pozdrav

vidjevsi clanak, te procitavsi komentare nisam odolio a da ne ad hoc prokomentiram

naime, kolega petrov moram reci da sam malo razocaran vasim "neobjektivnim" i selektivnim promatranjem stvari

"Onemogućavanje mobilnosti kapitala predstavlja izravno suprotstavljanje načelima MMF-a kao promotora globalnog kapitalizma ili kapitalizma bez granica te izravno suprotstavljanje direktivama Europske Komisije. Onemogućavanje mobilnosti kapitala predstavlja povratak u socijalizam.

citirao sam dio iz prvog pasusa
ne mogu se oteti dojmu da glorificirate i velicate neoliberalnu ideologiju i suprotstavljate je drugoj ideologiji – komunizmu, odnosno njenoj podvarijanti socijalizmu
ako zelimo strucno i objektivno promatrati moramo izbaciti ideoloske sintagme iz analize
neoliberalna ideologija je dobila zamah tokom 80-ih s reaganom i thatcher preko glavnih posrednika MMF-a i svjetske banke
ideja jest da privatni kapital bolje i sustavnije opludjuje svoju vrijednost, na boljitak drustva i drzave (to je teza neoliberala, gdje pojedinac gledajuci svoj probitak i interes posredno obogacuje i drustvo te placanjem poreza kojim drzava daje sigurnost vlasnistvu)
necu ulaziti u ideoloska valoriziranja, samo cu napomenuti da se drzavni intervencionizam (keynezijanska politika) vratila na velika vrata odobravanjem plana o spasavnju trzista vrijednosnica od 700 mlrd dollara
s te strane cudi me da se tako slijepo slijedi ideoloska doktrina, kapitalizam je opstao samo zato jer je fleksibilan (keynes ga je spasio izravno nekapitalistickom metodom, prakticki socijalistickom – javnim radovima, odnsono drzavnom intervencijom)

nadalje, vijest je parcijalno tocna, rohatinski je lijepo kazao da nam sljedece godine stize cca 11 mlrd € duga na naplatu (gotovo trecina vise od ove godine), te ovom mjerom se zeli sacuvati odljev kapitala iz hrvatske jer ce on biti potreban za odrzavanje likvidnosti na domacem trzistu
s obzirom da smo zaduzeni na gotovo 90% BDP-a daljnje zaduzivanje de facto nije ni moguce te je potrebno dug servisirati iz domacih potencijala (rezervi)

zahvaljujuci MMF-ovoj politici imamo privatizirane banke, koje izvlace kapital iz hr te ga plasiraju u maticne zemlje, poticu kreditranje gradjana, jer vani dobivaju povoljnije kamatne stope na te iste kredite (koji onda postepeno vracaju od kuda su ga pozajmile), zato i imamo restriktivnu monetarnu politiku
zahvaljujuci MMF-u privatiziramo strateske industrije (INA) dok ostatak svijeta nacionalizira i okrupnjuje da bi opstao u nestabilnom i nemirnom vremenu u kojem se nalazimo
zahvaljujuci MMF-u i prihvacanju takve politike dobivamo nove prijedloge reforme zdravstva koji su cisti anglosaksonski neoliberalizam, gdje ce se lijeciti samo oni koji su bogati
i odogovor kolegi @nte: globalizacija ne postoji onako kako se prikazuje, samo je financijski kapital globalan, dok je trgovina regionalna (najveci dio trgovine u EU se dogadja izmedju zemalja EU, a ne izmedju EU i ostatka svijeta), a radna snaga lokalna
osobno smatram da je bila pogreska sto smo izravno nakon socijalizma presli na neoliberalizam, vec smo trebali na drzavni intervencionizam, jer narod se nije mogao tako brzo prilagoditi i usvojiti nova znanja i nacin zivota, no vec sam zastranio pa cu se vratiti na komentar clanka

osvrt na sputavanje trgovanja na forexu je deplasiran, te ga necu komentirati, no budem "precijenjenost kune"

tocno je da jaka kuna sputava izvoz a pogoduje uvozu, no s takvom politikom smo krenuli od 90-ih
necu braniti ovakvu politiku, no vec kad smo u njoj ne smijemo tako olako izlaziti i pritom napraviti krive poteze koji ce nas jos vise kostati
problem je u tome sto za proizvodnu politiku imamo preskupu i slabije kvalificiranu radnu snagu, zasticenu solidnim socijalnim mjerama, te nedostatak tehnologije i dobre (relativno) zakone o ocuvanju okolisa
zato proizvodni kapital zaobilazi nasu zemlju i ide tamo gdje ostvaruje veci output

nastavak…

post mi je nazalost preveliki …

zato proizvodni kapital zaobilazi nasu zemlju i ide tamo gdje ostvaruje veci output
vise bih se priklonio ideji koji tezi povecanju kapitalnog obrtaja, no to nije tema tako da necu pokusavati argumentirati
problem je u tome sto bismo devalvacijom kune povecali kredite gradjana, tako da bi mnogi prakticki banktrotirali, te bismo stvorili veliki socijalni problem, a ako bismo kao odgovor povecavali prihode dosli bismo do strahovite inflacije i jos vise zaglibili
a da uopce ne govorim sto bi bilo s inzemnim dugom?
da li bi onda bila dugogodisnja deprecijacija? mozda, ne bih u to ulazio… ne smatram se dovoljno kompetentnim

