| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
KOEI | 408,24 | 246.578 | 604 | 410,00 | 414,00 | 1,97% |
plavi:
”
Mislim da smo sutra sa KOEI na 800 kuna. Sasvim očekivano. Bliži se objava rezultata, a znamo što je najavljeno 50 miliona kuna dobiti minimalno. Skoro 5 puta više nego prošle godine. Treba razmisliti kako će to odjeknuti među investicijskom javnosti , dobit 5 puta veća nego prošle godine. I ne zaboravimo, Galileo, najuspješniji svjetski fond po prinosima na 8. mjestu svojih ulaganja ima KOEI ( tik ispred Royal Bank of Scotland je naš Končar. I naravno Crotrain , projekt Končara i Gredelja , prema kojem će Crotram biti mačji kašalj.
”
Samo da te još nadopununim, tu je i vrlo ambiciozan projekt vjetro elektrana….
Osamdesetgodišnje iskustvo u proizvodnji izmjeničnih generatora, transformatora, visokonaponskih i niskonaponskih prekidača te sklopnih blokova, ali i dugogodišnje prisustvo na području energetske elektronike i sustava upravljanaja tvrtke Končar konačno je našlo svoju primjenu i na području obnovljivih izvora energije. Končarov vjetroagregat snage 1 MW, razvijen korištenjem vlastitih materijalnih i ljudskih resursa.
Končarov vjetroagregat nominalne je snage 1000 kW uz visinu glavčine od 60 metara i mogućnošću regulacije snage uz zakretanje lopatica (pitch). Vjetroagregat kao nazivnu brzinu vjetra uzima 11 m/s, uključuje se pri 2,5 m/s, a isključuje pri 25-30 m/s, s tim da je sposoban preživjeti vjetar brzine 59,5 m/s. Gondola vjetroelektrane postavljena je na čeličnom konusnom tornju, generator je sinkroni višepolni s direktnim pogonom i promjenjivom brzinom snage pri 690V. Sam rotor promjera 57 m sastoji se od tri lopatice izrađene od ojačanog duromera (staklenih vlakana) s epoksidnom smolom te se okreće brzinom 10-30 okr/min. Promjena brzine regulira se sa tri nezavisna sustava za zakretanje lopatica s rezervnim napajanjem. Sustav zakretanja gondole jest aktivan s prigušenjem, na mrežu se priključuje preko AC – DC- AC pretvarača frekvencije, dok je upravljanje vjetroelektranom riješeno mikroprocesorskim sustavom.
Uvjeravaju me da na tom poslu Končar može više zaraditi nego na tramvajima , zbog većeg učešća dijelova i pameti. Zna li tko što o tome ?
bit će svima puno jasnije tijekom ove i druge godine zašto se Končar (uskoro ćemo vidjet da li i još neke tvrtke) upleo u ovo
Vaš link
Negdje sam čitao ali ne znam više gdje da se na isporuku zbog užasnog rasta tržišta i relativno malog broja proizvođača na isporuku čeka negdje oko dvije godine, a navodno su najtraženiji vjetroagregati sa baš tim tipom generatora. I tu je šansa končara da se probije.
Udio domaće proizvodnje je velik pa je vjerojatno zarada zato veća, ali mislim da je stvar i u tome da je tržište jako veliko. Eto da dobijete sliku:
“World Wind Energy Association (WWEA) je promijenila procjenu instalirane snage 2010. godine na 160 GW nakon što je 2006. nastavljen trend rasta od 25%. Naime, prošle je godine instalirano 14,9 GW čime se ukupna instalirana snaga u vjetroelektranama popela na 73,9 GW. Protekle je godine 5 zemalja instaliralo preko 1 GW novih elektrana (SAD, Njemačka, Indija, Španjolska i Kina) dok je 5 zemalja instaliralo preko 500 MW (Francuska, Kanada, Portugal, UK i Brazil).” – http://www.mojaenergija.hr
O svjetskom boomu nove industrije dovoljno govori podatak da na isporuku vjetroturbina treba čekati duže od godine dana, pa je i hrvatski “Končar”, očekujući ekspanziju tržišta, prošle godine predstavio svoj prvi vjetroagregat.
Ovo je stara vijest, ali postaje aktualna.
‘Đuro Đaković’ i Končar grade vjetroelektrane za 200 mil. E
Hrvatski konzorcij gradit će 200 vjetroelektrana vrijednih po milijun eura za rovinjsku tvrtku Valalta i njemačkog investitora, te za njih preraditi 200.000 tona metala
Evo i par informacija iz poslovnog:
http://www.poslovni.hr/28304.aspx
http://www.poslovni.hr/30261.aspx
itd…
Končarov vjetroagregat snage 1 MW, razvijen korištenjem vlastitih materijalnih i ljudskih resursa.
Končarov vjetroagregat nominalne je snage 1000 kW uz visinu glavčine od 60 metara i mogućnošću regulacije snage uz zakretanje lopatica (pitch). Vjetroagregat kao nazivnu brzinu vjetra uzima 11 m/s, uključuje se pri 2,5 m/s, a isključuje pri 25-30 m/s, s tim da je sposoban preživjeti vjetar brzine 59,5 m/s.
Uvjeravaju me da na tom poslu Končar može više zaraditi nego na tramvajima , zbog većeg učešća dijelova i pameti. Zna li tko što o tome ?
Ako je agregat sposoban preživjeti vjetar od 59,5m/s to znači da će ga može svaka jača zimska bura uništiti! Općenito vidi se da taj agregat ne može proizvoditi pri malim i velikim brzinama vjetra već samo pri srednjim. Svatko ko imalo poznaje klimatske prilike zna da je Jadran “more tišine” gdje uglavnom pušu povjetarci, a povremeno pušu vjetrovi olujne snage. Vjetrova srednje brzine, koji su pogodni za proizvodnju struje gotovo da ni nema! Zaključak neka svatko izvuče sam!
Naglasio bih najvažniji dio teksta: “Energija iz vjetroelektrana je skuplja, pa država mora donijeti model kojim će poticati proizvodnju. U pripremi je tarifni sustav po kojem bi se za obnovljive izvore energije izdvajalo nekoliko kuna mjesečno po prosječnom kućanstvu. Novac bi išao u operator tržišta HROTE, a on bi plaćao povlaštenim proizvođačima koji će imati zagarantiranu prodaju i poticaj u okvirima kvote koju propiše Vlada,”
Znači, morat ćemo izdvajati par desetaka kuna svaki mjesec za ružne vjetrenjače koje proizvode neopisivu buku!
ag, fizika ti nije bila jača strana u školi, 59,5 m/s je oko 215km/h, a takvih vjetrova koliko ja znam baš nema na ovom području
ag, nemoj pričati napamet. Izvukao si dijelove teksta iz konteksta. Samo za pripremne radnje kod gradnje VE potrebno je potrošiti nekoliko stotina tisuća eura- to su troškovi traženja lokacije i mjerenja vjetra. kako ti to sebi zamišljaš . Dođu radnici iz Končara i na prvom mjestu gdje je lijep pogled piknu jednu vjetroelektranu i tako dalje.
Vjetroelektrane danas pokrivaju jedan posto svjetske potrošnje električne energije, a snaga im je dosegla 73.904 MW. Samo je lani instalirano 14.900 MW, što je bilo povećanje za 25 posto.
Slažem se da nagrđuju okoliš, ali to je cijena razvoja. Bolje i to nego nuklearka.