Neoodoljivo podsjećaš na kolegu pobjeda sa teme Ingra

Da li trebamo pratiti makedonske portale?

Evo vam nesto konkretno..polugodisnji FI….http://www.zse.hr/UserDocsImages/financ/KODT-fin2010-1H-NotREV-N-HR.pdf

Pozdrav

Khm, prvo izvješće koje ja vidim, a da "sve ne raste" 😛 hehe
Šalim se, čak je i bolje od očekivanja ako smijem primjetiti.
Pad je manji nego što smo mogli očekivati (prema stanju narudžbi na kraju 2009.), štoviše prihodi su čak i porasli unatoč tome.
Jedino što je ovdje malo neugodno je to što narudžbe i dalja padaju i to po još većoj stopi.
Na kraju bismo mogli ispasti ko sestrinska firma Energetski :rotfl: (opet šala, oni planiraju prepoloviti prihode ove godine, kod nas samo neće biti rasta na kojeg smo naviknuli).

Sve u svemu ok, i bolje nego sam mislio, jedino te narudžbe me malo brinu (to je lošije nego što sam se nadao).

Ajd pouzdat ćemo se u ono što su napisali "Najveća pozornost daje se ugovaranju novih poslova." Držimo im fige!

P.S. obratiti pozornos na rezerviranja 😉 Samo neka tako nastave, profitabilo i sve profitabilnije – jeedino što treba još više dati pozornosti ugovoranju novih poslova, koliko god trenutno "ciklus u malom zastoju" (odjednom svi stali sa ulaganjima, ali to se mora hitno prekinuti jer je neodrživo stanje, svi moraju ulagati samo odgađaju/boje se – pa ovdje treba nekako što bolje proći kroz tih par mjeseci ludosti, a onda će opet krenuti sve svojim normalnim tokom)

da, to je posebno slučaj s HEP-om, koji bi kao trebao biti novi zamašnjak u ekonomiji, pokrenuti nove investicije itd, a oni ne žele Končaru platiti ni one stvari koji su davno ugovorili.

ono što mene raduje u ovom izvještaju je što KODT u inozemstvu ostvaruje preko 80 posto prihoda. u ovoj žabokrečini od Hrvatske ionako ako nešto odradite niste sigurni da ćete dobiti lovu.

Nisam govorio o HEP-u nego o izvozu. Vani je došlo do tog problema, npr. Energetski koji izvoze 98 % prodaje ove godine su predvidjeli (u izvješću za 2009.) pad od oko 50 % obzirom da nema dostatnih narudžbi za održati rezultat iz prethodne godine. HEP je ovdje sporedne stvar, i nama i njima i svima vrlo mali dio prihoda. Ali i to vani ne može potrajati, svi su pa baš u nekoj gotovo anolognoj situaciji "kao HEP" (čak mi nekako i smiješno ispada to reći, a stvarno ispada baš tako), ono odgađaju nužne investicije jer misle da tako štede – zapravo dugoročno samo stvaraju si probleme.

To neće moć tako dugo, tj. razdoblje otežanog ugovaranja novih poslova je vrlo kratkoročna poteškoća… koju treba čim bolje prebroditi (KODT to nekako uspijeva i puno lakše nego drugi – vjerojatno zbog asortimana, radi se o manjim trafićima u koje investicije slabije otpadaju – naime svi najprije srežu ulaganja u investicije veće pojedinačne cijene) a onda kada dođu bolji dana moguće je ostvarivati nove visoke stope rasta.

Ovdje je super što KODT posebnu pozornost posvećuje ugovaranju novih poslova u tom nezgodnom razdoblju, da uspije nekako svoj rezultat zadržati iznad rezultata industrije ("povećati udio na tržištu, a u nezgodnom vremenu za takvo što") a istovremeno radi i na profitabilnosti (što su inače kontradiktorni zahtijevi). Naime pogledajte rezervacije i kada izračunate nekakvu modificiranu EBITDA (koja uključuje rezervacije) dobijete da se ta gruba mjera profitabilnosti unatoč svemu čak i na dalje povećava. To je ono izvrsno. Npr. gledajući prvih 6 mjeseci 2010. u odnosu na prvih 6 mjeseci 2009., vidite da su se prihodi povećali za skromnih 2 % (velikih ako uzmemo u obzir oklonosti u industriji) međutim ta modoficirana EBITDA se povećala za 4 % – znači uspijevaju čak dvije stvari: držati prihode boljima nego je kretanje industrije kao cjeline, te povećavati profitabilnost istovremeno – to je ultimativni dokaz neviđene konkurentnosti ove firme.

Lepo, no njihove profitne margine su male, a osobito neto profitna margina. To me čudi s obzirom da nekako intuitivno mislim da bi trebale da budu mnogo više. Namerno kažem intuitivno, jer je veoma teško pronać kompaniju koja je specijalizovana u proizvodnji jedne vrste transformatora. Zanima me čemu služe ova rezervisanja i kako ih ukidaju odnosno gde knjiže njihova ukinuća u računu profita i gubitka?

