KOESTLIN OSVAJA RUSKO TRŽIŠTE
UNOSAN POSAO Bjelovarski proizvođač keksa pred sklapanjem je ugovora o izvozu 11 svojih proizvoda u jednu rusku pokrajinu. Izvoz na to tržište samo do kraja 2006. vrijedan je 80 milijuna kuna, što je više od polovice prošlogodišnje Koestlinove proizvodnje
Iz tvornice keksa i vafla Koestlin tijekom svibnja će u Rusiju krenuti sedamdesetak šlepera, čime ta bjelovarska tvrtka nakon više od godinu dana pregovora napokon ulazi na rusko tržište. Samo do kraja 2006. godine Koestlin bi u Rusiju trebao izvesti pet do sedam tisuća tona keksa u vrijednosti 80-ak milijuna kuna (vrijednost je šlepera kapaciteta od osam do devet tona keksa stotinjak tisuća kuna).
Uzme li se u obzir da je Koestlin 2005. proizveo ukupno 10,5 tisuća tona keksa, izvoz u Rusiju samo ove godine premašit će polovicu ukupne prošlogodišnje proizvodnje. No, to bi, doznajemo, trebao biti tek početak.
Moskva zasićena
„Ako sve bude teklo prema planu, u Rusiji nam se otvaraju neslućene mogućnosti. Kako je to enormno veliko tržište, narudžbe će biti veće od kapaciteta što ih je u posljednjih petnaest godina proizvela hrvatska konditorska industrija“, optimistično najavljuje Krešimir Pajić, predsjednik Uprave Koestlina.
Potpisivanje ugovora s ruskim partnerom pred završetkom je, nedostaje još samo žig, pa Pajić nije želio otkrivati sve pojedinosti dok sve ne bude i formalno okončano.
„Riječ je o vrlo ozbiljnoj kompaniji s kojom ćemo surađivati i partneru koji ima jaku distribuciju. Koestlin neće osnivati tvrtku u Rusiji nego će ta tvrtka biti ekskluzivni uvoznik naših proizvoda“, objašnjava Pajić.
Koestlinovi će se proizvodi distribuirati u pokrajini u blizini Moskve u kojoj živi desetak milijuna stanovnika (Pajić nije želio reći o kojoj je regiji riječ).
„Zaobilazimo Moskvu jer je tržište toga grada zasićeno. U Moskvi ima svega, no u pokrajini gdje želimo plasirati Koestlinove proizvode na policama u trgovinama vlada stanje otprilike kao osamdesetih, sve je poluprazno“, kaže Pajić.
U tom je kraju prosječna plaća 250 dolara, što se može činiti malo, no Pajić objašnjava da je prema njihovoj kupovnoj moći to otprilike kao u Hrvatskoj plaća od tri do tri i pol tisuće kuna. Da ima potencijala za plasman Koestlinovih proizvoda, govori i podatak da je, primjerice, obišao deset trgovina, ali ni u jednoj nije uspio pronaći – slane štapiće.
Uskoro u Srbiji
„Radi poslova s Rusima Koestlin je dobio veliko osiguranje od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), kao i od jedne njemačke osiguravajuće kuće, koje će nam osigurati potraživanja“, kaže Krešimir Pajić.
Koestlin će u Rusiju plasirati 11 od ukupno 40 proizvoda u svom asortimanu. Riječ je o keksima, vaflima i slanom programu.
Predsjednik Uprave tvrdi da je izlazak na strana tržišta jedini izlaz za domaću konditorsku industriju jer je domaće tržište sve tješnje. Sedam, osam proizvođača keksa, među kojima je tek nekoliko ozbiljnih igrača (Kraš, Koestlin, Lorenz, Zvečevo…), zapravo je jako malo ako se hrvatsko tržište usporedi sa srpskim, koje ima vrlo jaku industriju keksa i čak 80 proizvođača keksa.
„Polovicu proizvedenog izvozimo. Na domaćem smo tržištu odmah iza Kraša, ali smo zato na slovenskom tržištu broj jedan među tvrtkama iz naše branše koje dolaze iz Hrvatske. Koestlin najviše izvozi u Bosnu i Hercegovinu, oko 30 posto ukupna izvoza“, objašnjava Pajić, dodajući kako Koestlin želi uskoro ući i na srbijansko tržište, gdje je Kraš već prisutan.
Koestlin je tijekom 2005. godine proizveo 10,5 tisuća tona keksa, dok domaća konditorska industrija ukupno godišnje proizvede 50-ak tisuća tona (Kraš je lani, zajedno sa Mirom iz Prijedora, proizveo oko 33.000 tona). Zanimljivo je da se proizvodni kapaciteti procjenjuju na čak 150 tisuća tona, što znači da je izlazak na nova tržiš
Mepas povećao udio u Koestlinu i najavljuje novu javnu ponuduMepas je sada vlasnik 114.025 redovnih dionica bjelovarske kompanije što mu daje vlasnički udio od 87,53%
Širokobriješki Mepas, većinski vlasnik bjelovarskog Koestlina i osječke Saponije, objavio je kako je stekao dodatnih 943 dionica Koestlina i kako će objaviti ponudu za preuzimanje.
