Odlazeći guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec izjavio je u razgovoru za mariborski list “Večer” da slovenska poduzeća trebaju odgovorne vlasnike, te da to vrijedi i u slučaju Mercatora kojega želi kupiti koncern Agrokor.
Odgovorni vlasnici su oni koji daju svoj novac i svjesni su rizika da ga mogu izgubiti, a ne oni koji nemaju svog novca ili samo obećavaju, rekao je Kranjec u razgovoru za mariborski dnevni list “Večer” od subote.
Kranjecu za nekoliko dana završava mandat, a zadnjih je godina bio izložen kritikama da slovenska središnja banka pod njegovim vodstvom nije na vrijeme uočila enormno povećanje loših kredita u bankama u državnom vlasništvu zbog njihove povezanosti s državnim tvrtkama i političarima, što Kranjec odbija.
U razgovoru za mariborski “Večer” rekao je da je protiv prevelikog utjecaja države u poduzećima i da treba naći odgovorne vlasnike i investitore koji imaju svoj, a ne tuđi novac, te da to vrijedi i u slučaju Agrokora koji želi kupiti Mercator.
Agrokor je u petak na večer potpisao ugovor s vlasnicima 53 posto dionica Mercatora prema kojemu će njihove udjele kupiti po cijeni od 120 eura za dionicu, nakon čega bi istu cijenu u javnoj ponudi dao i preostalim dioničarima najvećeg slovenskog trgovačkog lanca. Konačna transakcija za cijeli Mercator iznosila bi 420 milijuna eura, uz financijsku pratnju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i financijskih fondova, a morali bi je prethodno odobriti i regulatorni organi u državama u kojima posluju Mercator i Agrokor.
U Sloveniji je jedna od čestih kritika prilikom ranijih pokušaja Agrokora da uđe u Mercator bila da je Agrokor i sam opterećen visokim kreditima, te da bi preuzimanje najveće slovenske trgovačke kompanije mogao izvesti samo uz dodatno zaduživanje, čime bi opteretio i financijski iscrpio Mercator.
Takva stajališta najčešće su iznosili predstavnici tzv. doktrine nacionalnog interesa koji su protiv “rasprodaje” slovenskih istaknutih poduzeća, a Kranjec je za “Večer” rekao da je nacionalni interes ne imati poduzeća i njihove kadrove na državnim jaslama nego imati odgovorne i financijski stabilne vlasnike.
“U Agrokoru nisu htjeli komentirati ni navode Finance.si kako će se završetkom transakcije Agrokor podijeliti na dvije tvrtke – Agrokor hranu (Jamnica, Belje, Ledo, PIK Vrbovec…) u kojoj će Todorić biti stopostotni vlasnik te Adria Retail (radno ime za Konzum i Mercator gdje će 51% vlasništva imati Agrokor, a 49% EBRD i One Equity Partners).“
Zahvaljujući našim medijskim partnerima, slovenskim Financama, donosimo vam drugi dio ekskluzivnog intervja s predsjednikom Agrokora, Ivicom Todorićem:
Koliko domaćih dobavljača ćete maknuti s polica u Sloveniji?
Reći ću ovako: gdje god smo došli, ne gledano na to koliko društva smo koncentrirali, ljudi nam nikada nisu vjerovali, pitali su se što će se dogoditi. A sada smo napravili europsko konkurentno poduzeće. Vjerujte, za ovu regiju je jako bitno da se trgovina spoji, kako bi se zaštitili domaći dobavljači. Govori se da ćemo prodavati samo Agrokorove proizvode. Odite u Beograd i pogledajte što prodajemo. Mi radimo samo sladoled, ulje i margarin, meso i mesne proizvode i vodu. Pa nismo ludi, da vozimo Jamnicu u Sloveniju, ako se Radenska tako dobro prodaje. Sa sladoledom smo ionako već drugi na vašem tržištu. Margarin i majonezu ne radite, a drugo pak nemamo.
Ali kako da Vam vjerujemo ako ste slovenske dobavljače već izbacivali sa polica, kad ste bili u svađi sa Šrotom i Bavčarjem?
Sa mnom su sjedili Žiga Debeljak, sadašnji šef Mercatora, Šrot i Bavčar. Rekao sam im da sam u potpunosti otvoren za to da u Konzum dođu slovenski proizvodi, ali neka nam daju mogućnost da naše proizvode prodaju u Mercatoru. Tada je gospodin Debeljak rekao da će prodavati samo ono što se na policama već prodaje, da neće uvoditi novosti. Ponudio sam, da Šrot u zamjenu odmah pošalje deset prikolica piva, pa ću ih već nekako prodati, ali Debeljak je odbio, rekao da Šrot nema ništa s tim. Mislim da svejedno to nije bila jedna od naših boljih odluka. Ali, slovenske trgovačke marke su sada u Konzumu, mi smo tako drugi najveći kupac Perutnine Ptuj odmah iza Mercatora, pa i naši proizvodi se prodaju u Mercatoru. Jasno je da bi razmjena mogla biti veća. Ali nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju.
