Ja sam ga imao u uredu i sad sam ga mislio skenirati i postati članak, ali mi ga je netko od kolega maznuo prošlog tjedna i ne mogu ga naći. Lynx malo pretjeruje u svom moraliziranju.

Možeš si uzeti preko inetrneta naravno uz plaćanje, cijena i nije neka 60 kn pretplata, ako ti je puno javi se porukom pa ti pošaljem.
Lynx je u pravu, to su ipak vlasnička prava.
Lijep pozdrav

Jedna je stvar skinuti ilegalnu pjesmu, gadna stvar (i priznajem, tu sam gadnu stvar nekada činio), ali je još puno gadnija stvar omogućiti većem broju ljudi da napravi to isto i tako multipliciraš štetu. Sada glazbu uglavnom slušam na youtube-u, i tamo također često ima kršenja autorskih/vlasničkih prava, ali to je već sada manje moj problem a puno više problem youtube-a tj. Google Inc (koji se nekako polako riješavaju, u hodu, youtube skida ono što se žale izdavači, već pregovara čini mi se i o nekom vidu plaćanja naknada izdavačkim kućama itd.).

Sve je to krađa nečijeg vlasništva, ili imovine što je bliže po formulaciji. Da živite od toga i da vam obitelj ovisi od tih prihoda brzo bi promijenili stavove.

Nekad sam to radio, pa eto čisto da pomognem, koga zanima.
Nije nikakvo moraliziranje, patetika ili sl.

Eto očito nisam usamljen u svojim stavovima 🙂

Slažem se da je to sve krađa i zato ja to nastojim izbjegavati. Što se tiče glazbe mislim da je dobar prijelazni način youtube (prije nego počeno svi kupovati glazbu preko iTunesa).

Tu je masa stvari koje bez ikakve sumnje niti na koji način ne krše autorska prava kao što su npr. službeni kanali izdavača/pjevača koji svoje pjesme tu objavljuju iz promotovih razloga (i tih par reklamica koje se tamo pojavljuju ali koje nažalost čini mi se nitko ne klika jer su glupe totalno).

Također youtube je mjesto prepuno amaterskih uradaka, zanimljivih obrada (koje nadam se nisu kršenja vlasničkih prava, češće su besplatna rekalama autorima originala, ali to neka oni međusobno rješavaju) koji su meni često posebno zanimljivi.

Recimo ova dobra obrada, ne znam vrijeđa li ovaj dečko čije vlasništvo (pretpostavljam da ne, da je obrada djelo za sebe), sve mi se čini da je ovo dobra reklama izvornim pjesmama!

P.S. Mogu misliti kako tek Kinezi i sl. shvaćaju intelektualno vlasništvo kada naši ljudi ovako…, zato je i za KODT jako važno da krene onim putem zaštite svojeg intelektualnog vlasništva, patentiranja svega i svačega itd., jer i nama kopiranje može ovdje puno našteti.

Distribucijom časopisa radiš u korist svoje štete jer redakcija plaća novinara koji piše članak.

Upravo to, i inače je u svojim postovima pun nekakvog "morala". A kad je u pitanju za skinuti nekakva pjesma ili film ilegalnim putem (što je primjetio kolega bigfoot), onda je "je priznajem, zgriješio sam par puta". Par puta, možeš si mislit.
Al kaže ne bih ja nikad distribuirao! To je kao puno gore nego imati direktne koristi od te "robe" (jer "korisnici" su ti koji imaju koristi, a onaj koji distribuira najčešće nema nikakve koristi od distribucije).

Tako da sam strašno alergičan na te lažne moraliste.

Kao da sam tražio ne znam što nego samo da pročitam tu stranicu dvije. Rekao sam da htio kupiti, a baš u tom jedno kiosku kad sam se sjetio nije bilo Banke (kažu da ne dobivaju više).

No dobro, sad znam da se može online naručiti godišnja pretplata.

p.s. Lynx, kako si ovo smio reći? Odao si neke "povjerljive" informacije, informacije iz intervjua. Možda te budu tužili sada.
Ali u onom inervjuu Predsjednik uprave zapravo kaže da se ne brinemo sa narudžbama, ispada da ih ima koliko god žele samo da je problem prihvatiti ih jer dok se ne otvore novi kapaciteti rade na preko 90 % kapaciteta. Obzirom da su nešto pale cijene u odnosu na prošlu godinu danas sa istim gotovo 100 % kapacitetom ostvaruju nešto niže prihode.

@Hosuse

Raspitaj se malo kod onih koji ta autorska prava razumiju pa će ti biti jasno. Meni su rekli da informacije kada se u tiksu objave postaju "javne" i smiju se prenositi kao informacije, a privatno vlasništvo je "cjelina novinskog uratka" pa ne smiješ prenositi tu cjelinu (doslovnu kopiju) bez dopuštenja.

