| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
KOEI | 444,72 | 239.702 | 539 | 444,00 | 448,00 | -0,89% |
Mislim da je najznačajniji dio izvješća porast prodaje u inozemstvu za 10%.
Kriza je dobra za ovakve tvtrke jer ih tjera da se jače okrenu prema van.
Idealan omjer u strukturi prihoda bi bio 80/20% (ino/doma)…
A onda smo na xxxxkn
Zašto bi to bio idealan omjer??
Za pravu "globalnu" kompaniju (a samo globalne kompanije – su "prave kompanije" :D) ovakav omjer bi bio idealan kada bi RH bila petina svijeta (i to ne po broju stanovnika nego GDP-u), a što dakako nije slučaj. To nije i neće nikada biti niti Kina a kamo li RH.
Stoga "nema" idealnog omjera, a ako bi ga ipak bilo tada bi to bio omjer koji odgovara omjeru RH i svijeta, dakle preko 99 % bi trebao biti izvoz!
Pa zato ja niti u svom omiljenom Končar D&ST ne smatram tih cca. 82 % izvoza konačnom brojkom, želim da prešišamo i Končar energetske transformatore koji valjda imaju nekih 97 % izvoza ako me sjećanje ne vara, i da prijeđemo 99 % izvoza i to je onda "idealno"!
Ovako mala država poput nas, ako želi biti uspješna (kao Luxembourg, Liechtenstein i sl. male ali uspješne eurpske države) mora imati potpuno "globalizirano gospodarstvo" tj. svjetski konkurentno gospodarstvo koje izvozi u sve zemlje svijeta u svojim nišama u kojima se našlo, i gdje u većini kompanija (dakle osim onim "specifičnim" kojima je priroda posla takva da moraju biti lokalnog karatkera) nema granice za udio izvoza, a ako bi je bilo to bi bio omjer veličine svijeta i dotične držve – dakle svi mi koji smo mali: hoćemo > 99 % izvoza u svim kompanijama koje smatramo ponosima svojih država. One ostale, neka imaju manje. Ono što će biti naš ponos u svijetu: to će biti "potpuno u svijetu", na našu čast, ponos, i zaradu. Ovdje naravno pretpostavljam da smo mi građani takvih malih država pretežni dioničari tih naših kompanija (nema smisla ako je to nečije tuđe, a mi samo zaposlenici, to nije fora).
Naravno nismo mi baš tako minijaturna država, ali obzirom da broj stanovnika svijeta stalno raste, nama stalno opada, omjer se povećava… i trebali bismo se ipak malo više ponašati kao ove manje od nas države nego li, sasvim pogrešno, kopirati obrasce ponašanja većih država.
Lynx, postoje neke stvari koje kompliciraju priču oko izvoza:
– transportni troškovi su razlog zašto se neki proizvode i konzumiraju lokalno / regionalno
– prodor na nova tržišta i organizacija izvoza zahtijevaju dodatne troškove (otvaranje predstavništava, logistika, prevladavanje necarinskih barijera, stjecanje referenci, valutni rizik). Stoga, ceteris paribus, prodaja na domaćem (nezasićenom) tržištu često znači veće marže. Naravno, ukoliko firma ima znatne kompetitivne prednosti (kvalitetan proizvod, jedinični troškovi proizvodnje niži od konkurencije, postojeće reference) i proizvodi specijalizirane proizvode pa je prerasla domaće tržište, izvoz je jedina opcija za daljnji rast.
Kolega LINX
možda sma se krivo izrazio.
To bi bio poželjan omjer koji se može postići u relativno kratkom roku od godinu-dvije.
Ovo o čemu Vi pričate da je ipak daljnja budućnost.
Međutim Končar če morati doći i na takav omjer od 99% ili ga neće biti, tj bit će pojeden od neke veće korporacije.
Lijepo smo pljusnuli danas.
Nitko da braniteljima objasnio, što to oni prodaju i po kojoj cijeni.
Čini se da prodaja ide po principu, nazovi brokera, prodaj odmah pošto poto..
Bravo za izvješće, što reći.