Ali kada na moru dođem u vaš dućan, ne mogu kupiti barcaffe, jer ga nemate. U pregovorima ste obećali, da ćete slovenskim prehrambenim proizvođačima otvarati vrata u regiju. Kada ćemo to konkretno vidjeti?
Partneri smo već sa brojnim društvima, s Laškim, smo, recimo, već izrazito povećali promet. Nedavno sam zvao i u Palomu, ali nije bilo odgovora.
Jel Vas dobro razumijemo? Vodstvo Mercatora je dobavljačima onemogućavalo da posluje sa Konzumom?
Ne, samo nisu htjeli prodavati moje proizvode. I tada sam odlučio, da ja neću prodavati slovenske proizvode, neka dobavljači pritisnu Mercator da nas prihvati.
Da li biste isto odlučili još jedanput, kada bi znali kakve će biti posljedice? Niste osobito popularna osoba u Sloveniji, imate prilično loš imidž.
Još jedanput ću ponoviti, da se nebi krivo razumijeli. Mi prodajemo slovenske proizvode, a slovenski trgovci prodaju naše. Drugo je da komunikacija u cjeloj regiji nije zaživjela. U trgovini nema osjećaja. Kupcu moraš dati ono što želi kupiti. Volio ja nescaffe ili ne, volio ja ili mrzio red bull i cigarete, moram ih imati na policama. Ukoliko imate snažnu trgovačku marku, neizbježno je da je trgovac prodaje.
Što mislite o sadašnjoj upravi Mercatora koju vodi Toni Blalažič. Hoće li ona ostati?
Ti su ljudi u društvo došli tek lani, nakon vodstva koje je na tržištu imalo veliki autoritet. Bave se najrazličitijim stvarima, spretno ako se mene pita. Tri smo puta među pregovorima razgovarali u Londonu i ostavili su veoma dobar dojam.
Tko će biti šef Adria Retaila?
Darko Knez, šef Konzuma, apsolutno.
Neće to biti vaš sin Ante?
Ne, ne. Ante nije odgovoran samo za trgovinu, već za globalnu strategiju skupine. Darko Knez je zasigurno jedan od prvih trgovaca u Europi.
Hoće li u upravi biti koji Slovenac?
Obavezno barem predsjednik uprave Mercatora, ako ne i dva člana. I šefovi iz Srbije i BiH također.
Kada će Adria Retail zaživjeti?
Postupak je još u tijeku. Okvirni plan je, da dokapitalizaciju Agrokora i javne ponude za otkup dionica Mercatora završimo do početka sljedeće godine, a nakon toga ćemo prestrukturirati cjelokupno poslovanje po regiji. Krajem sljedeće godine bi Adria Retail mogao zaživjeti
Dakle: Vi ćete sada ići u dokapitalizaciju Agrokora, tek nakon toga ćete ustanoviti posebno trgovačko društvo, U kojoj mjeri će stoga biti umanjena vaša moć u Agrokoru?
Tako je. Nije važno jeste li većinski ili manjinski vlasnik. Bitno je kako društvo funkcionira i kako je uspješno.
Međutim istina je da ćete Vi u Adria Retailu imati tek 51 posto.
Da, u prvoj fazi. Ako ćemo ići u javnu ponudu dionica (IPO), još i manje. ne smijemo se opterećivati oko vlasničkog udjela. Važno je, da će se društvo razvijati, kako bi moglo na tursko i rusko tržište.
Nakon dokapitalizacije Agrokora ćete održati oko 70 posto društva. Kako će se to odraziti na samo društvu? Hoćete li sve odluke i dalje ovisiti o Vama?
Već sada moramo slušati naše financijaše, te ih moramo štititi. Moramo učiniti sve, da oni imaju što manji rizik, i da dobiju novce natrag. U Jamnici, recimo, nisam bio već godinu dana, jer rade dobro, imaju fantastične rezultate. Sa predsjednikom uprave se, naime, čujem svaki dan. Ali u društvo sam dolazio, kada smo je postavljali na noge. I odlazim tamo, gdje je nešto pogrešno. Ako brojke krenu prema dole, tada svi trebamo skočiti na noge i pomoći.