evo toliko, malo sam oduzio post

pozdrav

Mislim da Rohatinski opet mudro igra… zasto bi mi kreditirali europu u trenutku kada njihovi krediti pocinju zaobilazit hrvatsku… pa prioritet nam je da popravljamo situaciju u svojoj zemlji, a ne spasavat europsko gospodarstvo u bankrotu… bolje da tu lovu koristimo za vlastiti razvoj…

ja sam tu cijelu pricu shvatio kao obranu da nam ne bi dosao neki veliki igrac i poigrao se nasim tecajem i stabilnoscu. Tipa Sorosa i Malezije. Kakve veze ovdje ima magisterij iz ekonomije ?

Ne treba zabranjivati, Rohatinski je govorio o odgodi zbog sadašnjih okolnosti, sasvim razumljivo da gleda unaprijed i želi spriječiti nevolje jer :

Vaš link

Niz je internetskih stranica na kojima se uključivanjem u forex nudi brza zarada, što je ponukalo i Ministarstvo financija da reagira. Pripremajući se za početak liberalizacije, financijski inspektorat Ministarstva proveo je kontrolu rada nekoliko tvrtki koje nude obuku u poslovima trgovanja na forex tržištu ili promiču forex trgovinu.

Ne navodeći imena, Sanja Bach, glasnogovornica Ministarstva kaže da je kontrola pokazala da su svi građani koji su se uključili u trgovinu deviznim omjerima imali gubitke, što nije čudno s obzirom na špekulativni karakter takvog trgovanja. Budući da će od Nove godine forex biti legalan i kod nas, Ministarstvo upozorava da su česte prijevare te da se ne treba povoditi za primamljivim ponudama za laku zaradu.

Vrlo kratkovidno napisan članak.
Deprecijacija kune u ovome trenutku dovela bi do strukturnih potresa puno skupljih od dobrobiti koju bi to donjelo šaćici izvoznika.
Osim toga "stručnjaci" koji zagovaraju taj model deprecijacije ne govore na koji bi način to izveli.
1. Upumpavanjem jeftinog državnog novca u sustav, primarno velikim bankama koje bi tim novcem nakupovale sve eure na tržištu i izazvale sindrom devalvacije i nabržeg prsta kao u mađarskoj?
ili
2. HNB otkupljuje sve devize na tržištu plasirajući velike količine kuna i popušta monetarni pritisak.
Također, ukoliko se želi udariti na vrijednost kune, neće biti dosta samo napraviti inflatorni udar, trebalo bi ukinuti i rast plasmana te smanjiti obveznu pričuvu
navedeni modeli najviše bi odgovarali stranim bankama i stranom kapitalu u hr, a najveći gubitnici bili bi stanovnici, koji su već sada jako ovisni o kreditima.

Što se tiče forexa, to nije ništa drugo nego kockanje, ma što god netko prićao o tome. Vrlo opasna kockarska igra, a već sada vidim neke nedostatke koji bi u budućnosti mogli globalno zaprijetiti tržištima.
Naime, forex je u biti vrlo zatvorena igra koju igraš unutar portfelja velikih brokerskih kuća. Ideja je da ako 300k korisnika igra, neki će uvijek biti long, a drugi šort i pozicija brokera trabala bi biti 0…ali ako kumulativna pozicija bude jako duga ili jako kratka, što onda? Rohatinski je samo upozorio da bi i to bila bomba, pogotovo jer je to apsolutno neregulirano tržište, a problem je i tko bi ga regulirao?

Što se tiče slobodnog protoka kapitala, to je neminovnost i to će doći, Rohatinski je samo rekao da bi trebalo godinu dvije pričekati s tim dok kriza ne prođe. Logično, ne? danas nitko ne zna što nam sutra donosi i svatko želi držati sve konce monetarne politike u rukama. S te strane, puštati sada jedine adute iz ruke bila bi ludost. A kad kriza prođe i krenemo svi u bikovskom stilu up, onda možemo i liberalizirati tržište novca.

Što se tiče regulacije, puno ovog što se danas dešava je zahvaljujući manjku regulacije i toga su sada svi svjesni…već sada basel zagovara oštriju regulaciju i sveobuhvatniju superviziju. amerikancima to isto sljedi.
Tako da će utjecaj centralnih banaka samo jačati nakon ovoga, a njihovi kapaciteti će morati rast. Tako da ako HNB danas ima 600 zaposlenika, zbog zahtjevi tržišta kroz godinu dvije, HNB bi mogao imati duplo djelatnika.
I nije baš primjereno uspoređivati veličine pojedinih centralnih banaka, ako se ne zna na koji je način njihovo tržište regulirano, možda se kod njih supervizija kreditnih institucija provodi kroz neku drugu agenciju gdje je zaposleno 3000 ljudi.

