Stranci kupuju!?
Ajde da i to opet gledamo.[shocked]

Nadam ste da ste gledali poslovni veceras. Iz EU je u sljedecim godinama najavljeno ulaganje u obnovljive izvore energije u iznosu od “tri rezervara goriva” po glavi stanovnika godisnje. Valjda ce biti nesto od toga.

Biti ce. Samo ne kod nas jer mi nismo EU

A pa tko je na br. 7?

Zagrebačka Tvornica željezničkih vagona pred preseljenjem, restrukturiranjem i privatizacijom

Antun Fabek
Gredelj hvata brzi vlak za izlazak iz HŽ-a
Preseljenje na novu lokaciju i modernizacija proizvodnje novcem dobivenim od prodaje lokacije u središtu Zagreba udvostručit će vrijednost Gredelja na 1,5 milijardi kuna. A otad će vrijednost te tvrtke u vlasništvu HŽ-a ovisiti isključivo o broju velikih globalnih igrača koji bi ga eventualno željeli preuzeti

Piše: Matilda Bačelić
matilda.bacelic@liderpress.hr
Foto: Željko Jelenski

Preseljenje, restrukturiranje, privatizacija. Ta tri koraka za Tvornicu željezničkih vagona Gredelj znače, iako jamstva nikad nema, prilično svijetlu budućnost. Prvi je korak riješen, iako preseljenje tek treba fizički izvesti, ali zemljište od 13,5 hektara u središtu Zagreba prodano je Gradu Zagrebu za oko 640 milijuna kuna i novac će se u cijelosti, kaže predsjednik Uprave Gredelja Antun Fabek, uložiti u preseljenje u Vukomerec i modernizaciju. Polovina iznosa predviđena je za troškove gradnje novih i modernizaciju postojećih objekata na tamošnjemu Gredeljevu zemljištu, a drugih 320 milijuna kuna za nabavu najsuvremenijih strojeva i opreme. Upravo su zastarjelost tehnologije i proizvodni pogoni koji datiraju iz pretprošlog stoljeća dosad bili najslabija točka i najveća kočnica Gredeljeva razvoja. Stoga preseljenje znači opstanak u punom smislu riječi. Restrukturiranje podrazumijeva ponajprije kadrovsko, a posljednji korak, koji bi trebao jamčiti dugoročnu konkurentnost, izlazak je iz državnog vlasništva.

Meta samo najjačim globalnim igračima

Gredelj je najveće i jedno od rijetkih profitabilnih poduzeća u sastavu Hrvatskih željeznica čiji bi prihod ove godine mogao biti veći od onog koji ostvaruje njegov vlasnik HŽ Putnički prijevoz d.o.o., jedna od četiri jedinice HŽ-a. Privatizacija je, može se čuti, neminovna, ali pitanje je na koji će se način provesti. Prema svakom scenariju HŽ bi trebao zadržati 25 posto plus jednu dionicu jer mu zadržavanje kontrolnog paketa jamči sigurno održavanje vlastitih vagona. Kad je riječ o tajmingu, vodstvo Gredelja priželjkuje da se privatizacija dogodi nakon preseljenja i restrukturiranja, što znači 2010. godine, jer bi se na taj način prodavala znatno jača tvrtka, a i teško je paralelno voditi dva tako važna procesa.

Sadašnja se vrijednost Gredelja procjenjuje na oko 750 milijuna kuna što će se, nakon planiranog ulaganja, gotovo udvostručiti. To znači da će Gredelj biti meta samo najjačim globalnim igračima. Konkretan interes zasad nije iskazan, ali u red potencijalnih preuzimača mogu ući kompanije poput Siemensa, Bombardiera, Alstoma itd.
U posljednjih 15 godina Gredelj je investirao tek toliko koliko je bilo nužno za funkcioniranje poduzeća. Na staroj lokaciji u središtu grada nije ni bilo velikog smisla ulagati u modernizaciju objekata i opreme, pa su se iznimke činile samo prema potrebi, primjerice za projekt Crotrama. Preseljenje će se odvijati postupno, a posljednji će lokaciju u središtu grada napustiti upravo pogon u kojem se proizvode tramvaji.

