Kada se isplaćuje dividenda?
Najkasnije do 28.07.2012.
Private equity firma BC Partners pokrenula je proces prodaje SGB Starkstrom, njemačkog proizvođača distributivnih i energetskih transformatora.
Tražena cijena je 1 mlrd eur. Prihod SGB u 2010. je 580 mln eur, neto dobit 13 mln eur.
http://www.reuters.com/article/2012/05/31/sgbstarkstrom-idUSL5E8GVGQD20120531
PRAVI razlog poskupljenja struje od preko 20 posto nije rast cijena energenata na svjetskom tržištu, već nelikvidnost HEP-a – koja je veća od milijardu kuna.
U siječnju ove godine kratkoročne obveze HEP-a bile su veće od kratkoročnih potraživanja za 1,2 milijarde kuna. U međuvremenu se, kako doznajemo, situacija nije popravila već pogoršala, jer HEP-ovu naplatu potraživanja otežava rast nelikvidnosti u gospodarstvu. HEP sve teže naplaćuje svoja potraživanja, ali i s dosta kašnjenja ispunjava svoje dužničke obveze prema brojnim poslovnim subjektima, zbog čega je ta javna tvrtka trenutno najveći problem ove Vlade.
Visoka nelikvidnost prijeti i kreditnom rejtingu tvrtke kojoj je Vlada na jednoj od zadnjih sjednica odobrila uzimanje kredita od 400 milijuna kuna. On se lani u jednom trenutku spustio na razinu BB-, na kojoj se nalaze države poput Šri Lanke i Bangladeša. U vrhu Vlade razmatra se čak i smjena vodećih ljudi HEP-a ukoliko se situacija u skorije vrijeme ne promijeni.
Gubici u prošloj godini iznosili tri milijuna kuna
Krivac za HEP-ovu nelikvidnost je bivša vlada i bivši predsjednik uprave poduzeća Leo Begović, uvjeravaju nas u aktualnoj upravi elektroprivrede. Ističu kako su se Leo Begović i Jadranka Kosor hvalili lanjskom dobiti HEP-a od 80 milijuna kuna, iako je ona bila samo papirnata. Istina je da su gubici u prošloj godini iznosili tri milijuna kuna, tvrde u HEP-u, dok je manjak cash flowa (gotovine potrebne za redovito poslovanje) bio 1,2 milijarde kuna.
Begović je 2010. godine prijavio rekordnu dobit od 1,4 milijarde kuna, ali da je riječ o friziranoj bilanci u kojoj nisu prikazane mnoge stavke na troškovnoj strani ukazala je i HEP-ova revizorska kuća Deloitte. HEP-ovo financijsko izvješće za 2010. Deloitte nije potvrdio u nekoliko ključnih točaka.
Dobit napuhali gotovo trostruko
Za povoljnu bilancu HEP-a bile su zaslužne iznimno povoljne hidrološke prilike u 2010. godini. Rekordna proizvodnja električne energije iz tog besplatnog energenta iznosila je 8,3 milijarde KWh u odnosu na prosječnih 5,5 milijardi KWh u proteklih pet godina. Realna dobit iznosila je približno 500 milijuna kuna, što je jedno vrijeme izjavljivao i sam Begović. No, manipulirajući troškovnom stranom bivša je Uprava tu dobit napuhala gotovo trostruko.
Da je riječ o knjigovodstvenoj, a ne stvarnoj dobiti najbolje govori činjenica kako se ona u potpunosti istopila u 2011. godini, a 2012. stvorila nelikvidnost od 1,2 milijarde kuna. Da stvar bude gora, za golemu "papirnatu" dobit iz 2010. tvrtka je morala platiti i enormni porez na dobit od stvarnih 450 milijuna kuna i time ostala bez realne dobiti.
Vlada bila prisiljena HEP-u odobriti zadnji kredit isplaćen nekom javnom poduzeću
Odlukom vlade Jadranke Kosor HEP je milijardu kuna morao uplatiti u državni proračun kako bi zakrpao rupe prije predstojećih parlamentarnih izbora pa je u cijelosti ostao bez novca za razvoj. Prispjele kratkoročne obveze ove godine su ugrozile ne samo najavljeni investicijski ciklus nego i samu isplatu plaća, zbog čega je Vlada bila prisiljena HEP-u odobriti zadnji kredit isplaćen nekom javnom poduzeću.
S ovako poraznim financijskim podacima HEP teško može pokrenuti bilo koju od investicija najavljenih u energetici, za koje u Vladi tvrde da bi trebale pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. Prije nego kola krenu posve nizbrdo.
Bivši predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović do zaključenja ovog teksta nije odgovarao na naše telefonske pozive.
nije samo 12%, tu je još i prirez kojim te gradovi opljačkaju [angry]
[/quote]
Prvo firma plati porez na dobit,zatim se naplati porez i prirez na dividendu isplaćene iz te oporezovane dobiti,ono što nam ostane opet će oporezovat kroz našu potrošnju(hrana,benzin,odjeća…)
I nikad dovoljno!Rupa bez dna…
[/quote]
Na zaradu od forexa za sad nema poreza. Na tom istom forexu provizije su neusporedivo manje nego na dionicama, i svaki dan ima akcije za razliku od naše burze.
Pa mi nije jasno zašto itko investira na ZSE?
Onaj tko traži akciju,jednako će popušiti na dionicama kao i na forexu.Doduše,forex je malo brži i bezbolniji način za bankrotirati.
Dobro . I kakve veze zadnja tri posta imaju sa KODT?
Prvi post o HEP-u ima veze s KODT-om jer je HEP najveći kupac KODT-a u HR. Iako je citirani članak pristran i senzacionalistički, gdje ima dima obično ima i (malo) vatre. Pogledao sam FI HEP-a za 2011., vidi se da im fali likvidnosti (novac i ekvivalenti ispod 500 mln kn). Twixer je prije par mjeseci pisao kako HEP odgađa plaćanje dospjelih obveza Končaru do 5. mjeseca ove godine. Moguće da je bivša uprava ostavila neke kosture u ormaru. S druge strane, HEP je niskozadužena kompanija, na kapital od 19,3 mlrd kn financijski dug iznosi 6 mlrd kn, što ostavlja velik prostor za financiranje dugom. Upravo to se i događa, izdaju se obveznice od 3,5 mlrd kn i intenzivno se raspisuju tenderi za najavljene investicije. Detalji o raspisanim javnim natječajima mogu se vidjeti na:
gužva i nitko ne da -p, dokupio malo i prebacio se na -r! [thumbsup]
Interview s Miroslavom Poljakom, između ostalog priča i o transformatorima:
PRVI TRANSFORMATORI ZA OBALU BJELOKOSTI
1. 6. 2012
KONČAR – Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) isporučili su prva četiri transformatora za Elektroprivredu Obale Bjelokosti (CIE).
Transformatori, od kojih je jedan nazivne snage 24 MVA i tri nazivne snage 40 MVA, namijenjeni su za ugradnju u transformatorske stanice CIE-a. Uz poslove za Obalu Bjelokosti, na frankofonskom dijelu Afrike D&ST ima trenutačno zaključene ugovore za isporuku 20 transformatora, od toga 18 za Maroko i dva za Kamerun.