Budući da je dosta stvari smućkano, mislim da se radi o tvojoj sitnoj provokaciji, ali svejedno evo osvrta na tvoja pitanja:
gospon Kerempuh.
– zahvaljujem na odgovoru.
– ali još tu ima sitnica koje mi nisu jasne.
– nekad sam pisakla kako mi se u ovoj firmi ne sviđa velika zaduženost.
– pa sam dobila odgovor kako taj dug u stvari i nije neki dug.
– sada je firma u velikim investicijama,
– koliko znam podigli su i kredite za tu investiciju,
– a pod stavkom kreditna zaduženost imamo pad od cca 17%.
– taj pad kreditne zaduženosti je i više nego o.k.
– samo kako im je to uspjelo ??????????
– I love this game.
Pozdrav !
Investiciju u VN laboratorij od 80 mln kn mogu bez poteškoća isfinancirati u cjelokupnom iznosu i vlastitim sredstvima. Međutim, zašto ne iskoristiti povoljan dugoročni kredit od HBOR-a u iznosu 6 mln eur, kako su napisali u bilješkama. Taj kredit očito nije knjižen u ovom kvartalu, vjerojatno će biti u sljedećem. Nisam siguran na kojih 17% pada kreditne zaduženosti misliš. Ispravno je gledati zbroj AOP 086 + AOP 096, koji je na početku godine iznosio 12,0 mln kn, a na kraju trećeg kvartala 9,3 mln kn, što čini pad bruto duga od 23%. Radi se o vrlo maloj bazi, otplatili su 2,7 mln kn kratkoročnih kredita. Zašto je to čudno? Neto dug (financijske obveze – novac i ekvivalenti) je 0 već dugo vremena.
Ako misliš na pokazatelj koji se na mojedionice portalu zove dug (debt) / kapital, radi se u stvari o pokazatelju obveze (liability) / kapital. On trenutno iznosi 84,73%. Potpuno je pogrešno to gledati kao bitan pokazatelj zaduženosti poduzeća. Obveze uključuju pasivne komponente obrtnog kapitala, kao što su nedospjele obveze prema dobavljačima. Pa ne misliš valjda da bi KODT trebao dobavljače samoinicijativno plaćati na dan isporuke ili čak avansno, samo da smanji pokazatelj obveze/kapital i da to tebi ljepše izgleda u tablici? Dobro upravljanje obrtnim kapitalom je bitan aspekt upravljanja poduzećem, i u tom pogledu KODT-u se nema što zamjeriti, da sad ne elaboriram dalje.
U Hrvatskoj ideja plaćanja unaprijed zvuči ludo, bar onima koji su naviknuli na plaćanje za 100 godina… Kod nas se "veličina, dominacija itd." obično koristi za kasniti s plaćanjem, ali može i obratno! Može se koristiti i za plaćanje unaprijed 🙂 Postoji barem jedan slučaj u kojem bi i to moglo biti zanimljivo, zar ne? Npr. ako će za plaćanje unaprijed dobavljač dati neki vrlo značajan popust (puno veći nego li je vremenska vrijednost te razlike u datumu plaćanja) koji ti jamči da ćeš taj input imati po nižoj cijeni nego ga ima konkurencija… tada ukoliko imaš dobar biznis koji vrlo brzo generira snažan i predvidljiv novčani tok nije ti problem igrati ovu igru, stjecati time dodatnu prednost u odnosu na konkurenciju!
Nažalost, ovako nešto u praksi vjerojatno nije moguće skoro nikad, čak niti uvijek kada si najveći i najbolji igrač u industriji i velikog apsolutnog udjela u cijeloj industriji globalno. Ali ponekad je moguće i baš je fora. Recimo Apple to radi. Oni dobavljače plaćaju unaprijed kako bi u točno određeno vrijeme dobili određene (često ogromne) količine inputa inače u industriji gdje nije uvijek moguće unaprijed točno predvidjeti mogućnosti isporuke određenih količina (pa mnogi ostali kupci ostanu u lancu čekanja kada nastupi usko grlo da Apple ima zakupljene sve raspoložive količine tog trenutka) a sve to zbog plaćanja unaprijed uz značajne rabate (kojima efektivno ima troškove proizvodnje i u pogledu naizgled "zadanih cijena" inputa manje od svih konkurenata). To se često radi i na način da se zakupljuju ne same garantirane količine isporuke (kada ih je preteško garantirati pa dobavljač ne može na to pristati) nego "proizvodne trake" kod dobavljača pa koliko one mogu proizvesti u određenom vremensku intervalu to imaš sigurno/rezervirano.
