E da, ag, evo ti karakteristike Vestas-ove vjetroelektrane instalirane na Pagu.

Minimalna brzina vjetra 4 m/s
Nominalna snaga 16 m/s
Prestanak rada pri 25m/s

http://www.adriawindpower.hr/VE_Ravna_1/tehnologija/

Dakle nije područje rada KO-VA uopće sporno niti čudno kao što tvrdiš, a očito je onda i prikladno za naše podneblje budući da elektrana na Pagu radi sasvim dobro…

imam malu inf. da će u sutrašnjem brisanom prostoru biti između ostalog i tema o vjetroelektranama…pa ćemo malo više saznati o svemu.

Uz niskopodni tramvaj, jedan od glavnih novih izvoznih aduta Končara, koji spada u najveće hrvatske izvoznike, sljedećih bi godina trebala postati vjetroelektrana.
Zato smo Darinka Bagu, predsjednika Uprave Končara, upitali kako su se odlučili za takav na prvi pogled pomalo neobičan projekt.

»Prateći razvoj svjetske energetike prije nekoliko smo godina zaključili da će obnovljivi izvori u svijetu i u Hrvatskoj morati imati znatno veću ulogu od današnje. Zbog toga, kao i zbog činjenice da Končar već proizvodi velik dio potrebnih dijelova (generatora, pretvarača, transformatorskih stanica, informatičke opreme itd.), krenuli smo u razvoj vlastite vjetroelektrane«, kaže Bago.

A, tko zna, možda su prije projekta napravili i kakovu studiju o jačini bure pa na osnovi nje napravili projekt. Možda mogu napraviti VE i za jače udare bure, ali ne bi bila isplativa ako se ti jači udari dešavaju samo na nekoliko mjesta. Ukratko, to im je posao, valjda znaju što rade.

Kde mogu pročitati kad moram biti vlastnik dionica, da dobijem dividendu?
pozdrav

spašavaj se ko može,KOEI klizi nizbrdo snagom cca.5kom.po cjeni od 783.05!!!!

kao što bi rekao mbaričević “držte gaće”…..

Moram se osvrnuti na lažno pisanje po novinama, u najnovijem manageru piše u naslovu:

“Končar ostvario 90 milijuna dobiti”, a kasnije u tekstu da se očekuje manji prihodi za ovu godinu, ali veća dobit, oko 90 milijuna kuna.

Znači nije ostvario već će vrlo vjerojatno ostvariti.

Toliko o pisanju novinara.

Dakle VE nisu projektirane da rade po buri (bar ne na onoj na koju valjda svi tu aludiraju). Kako je vec prije opisano dan je nacin rada i kada se VE iskljucuje uslijed prevelike brzine vjetra. Lopatice se tada zakoce jer je tada naprezanje na konzolu i lopatice manje nego da se i dalje vrte. Problematika cijele stvari nije samo mehanicko naprezanje. Osim toga postoji jos niz elektrotehnickih aspekata cijelog problema i vjerujte da su analizu sigurno proveli… Bez ozbiljnog projekta ne bi sigurno kretali na trziste.

Ako je ovo s 90 mil. istina brzo će Končar na somića. Iako i dalje vjerujem u dobit od 50 mil. Pa i ta je 5 puta veća od prošlogodišnje….

ma mislim scott daj se sredi [smiley1]

Na domaćem tržištu visoki rast ostvaren je prije svega zahvaljujući isporuci 40-ak niskopodnih tramvaja za Zagrebački električni tramvaj, dok su na inozemnom, između ostalog, isporučeni agregati za hidroelektrane u Indiji, Sloveniji, Kostarici i na Islandu, transformator za Qatar, postrojenje za prepumpavanje vode i nafte u Alžiru…
Drugi važan projekt je razvoj vjetroagregata od 1,1 MW koji bi početkom ove godine trebao krenuti u probni rad. Radi se o globalnom tržištu vrijednom 300 milijardi eura, na isporuku se čeka do dvije godine, a pri ulasku na listu čekanja često se plaća depozit u vrijednosti do 10 posto ukupne vrijednosti projekta. S obzirom da se u Hrvatskoj mogu proizvesti gotovo sve (do 70%) potrebne komponente (osim elisa), Bago smatra kako Končarov vjetroagregat može itekako biti konkurentan, ali, prvo treba steći potrebnu referencu i certifikate. U planu je i povećanje snage vjetroagregata na 4 MW

Intervju – D.Bago
Vaš link

Kako teče projekt vjetroelektrana koji je najavljen kao potencijalni izvozni proizvod?
Planiramo u ovoj godini, do ljeta, početi s tipskim ispitivanjima. Ispitivanja našeg vjetroagregata trebala bi trajati devet do 12 mjeseci. Možemo očekivati da od iduće godine ozbiljno počnemo nuditi vjetroelektrane kao svoj proizvod. Nakon uspješne izrade prototipa trebamo referencu tj. izgradnju jedne vjetrofarme koja će biti spremna za rad u drugoj polovici 2008. godine.

Očekujete li u tome podršku države?
Dobili smo podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva zaštite okoliša i graditeljstva jer bez toga ne možemo ni početi raditi prototip. Kad završimo prototip, već smo razgovarali s HBOR-om da nam daju potporu za izgradnju vjetrofarme, a nakon toga ćemo biti spremni za izvoz.