Profitne marže moraš ovdje gledati operativne odnosno zbog velikih investicija proteklih godina i maksimalnih stopa amortizacije zapravo baš EBITDA a zbog konzervativne politike rezerviranja za usporedivost sa drugim kompanija jedino ima smisla gledati EBITDA koja uključuje i rezervacije (što nije metodologija koju će svatko primijeniti prilikom izračuan EBITDA, neki misle da se ovakve rezervacije uključuje a neki da se ne uključuju u izračun EBITDA).

Te marže danas iznose oko 15 %, i nešto su niže od onoga što ostvaruju velike multinacionalne kompanije (ABB npr.) u svojim sektorima koji rade transformatore (oko 20 %) i koliko ja to vidim posljedica je prije svega poslovne politike Končar D&ST koja je pružiti vrhunsku kvalitetu za umjerenu cijenu (i na taj način ostvaraju rast prihoda po ovim stopama) tj. oni nude nešo veću kvalitetu svojim kupcima za nešto manju cijenu, i zbog toga moraju ostvariti nešto niže operativne marže od svojih konkurenata. Čak i ne gledajući na problematiku ekonomije obujma koja ovdje očito nije još postignuta u istom iznosu kao kod velikih multiancionalnih kompanija (mada i one uglavnom imaju veći broj manjih postrojenja sličnih KODT, no imaju objedinjenu nabavu, prodaju… pa sigurno da tu mogu biti nešto efikasniji od ovako pojedinačne male kompanije).

Što se tiče neto marži, njih za usporedivost sa drugima stvarno nema smisla promatrati jer su one uvijek posljedica niza faktora od kojih su mnogi privremeni i posebice "knjigovodstveno" uvjetovani (dakle amortizacijeske stope, razina konzervativnosti kod rezerviranja i sl., da se ponašaju drugačije mogli bi iskazivati drugačije neto dobiti – jednoga dana će i morati iskazvati "drugačije").

Ta rezerviranja o kojima se raspituješ, kao što smo već i mnogo puta ponovili, služe za pokrivanje troškova otkalanjanja pritužbi kupaca za kvarove u garantnom roku. Kao što smo primjetili, to rade po prevelikim i sve većim stopama, a kvaliteta proizvoda je na glasu kao vrhunska tj. sigurno se određeni dio njih neće iskoristiti i zato su zanimljive – biti će ukidanja 😉

Pa kada ih ukinu knjižiti će se valja "kao ostali poslovni prihodi", gdje drugdje. Samo što su garantni rokovi za ovu opremu jako dugački (zar ne?) a tek nedavno su krenuli sa većim rezerviranjima, tako da tko zna koliko ćemo se još načekati da dođe do nekih ukidanja. Recimo bilo bi idealno da dođe do prvih značajnih ukidanja u neko vrijeme kada se npr. porez na dobit po uzoru na recim Irsku malo skresa hehe 😉

P.S. Dakle što se tiče budućnosti: neto marže u okviru ovih operativnih marži mogu još rasti (protokom vremena s jedne strane/rezervacije + promjenom računovodstvenih politika s druge strane), a i same operativne mogu još rasti (promjenom poslovnih politika) time ukupne neto dobiti unutar konstatnih razina prihoda imaju još dosta mjesta za rast kroz godine, a svaki dodatni rast prihoda koji bi se mogao ostvariti rast dobiti samo još proporcionalno povećava (računajući na efekte ekonomije obujma možda i više nego proporcionalno?). Dividende će se očito i dalje rastuće isplaćivati (obzirom na vlasničku strukturu 🙂 )

P.P.S. Kakva jedna vrsta?? Proizvodi se ovdje cijeli niz vrsta transformatora gdje su neke vrste energetskih najzastupljeniji (da te ne zbuni ime, distributivnih se radi manje nego energetskih)

Ok, proizvode više vrsta, no končarevi energetski transformatori su mnogo veće preduzeće, koje je uzgred rečeno i profitabilnije od KODT-a, iako je upitno hoće li to tako ostat u budućnosti. Želim reći, najveće transformatore, KODT ne radi, iako možda sarađuje sa Energetskim na njihovoj izgradnji. Merni su isuviše specijalizovani i mali, pa ih nećemo razmatrat.

Vis a vis rezervisanja, oni to rade već celi niz godina i prosto me čudi kako se nikad ta rezervisanja ne ukinu, pa mi je zato i čudno jer nikad ne videh da su se neke veće cifre knjižile pod ostalim poslovnim prihodima. Sem toga, na ovakav način oni (pitanje je je li to zakonito i je li u skladu sa MSFI) celo vreme umanjuju profit i neobektivno iskazuju finansijski položaj preduzeća.

Lepo si ti primetio i sračunao rezervisanja u EBITDA, medjutim ja se stvarno pitam, koliki je procenat šteta po rezervisanjima koje se stvarno naplate, a koliki je procenat koje se nikad ne aktivišu i zašto se neaktivisane garansije nikad ne pojave u sračunu dobiti i gubitka na strani prihoda? Ne tvrdim da tu postoji neki problem, sem toga da se podcenjuje stvarni profit preduzeća, ali mi je to dosta čudna rabota i voleo bi znati da li tako radi primerice i ABB u diviziji transformatora.

