Sve ispod 500 kn mi nema logike…
Vindija otkupljuje od skrbničkih računa. Na prodaji je danas bilo izloženo 1065 + 1000 + 1696 kom, koje je kupio glavni kupac (valjda Vindija) i jedan manji koji je pokupio 250 kom.
Za 95% trebaju malo podic letvicu!
Loše sam nagađao, kupac u ponedjeljak je bio Sizif, prodavači Interkapital, Reiffeisen i ICAM.
Intervju s Drkom:
Za 95% trebaju malo podic letvicu!
u zadnja 4 trgovinska dana skok od ravno 30%..i to je proslo tek nekih 400-tinjak komada..
zatisje na ovom topicu cu pripisat tome da se i dalje ceka na bidu nebi li sto u tisini kapnulo u mrezu [emo_plazi]
isprike ako sam nekom poplasio ribu..
(nije nagovor na kupnju ili prodaju)
pozdrav [emo_palacg]
Koka – rezultati 2014?
Pred kraj 2013. godine dogodio se velik pad cijena kukuruza. Ono što me zanima je potencijalan utjecaj cijena kukuruza na rezultate Koka d.d. Nisam nikakav analitičar ni poznavatelj industrije niti radim u istoj. Stoga mi je Internet bio jedini izvor informacija te tekst uzmite sa zadrškom, a svakako pozivam one koji znaju više da prokomentiraju jesu li podaci ispravni.
Materijalni troškovi čine 83% svih troškova kod Koka d.d., troškovi sirovina i materijala čine 69,5% svih troškova. Ono što treba otkriti je koliko je učešće troškova na hranu i od toga koliko otpada na kukuruz.
Prema jednom izvješću FAO organizacije (http://www.fao.org/docrep/019/i3531e/i3531e06.pdf) trošak hrane čini čak 70% ukupnih troškova kompanija u proizvodnji peradi od čega se 95% odnosi na energetske i proteinske ‘zahtjeve’ – u čemu najveći udjel imaju žitarice, u kojima (u svijetu) dominira kukuruz(maize), pod proteinske izvore se misli na hranu na bazi soje. U jednom reportu USDA za tržište peradi u Indiji spominje se da troškovi hrane u proizvodnji peradi iznose 55-64%, na proizvodnju broilera 55-65% u troškovima hrane se odnosi na kukuruz, 25-30% na soybean meals. *Brojleri su piletina namijenjena za prehranu.
2007. je Koka dobila nagradu za najboljeg proizvođača brojlera u istočnoj Europi. Od 2006. u sklopu Koke d.d. posluje i tvornica krmnih smjesa Biodar, za proizvodnju smjesa kukuruza, soje i pšenice čime je zaokružen ‘koncept od polja do stola’ za cijela asortiman Vindije (http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/biodar-ce-isporucivati-200000-tona-krmnih-smjesa-i-premiksa-na-godinu-22197).
Prema ovoj stranici: http://www.choicesmagazine.org/magazine/article.php?article=25 troškovi hrane iznose 65% proizvodnih troškova u proizvodnji broilera, pa eto vidimo gdje se cifre drže otprilike.
Što se cijena kukuruza tiče…
http://www.indexmundi.com/commodities/?commodity=corn&months=60
http://www.tisup.mps.hr/vij.aspx?id=3430
Cijena u veljači 2014. naspram veljače 2013. je niža cca 32%. Prošle godine je pad cijena na svjetskim tržištima započeo od kolovoza. Za Koku ne znamo kolika je postignuta prosječna cijena kukuruza u 2013.
Ono što prema rezultatima znamo je da im je 2013. bila jedna od najslabijih godina(po maržama, ne i prihodima). EBITDA je bio na razini 42mil kn, a gledajući rezultate u povijest(do 2001.) EBITDA im nije bio niži od 66mil kn 2011., dakle u 13 godina ova je najslabija(vrijeme za nastavak rasta??).
S obzirom na dosad izneseno, uzmimo da od troškova sirovina i materijala troškovi hrane predstavljaju 65% od čega na kukuruz otpada 60% troškova. Uz zadržavanje trenutnih razina prihoda pretpostavit ću da će se u prosjeku cijene kukuruza u 2014. tržiti 25-30% niže naspram prošle godine.
Prema tome, procjena je da je trošak kukuruza u 2013. bio 350mil kn, a uštede bi onda iznosile cca 88-105mil kn. To bi značilo da u 2014. možemo očekivati EBITDA na razini 130-147mil kn. Na tim razinama je EBITDA bio 2007. i 2009. godine. Ovisno o iskazanoj amortizaciji, neto dobit bi mogla biti na razini 40mil kn ili više.
…2.dio
Tržišna kapitalizacija iznosi 185mil kn, pa je onda lako zaključiti da je mogući (pod gore ispunjenim pretpostavkama) budući omjer P/EBITDA 1,26-1,42 (P/E 4,65 ili manje)
EV iznosi 318mil kn, FY14 EV/EBITDA 2,45-2,16
Zbog osciliranja cijena sirovina osciliraju im i marže, no prosječna petogodišnja EBITDA iznosi 87,55mil kn i ona je 20ak mil kn niža zbog slabe 2013. pa se te brojke mogu uzeti kao konstantne. Onda bi EV/EBITDA iznosila 3,63 ili manje. Radi se o kompaniji koja ostvaruje prihode od 1,3 milijarde kuna nekonsolidirano, a tržište ju vrednuje 185mil kn.
Ovdje je range u kojem se slične kompanije trguju na inozemnim tržištima:
http://www.infinancials.com/en/market%20valuation,Tyson%20Foods%20Inc.,33625NU.html
Za usporedbu sam uzeo Tyson Foods kompaniju, drugog svjetskog proizvođača mesa(porizvodnja piletine bitan segment), opskrbljuje KFC, baš kao što KFC opskrbljuje i Koka d.d. (znak zadovoljavanja visokog standarda kvalitete?)