Kad si tako velik i ugledan, dobavljačima si jako važan partner s kojim žele graditi posebno dobre odnose i žele da si zadovoljan s njihovim radom, dugoročno im je važno da si zadovoljan (ne samo što je važno zadržati status dobavljača za tvoje rastuće potrebe, nego je suradnja s tobom dobra referenca i za traženje poslova s drugim partnerima) i kratkoročno im možeš plaćanjem unaprijed podržati poslovanje, likvidnost itd. pa su dobavljači ponekad spremni pristajati na takve uvjete, na značajne popuste u slučaju plaćanja unaprijed makar se i radilo o vrlo velikim količinama koje im "privremeno" mogu ugroziti profitabilnost (ali to je strateška odluka, a kratkoročno također donekle opravdana potrebama za likvidnošću itd.), spremni su i na zgodne joint-venture u izgradnji novih kapaciteta što se isto dugoročno svede na "plaćanje unaprijed radi značajnog popusta i garantiranih količina u jednom" itd.
Tako da tko kaže da veličina nije važno, ponekad je itekako važna, biti velik može i povećati fleksibilnost, tj. smanjiti rizike, povećati povrate itd., samo ako se dobro zna iskoristiti "ekonomiju obujma" u svim njenim oblicima i okusima. Mislim da je ljepše svoju veličinu iskorištavati na način da plaćaš unaprijed nego na način da odbijaš platiti po godinu dana kao neki kod nas…
A naš KODT, i ovako malecki ostvaruje rezultate kao da je veliki! :), i sve mi se više čini da je i ovdje stvar: što će biti veći, to će biti njegovo poslovanje sigurnije i rentabilnije! Obzirom sa kakvih se razina kreće, zvuči nevjerojatno – ali istinito!
Research report za usporedivog indijskog proizvođača transformatora Voltamp Transformers:
Končar prvi put u Nigeriji na "West African Power Industry Convention“
Predstavnici KONČARA, jednog od najvećih hrvatskih izvoznika, ove će godine prvi put nastupiti na WAPIC 2011 (West African Power Industry Convention), zapadnoafričkoj konferenciji o energetici koja će se održati u Abuji u Nigeriji od 28. studenoga do 1. prosinca, ističe se u priopćenju.
http://limun.hr/main.aspx?id=765022
KONČAR – Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) tijekom 2011. godine isporučili su za Nigeriju 28 energetskih transformatora te 340 distributivnih transformatora. D&ST je ove godine zabilježio i prve isporuke za Ganu gdje je, za tamošnju elektroprivredu proizveo 128 distributivnih transformatora 100 – 135 kVA. Ukupna vrijednost izvršenih i trenutno ugovorenih poslova D&ST-a za 2011. na afričkom tržištu iznosi oko 13 milijuna eura.
ZAGREB,
7. prosinca 2011.(Hina)
Tvrtka Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) isporučila je prve distributivne transformatore za kupca u Gani te je tako otvorila novo tržište u svom portfelju, izvjestili su iz Končara.
Kupac je Elektroprivreda Volta River Authority VRA koja pokriva prijenos i proizvodnju električne energije u sjevernom dijelu Gane.
Predstavnici te tvrtke posjetili su D&ST te nakon višednevnih ispitivanja preuzeli 128 distributivnih transformatora 100 135 kVA (kilovoltampera), a najavljena je i mogućnost ugovaranja novih poslova, navodi se u priopćenju.
Končar D&ST je na afričkom tržištu tijekom 2011. zaključio i druge velike poslove, a ukupna vrijednost izvršenih i trenutno ugovorenih poslova te tvrtke za ovu godinu na afričkom tržištu iznosi oko 13 milijuna eura.
Iz Končar D&ST navode kako je ta tvrtka uz ostalo isporučila 28 energetskih te 340 distributivnih transformatora za Nigeriju, kao i transformatore za Kamerun i Maroko.
Također, trenutno se u Ugandi dovršava veliki projekt hidroelektrane Bujagali za koje je D&ST isporučio šest energetskih transformatora, snage 63 MVA. Tvrtka ima aktivne ugovore i u Mauricijusu te Mozambiku.
Aktivnostima Končar D&ST-a, ali i ostalih članica Končar grupe u Africi treba pribrojati i prvi nastup na WAPIC 2011 (West African Power Industry Convention), zapadnoafričkoj konferenciji o energetici koja se održala u Abuji u Nigeriji od 28. studenoga do 1. prosinca ove godine, napominju iz Končara.
Končar D&ST otvorio novo tržište
Tvrtka Končar – Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) isporučila je prve distributivne transformatore za kupca u Gani te je tako otvorila novo tržište u svom portfelju, izvjestili su iz Končara.
Kupac je Elektroprivreda Volta River Authority – VRA koja pokriva prijenos i proizvodnju električne energije u sjevernom dijelu Gane.
Predstavnici te tvrtke posjetili su D&ST te nakon višednevnih ispitivanja preuzeli 128 distributivnih transformatora 100 – 135 kVA (kilovoltampera), a najavljena je i mogućnost ugovaranja novih poslova, navodi se u priopćenju.