Ja kažem da se trudim biti bolji, već dugo ne skidam pjesme nego samo youtube, popravljam se, a što, ti kao "pravo moralan čovjek" bi meni "lažno moralnom" htio reći da odustanem od "popravljanja" i da sad izvršim nešto što kažu da bi bilo neovlašteno kopiranje?? Pa kakav je to "pravi moral" kada ljude koji nastoje biti "moralniji" odgovaraš od toga i nagovaraš na kazeno djelo?? Što je tu moralno?? Zar ne bi ti kao "pravo moralna" osoba trebao podržavati druge u nastojanju da takvi budu? A zašto sam ja lažno moralan što ne želim ponavljati nemoralno djelo i ne želim po prvi puta činiti i ono što nisam nikada (distribucija!, to je puno gore na način da za više primjeraka djela ošteti vlasnika nego kada oštetiš za jedan primjerak, a to koliko imaš koristi od jednog ili drugog nije ovdje ključno, bitno je koliko je "puta" nešto nelegalno presnimljeno) zbilja ne znam.

Ja nisam savršen, daleko sam od toga, ali ja kada nešto loše radim želim popraviti, pa tako umjesto takvih poput tebe koji kažu "svi ilegalno presnimavaju pjesme, oduvijek to radimo, to je normalno, zašto bih prestao…" ja kažem "žao mi je za ovo prošlo, hvala Bogu da je sve već odavno otišlo u zastaru po svakom pravnom sustavu, a na dalje to ne radim, poštujem autorska prava svih glazbenika i drugih autora, intelektualno vlasništvo je vlasništvo koje poštujem kao i svako drugo". Što je od tebe pravo a kod mene krivo, zbilja ne znam, ali ja ostaje na svom putu. Čovjek se treba truditi i uspjeti će. I ti bi uspio da se potrudiš. Nadam se da će uskoro i pravni sustav to uspjeti bolje kontrolirati.

Stvarno nije u redu da se autorska prava tako krše, na taj način se uništava cijele gospodarske grane, koje bi da normalno funkcioniraju sa svim multiplikativnim efektima puno doprinijele cijelom gospodarstvu i svim građanima time… Jer svaka kuna koju glazbenik dobije više, ako ništa drugo potrošić će više u dućanu, čime će trgovini i njenim dobljavljaćima biti bolje, pa od njihove veće zarade onima čije oni proizvde kupuje i tako u krug. Svaka kuna koja se normalno zavrti kroz gopodarski sustav, i što se brže zavrti, to bolje, to više doprinese gospodarskom rastu i standardu svih građana.

Na ovaj način kako se tu u divljim dijelovima Svijeta radi sa glazbom, mogli bismo sve, sve da bude besplatno, jedni drugima utjeravamo kojekavim "porezima" (kao ono na prazne medije i sl.) svoja "prava" (dakle neetržišni transferi na sve strane), i dobijemo čisti komunizam, na kraju nikakvog stvaranja vrijednosti, nikakve pravde, samo transferi po diktatu Partije, i ode sve k vragu!

Tako se ne smije raditi, "komunizam" i sl. oblici krađa i uništavanja vrijednosti se ne smiju događati, jer to se sve lijepi jedno na drugo, i vodi u jako loše stanje. Kada bi sve bilo pošteno, sa protokom novca na tržišnim a ne komunističko-lopovskim načelima, sve bi bilo bolje, živio iTunes, spasitelj svijeta!

Navukao sam azbestno odijelo, pa eto ulazim i ja u raspravu:) House, nadam se da ćeš se dočepati tog časopisa. Ako treba, šaljem ti ga poštom.

Područje zaštite intelektualnog vlasništva je dosta široko i može se promatrati iz mnogih aspekata. Kao i obično u životu, stvari nisu crno-bijele. Načelno govoreći, slažem se s Lynxom da se intelektualno vlasništvo treba poštovati. Međutim, ako etičku stranu priče stavimo na stranu, na piratstvo se može gledati i kao na evolucijski pritisak na proizvođače nematerijalnih dobara, koji i sami često imaju dosta putra na glavi.

Glazbeni biznis. Napster je krajem ’90-tih dignuo na noge glazbenu industriju, a nakon mnogo halabuke netko se sjetio da bi legalni streaming mogao ustvari biti dobar poslovni model. Od Napstera do iTunesa. U međuvremenu, glazbena se industrija interno dosta izmijenila, posrednici (agenti, izdavači…) su relativni gubitnici, sami autori više zarađuju na koncertima, manje na rojalitetima. Cinik bi rekao – poštenije zarađuju nego prije. Kupuje li više itko one CD-ove od 200+ kn?