Mepas je sada vlasnik 114.025 redovnih dionica bjelovarske kompanije što mu daje vlasnički udio od 87,53%. Prema podacima SDA, nakon Mepasa kojeg kontrolira poduzetnik Mirko Grbešić, najveći dioničar Koestlina je Hrvatski fond za privatizaciju koji je krajem prošle godine imao nešto više od 3% dionica. Među deset najvećih dioničara nalaze se većinom fizičke osobe te tvrtka Tehnomont. Mepas je većinski udio u Koestlinu preuzeo 2002. godine.
Prema podacima Središnje depozitarne agencije cijena po kojoj je Mepas te godine preuzimao Koestlin, odnosno objavio javnu ponudu, bila je 80 kuna po dionici. Posljednja cijena po kojoj se u petak prošlog tjedna Koestlinovom dionicom trgovalo na Varaždinskoj burzi bila je 810 kuna.
Koestlin je lani ostvario 136,5 milijuna kuna ukupnih prihoda, gotovo jednako kao i godinu ranije, a i ukupni rashodi su zadržani na istoj razini kao i u 2004., odnosno iznosili su 133,5 milijuna kuna. Neto dobit kompanije iznosila je 3,1 milijun kuna i bila je gotovo pola milijuna kuna manja nego 2004. godine. (Bankamagazin)
javna ponuda ide najvjerovatnije po 700 kn.
Mogla bi uskoro i takva ponuda za Saponiu i Brodomerkur…..ne bi bilo loše!
Upravo danas sam dobio informaciju da je ekipa iz Koestlina dd trenutno u Rusiji na potpisivanju Ugovora o isporuci robe. Napisati ću za vikend što su dogovorili.
Nešto mi je drugo palo u oko u zadnjem izvješću Koestlina. Pa oni imaju 171.600 dionica Kandita dd iz Osijeka, što po trenutnoj cijeni iznosi 78.250.000 ili preračunato po jednoj Koestlinovoj dionici 600 kn. U bilanci Koestlina ove su dionice knjižene po 100 kn što znači da se razlika od 500 kn može dodati na BV da bi se dobio “stvaran” nerevalorizirani BV.
Prema tome, BV Koestlina dd na današnji dan iznosi 1053,00 kn što ovu dionicu svrstava u red najpodcjenjenijih dionica iz branše na našem tržištu.
Vlasnici prvih 10 računa na kojima je ubilježena najveća količina vrijednosnog papira KOES-R-A
Stanje na dan: 01.09.2006
Naziv vlasnika računa Mjesto
MEPAS D.O.O. ŠIROKI BRIJEG, BOSNA I HERCEGOVINA
HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU ZAGREB, HRVATSKA
ZEKIĆ MILE NOVSKA, HRVATSKA
TEHNOMONT D.D. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
CENTAR BANKA D.D. ZAGREB, HRVATSKA
KELAVA BRANIMIR ROVIŠĆE, HRVATSKA
TOMAŠIĆ TINA VRSAR, HRVATSKA
PRKAČIN HRVOJE ZAGREB, HRVATSKA
[color=blue]Skrbnički račun:
CENTAR BANKA D.D. ZAGREB, HRVATSKA [/color]
MIKULIĆ IVAN ZAGREB, HRVATSKA
Plavo je oznacena promjena u prvih 10…
ispao je Orbanic Romano
Evo pošto se navedeno odnosi na imovinu Koestlina koji će uskoro postati većinski vlasnik Kandita, prenosim Vam ovdje dio informacija o istome:
Evo nekih podataka vezanih uz Kandit o kojima se do sada nije pričalo u javnosti.
Recimo, da li znate da oni rade marku za Billu u cijeloj Austriji i da bilježe stalan rast izvoza? Da li ste znali da su jako dobro pogodili kupovinu dionica u trezor od Kraša. Nije se radilo o iznosima koje su neki iznosili na Mojnovac, već su iste kupljene za samo 409 Kn smiley2. Samom tom transakcijom je Kandit ubilježio već sad priličnu kapitalnu dobit.
Da li ste znali da će šećerana ove godine ubilježiti bitno bolje rezultate nego prošle godine, kada su zbog famoznog natječaja za kvote ispušili od Virovitice? Da li znate da im se krug prostire na nekoliko desetaka hektara, na lokaciji u blizini koje Žito doo Osijek ruši stare silose i prodaje kvadrat zemlje po 200EURa?
… neću dalje. Ima još mnogo argumenata zbog kojih ova dionica vrijedi puno, puno više…
u Rusiji potpisan predugovor za isporuku proizvoda Koestlina za rusko trziste. ekipa cak razmislja da u skorijoj buducnosti otvori tvornicu u Rusiji (toliko o tome koliko su rusi gladni).
a kad probate izracunati trenutni udio KOES u Kanditu, prema cijeni IPKK od 530 kn, taj udio vam je 700 kn po jednoj dionici KOESa. prakticki se bussines i nekretnine dobiju badava 🙂
Uff, što Koestlin prži evo se već guraju i preko 900 ali kako vidim po vl.strukturi nema im tko ni prodati. Bojim se da sam zakasnio. Ide Grbine firme istim stazama
Ovo je vec bolje od Todorica! Napokon! [smiley11]
sigurno je da je Koestlin jedna od najpotcjenjenijih dionica iz Grbešićeva carstva. ozbiljnija trgovina ce se poceti desavati tek oko 1200-1300 kn jer radnici dobro znaju sto drze u rukama