Končar D&ST je na afričkom tržištu tijekom 2011. zaključio i druge velike poslove, a ukupna vrijednost izvršenih i trenutno ugovorenih poslova te tvrtke za ovu godinu na afričkom tržištu iznosi oko 13 milijuna eura.
Iz Končar D&ST navode kako je ta tvrtka uz ostalo isporučila 28 energetskih te 340 distributivnih transformatora za Nigeriju, kao i transformatore za Kamerun i Maroko.
Također, trenutno se u Ugandi dovršava veliki projekt hidroelektrane Bujagali za koje je D&ST isporučio šest energetskih transformatora, snage 63 MVA. Tvrtka ima aktivne ugovore i u Mauricijusu te Mozambiku.
Aktivnostima Končar D&ST-a, ali i ostalih članica Končar grupe u Africi treba pribrojati i prvi nastup na WAPIC 2011 (West African Power Industry Convention), zapadnoafričkoj konferenciji o energetici koja se održala u Abuji u Nigeriji od 28. studenoga do 1. prosinca ove godine, napominju iz Končara.
Jel netko zna koja je jedinična cijena tih transformatora?
Sljedeća disruptivna tehnologija u elektrobiznisu mogla bi biti komercijalni uzlet primjene visokotemperaturnih supravodiča (high-temperature superconductors – HTS):
http://www.economist.com/node/21540385
Zbog visoke cijene do sada im je primjena bila vrlo ograničena, ali izumljen je ekonomičan način proizvodnje HTS vodiča. Primjena je moguća u gotovo svim sferama elektroenergetskog sektora: postoje pilot projekti HTS dalekovoda, HTS generatora i turbina, SMES (superconducting magnetic energy storage) kao alternativa baterijama i ultrakondenzatorima.
Spominje se Siemensov prototip specijalnog transformatora za vučne podstanice (traction transformer) koji koristi supravodljive materijale, manji je i 40% lakši od konvencionalnog transformatora.
Pitanje koje se nameće.
Da li KODT prati, ili je Siemens zaštitio inovaciju?
Ovdje se samo jedno pitanje kratkoročno nameće: dokle može dionica biti tako podcijenjena? Kad će više ti HPB fondovi svoje isprodavati, dokle oni misle zatrpavati ask svojim beskrajnim količinama? :rotfl:
A i ljudi nešto slabo to iskorištavaju, jer bez obzira što nitko ne prodaje osim tih koji moraju zbog limita itd., koliko vidim niti ne kupuju, ili ih ja ne uočavam samo?? :P, jer rijetko to gledam, ne zanimaju me tračevi "tko što ima, tko što kupuje/prodaje", ali kad god s vremena na vrijeme tek tako bacim oko tamo na mojedionice.com ispis top10 za tri razdoblja (besplatni korisnik) vidim sve miruje, nitko iz top10 ne dokupljuje – čudno, ta tradicionalna igra mačke i miša sa HPB fondovima je već postala smiješna.
U poslovanju nam ovdje obzirom na cijenu što se tiče nas kao investitora nije sada previše važno kako će stvari kretati narednih kvartala, ali vjerujte mi ako bih se išao u nešto kladiti, ako bih sada išao u neka velika rebalansiranja portfelja, za većinu prodaja "manje perspektivnih" ulaganja (tamo gdje više ovise o domaćem tržištu i sl.) kupio bih baš KODT, jer ovdje imamo takvu sigurnost kroz taj naš globalno diverzificirani izvoz kao konkurentni izvoznik (i zaista ne sumnjam da ćemo uskoro imati i ozbljnije narudžbe, iz svih krajeva svijeta!), da je to stvarno plus velik kao kuća čak i u odnosu na neke druge manje diverzificirane i na druge načine osjetljivije izvoznike, pa čak i odnosu na turizam u globalu, kada ne bi neke dionice bile tamo baš tako skandalozno jeftine, čak neke možda i više nego ovo, samo ne može čovjek uložiti u jednu dionicu, mora se diverzificirati, dakle: ovako praaaavi izvoznici, i (jako) jeftini a (solidni) bolji turisti, pa i oni manje jeftini a zaista vrhunski turisti itd., i onda redom svi ostali koji imaju bar 50 % prodaje u izvozu bilo koje "bolje vrste" (dakle da nije baš prodaja samo u regiji i/ili pak da je tu zaista snažna konkurenost i neelasitčnost obzirom na cijene na strani potražnje itd.) to su sada najulaganja, najveća sigurnost od globalnih "neizvjesnosti" a pogotovo domaćih.
Promet na dionici 3.087,00 kuna. A razvijena cijela naučna marketinška diskusija …….?
Trebali bi se svi potući za dionicu, da je to tako bitno….jel to Lynx..mačor od Ivane7…….?