprecijacijski pritisak na kunu. Kako neslužbeno doznajemo iz bankarskih krugova, na zadnjoj intervenciji 80 posto eura otkupile su upravo Zagrebačka i Privredna banka."
Hvala na linku, kolega "fazan". Statistika je kasnije zaista razotkrila da su mirovinci za kune kupovali eure kako bi za njih kupili inozemne obveznice. Ovaj primjer pokazao je da globalna diversifikacija portfelja domaćih mirovinskih fondova može stvoriti snažan deprecijscijski pritisak na kunu što je dobro za cjenovnu konkurentnost domaćih izvoznika. Pitanje za raspravu jeste: "Treba li deprecijacijski pritisak na kunu stvoriti već sada ili u vrijeme gospodarske krize domaći kapital mirovinskih fondova treba plasirati u domaće gospodarstvo, a tek nakon što Hrvatska otplati 11 milijardi eura inozemnog duga koji dolazi na naplatu stvoriti upravo takav pritisak?"