IMHO, kriza je tek počela, a preljevanje u realni sektor se tek počelo nazirati, ali kad se prelije biti će jako neugodna za sve nas. Zato mene tješi da u našoj zemlji postoji netko fala bogu na pravom položaju, koji razumije svu kompleksnost trenutka i kao pravi kapetan, ne boji se vući poteze koji bi mogli razljutiti mnoge bogate i jake…ali nitko mu ništa ne može i moraju ga uvažavati.

kolega petrov, prvo proučite što je Rohatinski u posljednjih dva tjedna napravio vladarima novca u hrvata i kako im je perfidno uništio planove o pumpanju tečaja i još je iz njihovih pohlepnih đepova izbio nekoliko desetaka milijuna kuna za potrebe državnog proračuna.
kada bi svi u hrvatskoj bili toliko efikasni, stručni i vizionari kao što je Rohatinski, ne bi se mi htjeli pridružiti europskoj uniji, nego ona k nama.

Evo jednog dobrog zapažanje sa jednog našeg foruma a koje pokazuje koliko je situacija ozbiljna i daje za pravo Rohatinskom:

Baltičke države (Litva, Latvija i Estonija) slijedeći kandidati za odstrel u ovoj financijskoj krizi… njihove su valute fiksirane uz EUR i sudjeluju u ERM II režimu tečajeva a s druge strane fundamenti su im gori nego naši što će dovesti do špekulativnih napada na njihove tečajeve. Budući da je njihovo devizno tržište plitko i malo bojim sa da se one neće moći obraniti od tih napada i da će morati devaluirati svoje valute i izaći iz ERM režima. Za razliku od HRK s njihovim valutama se slobodno može trgovati na FX tržištu.
Kasno sinoć Latvijska država preuzela je drugu po veličini banku u Latviji kako bi spriječila njezin bankrot i insolventnost. Ovo je tek početak kreditne krize u tim državama koje će ih snažno pogoditi i na njima ostaviti trajne posljedice a jedna od njih je upitnost uvođenja eura umjesto nacionalnih valuta.

Deprecijacija u ovom kontekstu ne bi smanjila INO dug jer je on fiksiran u eurima, kao uostalom i naš monetarni sustav koji je 50% oslonjen na euro. deprecijacija bi pogodila široke mase građana, primarno stambene kredite, ali bi usporila i gospodarstvo jer je većian investicijskih i dugoročnih kredita nominirana ili vezana uz euro.
10% deprecijacija dovela bi do značajnog povećanja NPL-a, pogotovo velikog djela stanovništva koje je u posljednjih 5 godina da bi kupilo stan moralo ući u potpunu kreditnu zaduženost, a da je ciklus pljenidba u zamahu, dovoljno je baciti pogled samo na listu zane-nekretnian na internetu
Isti efekt dogodio bi se i gospodarstvenicima kojih je većina u posljednje dvije tri godine ušla u investicijske cikluse…

Osim toga, puno je teže kontrolirati deprecijaciju jer se odmah stvara inflatorni pritisak koji djeluje kao multiplikator
te nemojom zaboraviti da bi u slućaju jače inflacije, podivljale i kamatne stope, što bi nas dodatno unazadilo…

Što se tiče forexa i dalje stojim kod tvrdnje da se radi o modernim kazinima gdje se ljudi klade na naftu, zlato, indekse…
Iskreno, investicijska kuća unutar koje se forex trgovina odvija, mogla bi komotno ponuditi i tikere kao što su "proizvod A", "proizvod B" i "proizvod C" pa bi se moglo tuči i po njima bez obzira što ništa ne predstavljaju

A o velikim dobicima i sigurnom investiranju za znalce, govorilo se zadnjih 10 godina za Hedge fondove…pa gdje su sada??
Kladilo se na CDO, DS i ostale umotvorine po principu kao da gledamo utrku konja i kladimo se koji će konj u idućem metru biti prvi…
ne omaložavam forex trgovinu i siguran sam da vješti i strpljivi znalci mogu tu ponešto i zaraditi (kao uostalom i na svim drugim financijskim instrumentima) ali da je to jako potrebno bilo kojem gospodarstvu i da cijela forex igra stvara neku dodanu vrijednost, to baš ne stoji (zero sum game)

Hvala na nastavku diskusije.

1. Ako ja zatvorim svoj dio inozemnog duga (mogu, ali mi se ne isplati) zbog očekivanja slabljenja kune, onda sam za toliko smanjio ukupan ino dug stanovništva, zar ne?
2. Forex jeste igra sa sumom nula umanjeno za brokersku proviziju i kamatu za posuđena sredstva. Ali, kako rekoh, većina onih koji mijenjaju devize ne poznaje devizno tržište, zašto onda onima koji ga poznaju zabranjivati da na deviznom tržištu zarađuju na neznanju drugih i plate porez na dohodak od investiranja na deviznom tržištu te tako pune naš državni proračun?