Proizvodnja tramvaja koje Gredelj od 2005. proizvodi u konzorciju s Končarom, pokazala se kao ključni trenutak u poslovanju koji je najviše utjecao na podizanje profitabilnosti. Primjerice, godišnja isporuka 36 tramvaja povećala je prihod 25 posto. Iako je na početku (a i poslije) bilo dosta trzavica na relaciji Gredelj-Končar, obim je kompanijama to bio generator ozbiljnog rasta. Drugi ugovor o isporuci 70 niskopodnih tramvaja za ZET završava u studenome ove godine, a postoji mogućnost i da se krene u realizaciju trećeg ugovora. Osnovna djelatnost Gredelja je proizvodnja i održavanje željezničkih vagona, što će se nastaviti i na novoj lokaciji. …nastavak slijedi….

Prema Fabekovim riječima strateško je opredjeljenje fokus na temeljni biznis i osvajanje pozicije najjačeg igrača na tržištu Jugoistočne Europe i neće se ulaziti u nove djelatnosti.

Simbolična zaduženost

Gredelj je prošle godine ostvario prihod od 545 milijuna kuna uz dobit čiji iznos Fabek nije htio otkriti zbog politike vlasnika. Od 2005. godine, kad je bilanca očišćena od svih ‘sivih zona’ unatrag 15 godina zbog čega je zabilježen znatan gubitak, tvrtka posluje pozitivno. Očekuje se da bi rast prihoda i dobiti u 2007. u odnosu na godinu prije trebao biti oko 13 posto, a na temelju poznatih poslova u ovoj se godini očekuje rast od 20 posto. Vrijednost imovine procjenjuje se na nešto manje od milijardu kuna, a obveze iznose, kaže Fabek, 30-ak milijuna kuna kratkoročnih kredita, dok dugoročnih uopće nemaju.

Osim nemogućnosti investiranja u tehnološki razvoj lokacija u središtu znatno je opterećivala troškovnu stranu Gredeljeva poslovanja zbog visokih gradskih komunalnih naknada koje u posljednje vrijeme neprekidno rastu. U postojećim uvjetima Gredelj radi za nekoliko kupaca i prisutan je na šest inozemnih tržišta. Trenutačno se rade rekonstrukcije dviju vrsta vagona za kupce iz Italije i Mađarske. Prelaskom na novu lokaciju kapaciteti će se udvostručiti, što znači da će se moći proizvoditi šest novih vagona i tramvaja na mjesec, ili nešto više, ovisno o tome radi li se u dvije ili tri smjene.

Potražnja za nekim proizvodima, kao što su teretni vagoni koje Gredelj, specijaliziran za okretna postolja, izrađuje zajedno s Đurom Đakovićem, dvostruko je veća od onoga što oni mogu proizvesti, tako da, barem u dijelu proizvodnje, nema straha od nedovoljne potražnje. Osim pozitivnih internih promjena Gredelju na ruku idu i povoljne prilike na tržištu Hrvatske i regije koje ne bi smio propustiti. Naime, nakon cestogradnje koja je doživjela vrhunac, željeznica tek očekuje veliki investicijski ciklus.

Hrvatska Vlada je donijela odluku o investiciji u rekonstrukciju hrvatskih pruga u iznosu od gotovo 16 milijardi kuna u narednih pet godina. Osim rekonstrukcije postojećih najavljena je gradnja i novih kilometara željeznica, u velike investicije kreću i zemlje u okruženju, poput Bosne i Hercegovine i Srbije. Također, i u Gradu Zagrebu najavljena je gradnja brze gradske željeznice i premještanje spremišta tramvaja s Remize na lokaciju Blato, nasuprot Areni Zagreb, te otvaranje novih tramvajskih linija. Sve bi to trebalo dodatno povećati potražnju za proizvodima i uslugama Gredelja. Cilj je Gredelja veći dio proizvodnje usmjeriti u izvoz, a manjim dijelom ovisiti o HŽ-u. Prema podacima za prošlu godinu na HŽ se odnosilo 60 posto proizvodnje, a u sljedećim godinama bi se udjel trebao smanjiti na 30 do 40 posto jer će posla biti sve manje. Naime, HŽ u srednjoročnom razdoblju planira obnoviti sve svoje kapacitete pa će se potrebe za održavanjem u sljedećih deset godina svesti na minum pa će Gredelj, htio on to ili ne, biti prepušten na milost i nemilost tržištu.