Nastavak odličnog poslovanja, a cijena… ko da je poslovanje na nuli..
lp
čemu ovo iskrcavanje na kraju [angry]
Post-dva ispred, lik na asku 415 kom. po 507, poludio je kada je neko počistio bid po 500 i rezultat je jasan, do kraja dana izlazi kao da firma ide u stečaj [lol]
P/NCAV = 1,07
p/B= 0,74
36% trenutne kapitalizacije pokriveno čistim kešom
P/E ttm = 8,5
Pa ako je 62 milijuna kn za bacit, onda…
"Končar dogovorio novi posao u Albaniji"
Zanimljiva stavka u bilanci KOEI-a (kons.) su rezerviranja. Naime, na kraju prvog kvartala ona iznose 544.836.221 kn što je izrazito značajna brojka.
Rezerviranja predstavljaju obveze za koje se može PROCIJENITI da će nastati kao rezultat budućih poslovnih događaja. Ključni element kod ove stavke je vjerojatnost nastanka događaja u budućnosti koju PROCJENJUJE UPRAVA te je ova kategorija izrazito podložna njegovoj SUBJEKTIVNOJ procjeni.
uglavnom tehnički to izgleda ovako:
Stvaranje rezervacija
100 kn – trošak rezervacija (RDG) – DUGUJE
100 kn – stavka rezerviranja (BILANCA PASIVA) – POTRAŽUJE
Ukidanje rezervacija
100 kn – prihod od ukidanja rezervacija (RDG) – POTRAŽUJE
100 kn – stavka rezerviranja (BILANCA PASIVA) – DUGUJE
E sad mišljenja sam da su ove rezervacija precijenjene te da se svjesno, radi predostrožnosti, umanjuje dobit te je očito da se uprava odlučila na malo konzervativniji pristup od većine društava na ZSE. Naravno ovo i nije tako loše. Ovo se može gledati kao potencijalni veliki poticaj na dobit KOEI-a jednom kad se počne nazirati izlazak iz krize i kad Uprava donese odluku o otpuštanju dijela rezervacija
23.04.2010 T: 20.04.10 Pros. cijena: 488,72
RB Dioničar Broj %
1. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D./KAPITALNI FOND D.D. 724.515 28,17%
2. HZMO 384.628 14,95%
3. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 261.279 10,16%
4. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. 190.004 7,39%
5. Erste Plavi OMF 147.535 5,74%
6. FLORIČIĆ KRISTIJAN 85.714 3,33%
7. AZ OMF 71.501 2,78%
8. PBZ D.D. 61.882 2,41%
9. Raiffeisen OMF 37.000 1,44%
10. PBZ D.D. 35.308 1,37%
UKUPNO 1.999.366 77,74%
4.5.2010. top 10:
KONČAR D.D./REDOVNA DIONICA KOEI-R-A
Vlasnik/nositelj računa Stanje [%] Vrsta računa Mjesto
1. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D./KAPITALNI FOND D.D. 724.515 28,17 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
2. HZMO 384.628 14,95 Zast. račun ZAGREB, HRVATSKA
3. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 260.551 10,13 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA- 728
4. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. 190.004 7,39 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
5. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ERSTE PLAVI OBVEZNI MIROVINSKI FOND 151.535 5,89 Skrb. račun SPLIT, HRVATSKA + 4000
6. FLORIČIĆ KRISTIJAN 85.714 3,33 Osnovni račun PULA, HRVATSKA
7. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND 69.694 2,71 Skrb. račun SPLIT, HRVATSKA – 1807
8. PBZ D.D. 61.882 2,41 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
9. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND 37.000 1,44 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
10. PBZ D.D. 32.964 1,28 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA – 63
Ukupno: 77,70
Da je u Hrvatskoj još 10 ovakvih tvrtki Hrvatska bi bila sasvim druga priča.
Da je u Hrvatskoj još 10 ovakvih tvrtki Hrvatska bi bila sasvim druga priča.
Samo da ne ostanemo i bez tog jednog Končara, kada ih već nema 10.
Bilo bi žalosno da i ovu izvrsnu firmu prodaju strancima – tada bi stvarno ostali bez gotovo ičega.
Končar se mora privatizrati domaćim kapitalom! Tu su mirovinski fondovi, tu su drugi veliki (i mali!) investitori…. ako ima "političke volje", ovo može ostati u rukama građana RH.