CEO im govori ovako: „Like we said, we’re off to a good start, particularly in Chicken in this fiscal year, which feels really good. … In Chicken, we are heading into a lower-cost environment.“
„It should be another very good year of growth, and we’re off to a strong start, especially in the Chicken segment.“
„Fiscal ’14 is off to a strong start with earnings of $0.72 a share in the first quarter, which is a 47% improvement over Q1 of last year.“
„Chicken, Beef and Prepared Foods all had record Q1 sales, and Pork had its second-largest Q1 sales.“
„So it feels like to me that the Chicken segment is just going to have a really super year.“
„For the fiscal year(2013), the Chicken segment produced $646 million in operating income and a 5.3% return on sales.“
„In the Chicken segment(za Q1), we generated a record $225 million in operating income with 7.5% return on sales for the first quarter. Excluding international losses, Chicken margins were 9.5%.“
„Currently, we project lower feed cost for the fiscal year(2014, za Chicken segment) to be around $600 million.“
Citati su sa earnings calla, može ih se naći na stranici seekingalpha.com
O kretanju cijene dionice i brojnih pokazatelja više možete vidjeti na stranici finviz: http://finviz.com/quote.ashx?t=tsn
Ono što mi se ne sviđa kod Koke je visoka razina potraživanja od povezanih poduzetnika (cca 500mil kn). Kao jedan scenarij rado bih vidio Vindon ‘pod kapom’ Koke u zamjenu za dio tih potraživanja. Vindon je Vindijina kompanija za proizvodnju puretine i purećih prerađevina. U 2012. je ostvarila prihode od 176mil kn , EBITDA 15,7mil kn i neto dobit 3,8mil kn. Tada bismo govorili o kompaniji s prihodima 1,5 milijardi kuna, nekonsolidirano.
Top 10 dioničara u Koki drže 95,78% kompanije, Vindija kao najveći dioničar je vlasnik 92,38% kompanije. Od kraja 2007. je povećala svoj udio sa 78,84% i mogu samo pretpostavit da želi za sebe cijelu kompaniju, postavlja se samo pitanje po kojoj cijeni će uspjet otkupit ostatak kompanije. Da bi došli do 95,05% vlasništva potrebni su im udjeli dva skrbnička Podravske banke, Zabe i Szifov udjel. Kolega Kerempuh je napisao da je do sada Vindija dala dvije ponude za preuzimanje, po 200kn (’03.) i 295,88kn (’05.). Danas sumnjam da bi skupili puno dionica po tim cijenama. Preostalo im je (do 100%) 68833 dionica za preuzeti. Po cijeni od 300kn potrebno im je 20,5mil kn, po 400 27,5mil kn, a kad bi ponuda bila po 500kn bilo bi im potrebno 34,5mil kn. Dakle, za 35mil kn vjerojatno bi došli do stopostotnog vlasništva u poduzeću, a radilo bi se o cijeni (500kn) za koju vjerujem da bi bili zadovoljni i prodavači i sam kupac.
Nelikvidnost je velika, no ne mislim da zbog toga u portfelju malog investitora nema mjesta za ovu dionicu. Pred kraj pisanja teksta sam na trećoj stranici našao podatak da 70% cijene pileta čini cijena hrane (podatak sa skupštine) pa je moguće da sam bio i prekonzervativan u datim procjenama.
Pohvala kolegi Clickeru za kvalitetnu analizu, uglavnom se slažem s njim, osim u dijelu oko mogućnosti zamjene potraživanja prema povezanim poduzetnicima za Vindon. Naime, ne radi se o pozajmicama Koke Vindiji (financijskoj imovini) koje bi se mogle zamijeniti za poslovni udjel u Vindonu, nego o indirektnim (nedospjelim i dospjelim) potraživanjima od kupaca budući da Koka koristi Vindijine distribucijske kanale (outsourca uslugu distribucije Vindiji). Investitorski rizik koji iz toga proizlazi je mogućnost zloupotrebe transfernih cijena. Na ovo bi trebao paziti revizor.
Po meni glavni rizik u ovoj dionici je realna mogućnost istiskivanja. Visina otpremnine pri istiskivanju može biti određena naručenim elaboratom i može razočarati dioničare koji su kupovali na znatno većim cijenama. Pravni lijek je sudovanje.
Sličnu kraću analizu napravio sam nedavno na krivoj temi, pa ovdje stavljam link:
http://www.poslovni.hr/forum/tema/chag-chromos-agro-711?page=15#post_1500259
tko je ovaj mudrijas sa 173 kom na asku ? sjetio se u zadnji cas da bi 4kn vise, a bid mu za kaznu ponudio 4 manje [emo_smijeh]
Da, pogriješio sam po pitanju Kokinih potraživanja prema povezanim poduzetnicima. U međuvremenu sam se educirao pa mi je sad jasnije o čemu se tu radi. Kolega Kerempuh je dobro upozorio i hvala mu na tome pa predlažem da tu rečenicu-dvije zanemarite.
Rezultat na kraju 2014. će određivati cijene žitarica koje su naspram prošle godine povoljne i daju nam za pravo vjerovati da će 2014. rezultati Koke biti odlični.
Poziv na javnu raspravu o ekostandardima u tvornici mesa (VŽ, Jalkovečka). U priloženoj dokumentaciji su informacije o postrojenjima i proizvodnim procesima.
http://www.varazdinska-zupanija.hr/images/stories/2014/pdf/sazetak-koka.pdf
http://www.varazdinska-zupanija.hr/images/stories/2014/pdf/ttr-industrija-mesa.pdf