Interes niza gradova za Crotram

Za nabavu niskopodnog tramvaja postoji interes iz Varšave, Melbournea, nekih francuskih gradova, Sofije, Beograda, a Crotram bi najjprije mogao otići u Helsinki gdje se jedan tramvaj već nalazi na probnoj vožnji i čeka natječaj za 40 vozila. Da bi osvanuo i na ulicama Sarajeva potrebno je izmijeniti projekt zbog različite širine kolosijeka, za što je u tijeku izrada projektne dokumentacije, kaže Fabek. Osim s Končarom Gredelj je u partnerstvu i sa Siemensom za proizvodnju putničkih vagona za brzine veća od 200 kilometara na sat. Zamjerke koje se mogu čuti na račun sadašnjega unutrašnjeg funkcioniranja Gredelja uglavnom se odnose na ad hoc organizaciju posla, loše uvjete rada i kadrovsku strukturu. U Gredelju je trenutačno 1.700 zaposlenih od čega je, navodno, omjer proizvodnoga i neproizvodnoga kadra 1 : 4. Prema Fabekovim riječima tehnološki će se višak rješavati kroz socijalni program, a mlađi djelatnici će se prekvalificirati.

će se prekvalificirati. Seljenjem na novu lokaciju gase se ljevaonica i kovačnica pa te struke neće biti potrebne, a ukupan će 200 radnika sigurno biti višak. Najvažnije je. međutim, da nedostaje kvalitetnoga inženjerskoga kadra. Otegotna okolnost za poslovanje jest i činjenica da su svi materijali uvoznog podrijetla zbog čega u Gredelju priželjkuju ulazak u EU, kako bi bili izjednačeni s europskim kupcima.

Konkurencija iz regije još uspavana

S obzirom na porast vrijednosti nakon preseljenja i unutarnje restrukturiranje radničko dioničarstvo, koje je zapisano negdje u programima za privatizaciju Gredelja, teško će se moći provesti jer će vrijednost dionica biti znatno veća nego da se provodi sada. U svakom slučaju, uza sve povoljne okolnosti, Gredelj će se morati dobro pripremiti za tržišnu utakmicu u kojoj će konkurencija, posebno ona iz regije koja trenutačno ‘spava’, biti sve jača. U tom smislu ključne će biti investicije u modernu tehnologiju, stručne kadrove i vlastiti razvoj. U slučaju da nastavi ovisiti o poslovima za HŽ, veličina i vrijednost Gredelja će se prepoloviti.
……[cool][cool][cool]

Dragi su nam Slovenci izgleda shortali po 950 i sad će lijepo pokupovat ponovo te količine po 800. Interesantno moram priznati.

“….U svakom slučaju, uza sve povoljne okolnosti, Gredelj će se morati dobro pripremiti za tržišnu utakmicu u kojoj će konkurencija, posebno ona iz regije koja trenutačno ‘spava’, biti sve jača. U tom smislu ključne će biti investicije u modernu tehnologiju, stručne kadrove i vlastiti razvoj….”[lol]

bolje da se dobro pripreme jer konkurencija radi sve samo ne spava…. Umjesto da su ušli u CROTRAIN projekt s Končarom, a ne što ispod žita šuruju sa Siemensom mogli smo već svi skupa ponešto napraviti.
Ovako zbog njihovog ponosa i gluposti rukovodioca nemaju baš šanse na tržištu[bye]. Fabek sanja i priča bez osnove.

Pa tako se to radi!
Dobro predvidiš situaciju, a imaš i kapital koje ti omogućavaju kreiranje tržišta i na posao.
100 puta je ponovljeno-nisu znalci oni koji zarađuju samo kada sve raste.
Na mukama se poznaju junaci.

U textu se spominje već i treći ugovor za grad Zagreb krajem godine -dobra vijest sve ide po planu koji predviđa ukupno oko 225-tramvaja…
Glede Slovenaca ,ni na njihovoj burzi ne cvijetaju ruže,dapače skoro je sve u crvenom,a uzet ću primjer Gorenja koji je imao sličan uzlet kao i Končar,a onda im je u 9 mjesecu uslijedio lagani – uzastopni pad do današnjih dana i sad iznosi oko – 30%…
mislim da Slovenci imaju isti problem kao i naši fondovi s razočaranim ulagačima,a zveckanje oružja na Kosovu ne ulijeva nadu ni jednima ,ni drugima…u nadolazećim danima