Koja su procentualno najveća izvozna tržišta KODT-a i koja je platna valuta isporučene robe. Vidim da su im se troškovi u tom smislu smanjili, što znači da su se verovatno hedževali ili je struktura izvoza u EUR i USD podjednako zastupljena. A vidi se da imaju problema s naplatom s obzirom na simultani rast zaliha, kratkoročnih potraživanja i kratkoročnog duga, što jasno sugeriše da kratkoročnim pozajmicama finansiraju poslovanje jer se naplata usporila ili oni sami na taj način kredituju kupce.

Rezerviranja umanjuju profit, ali to je sasvim u skladu sa računovodstvenim propisima i zakonom.
Radi se o procjeni rizika koji se ne mogu precizno kvanitificirati zbog nepostojanja dovoljno opširne povijesne statistike koja niti ne može postojati jer se proizvodi mijenjanju i rade po narudžbi (unikati) pa je procjena rizika tj. potebnih sredstava stvar subjektivne procjene odgovorne osobe tj. "metodom palca" i kada se nešto takvo radi bolje je biti "konzervitivan" (dakle spriječiti mogućnost upadanja u probleme podcijenjivanja potencijalnih troškova) nego ići napucavati dobit neopreznim procijenama.

U konzervatinosti ove vrste, opreznosti… nema ništa loše. A rezervacije koje su suvišne kad tad će se ukinuti i tada će se na njih platiti porez, tako da se poreznici nemaju što tu previše brinuti. Ovo je samo radi sigurnosti poslovanja.

Veliko poduzeće poput ABB-a naravno da ima bolje statistike i može raditi objektivnije procjene rizika i time manje rezervirati, i osim toga ima opčenito daleko jaču bilancu pa može trpiti potencijalne šokove u budućnosti i zato si može priuštiti puno komotnije prikazivanje dobiti u sadašnjosti.
Ovako mala firma mora biti opreznija.

P.S. Kako ne, pa imao je KODT uvijek po nekih 1-2 milijuna "ostalih prihoda" (od čega većina od ukidnja rezerviranja) dok su sama godišnja rezerivranaj bila po 5-6 milijuna kn (a ukupni prihodi reda veličine 150-200 milijuna), a kako firma raste, rastu prihodi (već i 3-4 puta viši nego onda prije 10 godina), rastu time i rezerviranja (5-6 puta viša nego onda prije 10 godina), i s vremenom će kada koji garantni rokovi budu isticali nešto od toga možda i biti ukinuto. Za sada se ukidaju one rezerviranja iz tih dalekih godina kada je sve bilo manje, i manja ukupna prodaja i manja rezerviranja s tim u skladu (i manja kvaliteta pa se možda i veći udio tih malih rezervacija zapravo i realizira pa za ukinuti ne ostane sada skoro ništa).
Ove rezervacije sada treba pustiti na miru, one sada nisu važne, osim što nam daju sigurnost da sve bude ok, ako što treba popraviti, evo rezervirano je nema problema. Što ostane to je samo dodatni plus.
Za sada se usredotočite na iskazanu dobit i isplaćene dividende (zanima li te možda povijest i budućnost isplate dividnedi? – eto predlažem da to proučiš ako se zanimaš za ovu firmu 🙂 ).

1. Hrvatsku
2. Europske zemlje bliže Hrvatskoj
3. Ostale europske zemlje
4. Zemlje Zaljeva, Bliskog istoka i Afrika
5. Buduća tržišta

Naša podjela prihoda za 2009. godinu je:

1. Zemlje Zaljeva, Bliskog istoka i Afrika: 189 milijuna kn

2. Eurospke zemlje bliže Hrvatskoj (BIH, Slovenija, Makedonija, Crna Gora, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Italija, Kosovo, Bugarska): 154,1 mil kn

3. Ostale europske zemlje (Švedska, Švicarska, Njemačka, Finska, Francuska, Velika Britanija, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Grčka, Cipar): 153 mil kn

4. Hrvatska: 120 mil

5. Buduća tržišta: 0 kn (logično, jer nemamo vremeplov)

Točno po državama ti ne znam, ali ovo je iz 2008.:
http://www.koncar-dst.hr/popup.asp?jpg=slike/3186_graf2.jpg&marg=0#

Što se tiče valuta očito da je u izvoz tu cijeli miks valuta, ali možda pojedinačno (zbog dosta ovih okolnih zemalja koje nisu u eurozoni) najviše vezanih za USD kao što su AED (vidiš je tamo oko 30 % prodaje, UAE, i okolni susjedi koji su svi vezani za USD), no to sve skupa vjerojatno puno ne utječe (nažalost, sad bi im nam moglo pogodovati to što su ove valute prema kuni ojačale) jer se oni kao što znaš štite od svih mogućih i nemogućih rizika (tako da sve hedžaju, i prilikom nabavke sirovina unaprijednim ugovorima, i strane valute i sve, ovdje se ne žele prepustiti nikakovom riziku)