Filmski biznis. Slična priča, od piratskih servisa do uspješnih legalnih streaming usluga (Netflix etc). Poučena uzaludnošću pravne borbe glazbene industrije protiv internetskih gusara, filmska industrija nastoji inovacijama u poslovnom modelu nadoknaditi izgubljene prihode. Dobitnici su potrošači.

Softverski biznis. Ovdje ne bih pričao o softverskom piratstvu, nego o open source pokretu koji je zamah dobio u drugoj polovici ’90-tih, mada je rođen još ranih 80-tih. Kada su iz tog ljevičarsko-hipijevskog pokreta izišli prvi ozbiljni konkurenti dominantnom komercijalnom softveru (GNU/Linux, BSD-jevi, brojni Apache proizvodi, PostgreSQL…) na noge se digla softverska industrija predvođena Microsoftom. Letjele su optužbe da se na taj način ne može zaraditi, da je to komunizam i slično. Opet nakon mnogo halabuke i protekom godina iskristaliziralo se da se na open source softveru mogu izgraditi unosni poslovni modeli (pr. RedHat). IBM je recimo postao open-source champion, svoje softverske produkte bazira na open source tehnologijama, također mnogo kontribuira open source projektima. Profit ostvaruje pružanjem usluga (konzalting, podrška, customizacija). Summa summarum, open source je donio mnogo dobroga i za softversku industriju i za potrošače.

@kerempuh

Lijep pregled! Slažem se sa gotovo svime što si rekao. Meni je glavno da nema lopovluka, a način na koji će se izvršavati naplata, bilo onaj google-ovski način reklamama, bilo direktnim plaćanjem za uslugu/proizvod koji dobivaš, to je stvar tržišta. Svatko treba naći poslovni model koji mu odgovara i to je to. Nema univerzalnog rješenja, univerzalog puta kojim svi trebaju ići (premda se meni najviše sviđa direktni put, iTunes stil dakle), svatko treba raditi kako misli da je najbolje tako da se tržišna utkamica fer odvija, i da nema nikakvog lopovluka/pritastva. Ništa ne može biti opravdanje za piratstvo, to je stvar korisnikovog morala i pravnog sustava koji treba dati sve od sebe da tu stvari uredi i sankcionira na kakav god način zna (npr. jedan je način dovoljno velike kazne za "ako te uhvate" da nikome ne pada na pamet riskirati takvo što pa da niti ne pokušavaju piratizirati) a na kompanijama je da nađu poslovne modele na koje će najefikasnije prodavati svoje stvari, na način da je korisnicima to vrlo jednostavno, pristupačno, ugodno… povljno… dakle kao iTunes, meni se to jako sviđa i općenito mi se Apple sviđa u svojim postupcima sa razvojem te svoje "post-PC ere" koja vodi upravo takvom urednijem plaćanju nematerijalnih proizvoda/usluga na način da budu zadovoljni i potrošači i proizvođači i da to doprinosu općem gospodarskom rastu i zaradama onih koji su najzaslužniji tj. u skladu sa tržišnom logikom…

Što ovo sindikat mulja?
Zašto se KODT-P-A pumpas sa jednom dionicom.
Uskoro će KODT_P_A postati skuplji od KODT_r_A.
Zašto?
Da li razlog čisto špekulativno pumpanje ili postoji neki veći meni nejasan razlog.
Molio bi elitne investitore koji se nalaze u ovoj dionici da mi objasne.

Mali koeficijent P/E x P/V,što je manji to je veći,pobjeđuje tržište!

@Lynx
Ne stidoh ti odgovoriti, bio sam na putu, pa da sad zaključimo s ovim.
Ja stvarno nemam ništa protiv tebe, dapače. Jedan si od rijetkih forumaša koje cijenim zbog toga što su ti postovi vrlo često konstruktivni.
No, kad si mi na moju zamolbu održao lekcije o copyrightu i rekao "Trebao si kupiti. Kad sam ja mogao dati te silne novce za skupu Banku mogao si i ti.", jednostavno sam morao reagirati jer to nije bilo niti malo u skladu s tvojim "propovijedanjem" na forumu (koje se da isčitati iz tvog svakog drugog posta) kako treba uvijek biti fer, zar ne? Jer lijepo sam ti rekao da sam htio kupiti, ali nisam stigao i više ih nema.

@kerempuh
Hvala kolega na ponudi, ali presjeo mi je taj intervju da ga nemam više želju uopće pročitati. :))
Šalim se naravno, kupit ću onu godišnju pretplatu pa ću imat pristup i starim izdanjima. Nije mi sad hitno, ionako nemam love za veću kupovinu KODT (imam samo sitno P izdanja, da je pratim da mi ne pobjegne s vidika :)).