vunder, oprez lagani preporučujem.
firma bilježi kontinuirani pad dobiti tijekom zadnja 4 kvartala.
pri targetu od cca 7000kn za dionicu (rast cca 50% prema 4600 kn) i dobit od cca 30 mil kn za 2007.(??je li i ovo pretjerano očekivanje?) , pe 30, pb 9, ps 1,6.
pe prolazi u slučaju nastavka rasta, ali izuzetno visoki pb vrišti, barem meni.
ne bih se usudio kladiti na ovu dionicu.

evo malo novosti – Oprema za Makedoniju

vlad puno hvala na mišljenju, al kod ovog pomalo specifičnog sektora book nije referenca koju bi trebalo uzimat u obzir zbog specijaliziranosti poslovanja i visoke razine znanja u igri, a ne materijalne imovine!

što se tiče sektora prosjek bi bio oko 50pe, i ps 2,5-3, no kod growth kompanija kao što je ova tolerirao bi se i puno veći pe sve dok je ps nisko…

roe je također više nego zadovoljavajući, mcap isto jako prihvatljiv, te je dionica u čvrstim rukama s malim free floatom!

u svakom slučaju mislim da može više donijet nego odnijet, a posebno živaca! [smiley2]

od nedavno sam se registrirao na forum i u mom portfelju je kodt 60% udjela i namjeravam ga povecati i zelim ti reci da nisi pogrijesio sa ovom kupnjom .

samo -r-a[thumbsup][thumbsup]

danas -r-a

A ti si dakle bio taj 🙂 Ja se uvijek prenisko postavim, tako mi i treba kad sam skrt.

A zašto samo -r-a?

Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić objasnio je da energetski sektor u posljednje vrijeme ostvaruje snažan rast zbog povećane potrošnje energije, a on se očekuje i u budućnosti, osobito zahvaljujući Aziji i Bliskom istoku, ali i investicijama u modernizaciju zastarjelih energetskih postrojenja u Europi.

Sudeći prema njegovim riječima, jedan od stupova rasta te industrije je i deregulacija sektora energije koja će u tu djelatnost uvući više novih igrača.
– Osim toga, do 2009. godine Europska bi komisija trebala donijeti energetsku strategiju čiji je cilj podizanje efikasnosti korištenja energije, što će biti poticaj za gradnju novih kapaciteta. U tom kontekstu interesantan je i cilj Europske komisije da 20 posto energije u EU do 2020. godine proizvodi iz obnovljivih izvora – rekao je Stojić te dodao da bi Končar na domaćem tržištu mogao profitirati od 990 milijuna eura vrijednih investicija HEP-a predviđenih za razdoblje od 2006. do 2012. godine te od investicija HŽ-a. Naime, prema Nacionalnom programu željezničke infrastrukture u gradnju novih i obnovu postojećih željeznica u Hrvatskoj bi se do 2012. godine trebalo uložiti oko 12,5 milijardi kuna.

Prilika za Končar su i obnova postrojenja i mreža u regiji, gdje ima znatne prednosti u odnosu na konkurenciju zbog brojnih objekata i opreme isporučene u posljednjih 50 godina, koji su preporuka za ugovaranje novih poslova ili rekonstrukciju postojećih objekata i opreme.
– Znanje koje Končar posjeduje i prepoznatljivost imena, ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu, trebali bi i nadalje biti glavni jamac Končaru u dobivanju poslova na postrojenjima elektroprivrede, isporuci generatora, turbina i sličnog.

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=31614

[cool]

evo[angry] [angry] [angry]

ne kazem ja nista protiv -p-a al sam negdje procitao da ce kodt pretvoriti -p-a u -r-a
mislim da je to bilo bas na poslovnom.hr

kodt[thumbsup][thumbsup]

molio bi jučerašnje prodavatelje 100 i neš komada kodt-r-a na 4750 da se vrate na prodaju jer sam uplatio pare! [cool]

HEP će u 10 godina uložiti više od 33 milijarde kuna

U 2008. planira se uložiti 3,6 milijardi kuna, a u 2009. više od četiri milijarde kuna. Najveća ulaganja, veća od 4,4 milijarde kuna, planiraju u 2011.

Hrvatska elektroprivreda planira u idućih 10 godina ulaganja uglavnom u kapitalne projekte veća od 33 milijarde kuna, najavljeno je na predstavljanju drugog izdanja njihovih korporativnih obveznica vrijednih 700 milijuna kuna.
Novac im treba za širenje poslovanja i već započet veliki investicijski ciklus. Tako su prošle godine uložili gotovo 2,8 milijardi kuna, a ove će oko 2,9 milijardi kuna. Od sljedeće godine investicije će im se ubrzano povećavati, pa u 2008. planiraju uložiti 3,6 milijardi kuna, a u 2009. više od četiri milijarde kuna. Najveća ulaganja, veća od 4,4 milijarde kuna, planiraju u 2011., a nakon toga će se postupno smanjivati.
Kao ključne, već započete investicijske projekte, u HEP-u navode novi, 70 milijuna eura vrijedan blok u zagrebačkoj Termoelektrani-toplani, 67 milijuna eura vrijednu hidroelektranu Lešće na Dobri (te obje elektrane trebale bi biti gotove sljedeće godine) i 180 milijuna eura vrijedan treći blok sisačke termoelektrane čija će gradnja završiti potkraj 2010.
Ali s tim elektranama, ukupne snage kao hrvatska polovica nuklearke Krško, premostit će petogodišnji rast potrošnje struje. Zato su uz njih na popisu HEP-ovih najvažnijih investicijskih projekata i po 270 milijuna eura vrijedne velike plinske elektrane čiju gradnju planiraju u Osijeku i u Dalmaciji. Prva bi trebala biti gotova do kraja 2010., a druga do kraja 2011. Najveća i najvrjednija elektrana na tom popisu je zamjenski blok termoelektrane Plomin, snage 500 megavata u koji će uložiti čak 750 milijuna, a trebao bi biti gotovo potkraj 2013.
To znači da će samo u nove velike elektrane uložiti gotovo 12 milijardi kuna. Taj će iznos biti i veći kad mu se dodaju planirana ulaganja u obnovljive izvore energije. Nije ni čudo da najveći dio planiranih investicija otpada na nove elektrane, jer se potrošnja struje u Hrvatskoj povećava gotovo dvostruko brže nego u Europskoj uniji, objašnjavaju u HEP-u.
No, velika ulaganja potrebna su i u prijenosu, distribuciji i drugim dijelovima elektroenergetskog sustava. Tako će od 700 milijuna kuna koje će im donijeti drugo izdanje korporativnih obveznica, HEP proizvodnja dobiti 231 milijun, HEP matica 167 milijuna, HEP operator distribucijskog sustava 130 milijuna, HEP operator prijenosnog sustava 120 milijuna, a ostatak njihove tvrtke za toplinarstvo, plin i obnovljive izvore energije.
U HEP-u planiraju i da će idućih godina sve veći dio potrebnih investicija moći financirati iz vlastite dobiti. Ove godine očekuju neto dobit od oko 45 milijuna kuna, a već bi iduće godine dobit trebala rasti na 223 milijuna, 2009. na 776 milijuna kuna, a 2010. na 1,063 milijarde kuna. Ali stručnjaci kažu da je glavni preduvjet za ostvarenje tih planova uklanjanje postojećeg dispariteta cijena električne energije i troškova poslovanja.

http://www.vjesnik.hr/html/2007/12/03/Clanak.asp?r=gos&c=1

[thumbsup]