Dotaknuli ste se već Europske unije. Nikada niste bili njezin obožavatelj. Bojite li se skorašnjeg ulaska hrvatske u EU?
Ne. Dobro smo pripremljeni i europski način je jedini dobar za Hrvatsku. Zajedništvo ima, kao i druge, pa i SAD, svoje probleme. O nama ovisi kako ćemo iskoristiti prednosti članstva. Jedino normalno je također, prihvaćanje eura. Mislim da će taj postupak teći brže nego uključivanje u EU.
Kakav će utjecaj imati Kina?
Veoma velik utjecaj. I Indija također. logično je da će, pošto ih je više, imati više ideja. Događaju se dramatične promjene. Upravo sada su naši ljudi u SAD-u, moramo slijediti sve trendove.
Pratite li što se događa vašemm prijatelju Tomažu Lovšetku? Hoćete li mu pomoći?
Pratim. Ali o pomoći nismo razgovarali, nikada me nije ni molio. Koliko znam, uskoro će riješiti svoje probleme. On je veoma uspješan, u ovom trenu ima probleme, ali – tko ih nema?
Zahvaljujući našim medijskim partnerima, slovenskim Financama, donosimo vam ekskluzivni intervju s predsjednikom Agrokora, Ivicom Todorićem:
S Ivicom Todorićem je teško započeti intervju. Na skoro svako pitanje, potpuno neposredno, počne odgovarati sa: »Agrokor je …« Počeli smo sa pitanjem, oko kojega se dizalo najviše prašine: koliko će manje biti zaposlenika u Mercatoru pod njegovim vodstvom. Na odgovor smo morali pričekati 10 minuta. Čega se sve Agrokor morao odreći da bi kupio Mercator?
Počnimo sa najaktualnijim pitanjem: koliko zaposlenika ćete morati otpustiti iz Mercatora?
Naravno, da ću odgovoriti na sva pitanja, ali najprije ću reći dvije, tri druge stvari. S potpisivanjem sporazuma o prodaji Mercatora napravljen je jedan od najvećih europskih poslova. U nedjelju je kod mene bio jedan od najbogatijih Europljana. Kad sam mu rekao, da je posao vrijedan dobrih 1,5 milijarde eura, rekao mi je : „Jesi li uopće svjestan kako je to ozbiljan posao?“ Svi važni svjetski financijaši i poduzetnici znaju za njega. Kada posao bude završen nastat će najveća kompanija u regiji. Svjesni smo odgovornosti koje će zbog toga nastati i zato smo tako i odlučili. Zadovoljan sam i jer se toliko nagađalo o toj priči, a mi nismo imali imali skoro nikakvih lobista, nismo se oslanjali na politiku. U Sloveniji je odluku o prodaji Mercatora donijelo oko 130 ljudi. Očito je, da je u Sloveniji sazrela svijest da su promjene potrebne i da treba hrabro ići naprijed. Sve to ovisi o nama, o tome kako ćemo postupati – dijelom mi, dijelom financijaši, Mercatorovi i naši. Ali to je sve tako dobra priča da nema mogućnosti da se ne bi dogodila. Od toga je ovisna ozbiljna industrija, ne samo u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, već u cijeloj regiji.
Ali niste odgovorili: svi se najviše boje da ćete sada pola Mercatora postaviti na glavu. Koliko zaposlenika ćete otpustiti?
Reći ću ovako. Naš glavni cilj i zadaća je da Mercatoru koji je u regiji već snažan igrač – (ne želim nikoga uvrijediti, na kraju krajeva ne bi uložili toliko novaca u njega ako ne bi vjerovali u njega) damo novu viziju, novu sinergiju, novu mogućnost za stabilizaciju. Cilj je da zapravo preko noći napravimo dobru zajedničku kompaniju. Jednostavno, ako EBITDA ima sto jedinica, želimo da vrlo brzo ostvari 180 jedinica.
Kako brzo?
Mislim da možemo već u prvoj godini napraviti čudo. Sa zajedničkim radom i sinergijom. Nećemo doći i zapovijedati. Dogovorili smo se već da ćemo potpuno promijeniti upravljanje u cijeloj skupini. Pojedinačna društva u regiji ćemo udružiti.
Pričamo o Adria retailu, zar ne?
Da, u prvoj fazi želimo da Mercator čim prije počne djelovati sa novom vizijom i strategijom. I Konzum također, koji će se na račun Mercatora morati maknuti iz Srbije i Crne Gore. Mercator mora biti učinkovit i dobitonosan.
Kako ćete to učiniti? Kakve su to nove vizije?
Prije svega učinkovitost po pojedinačnim tržištima koja će doći sa sinergijom. Sada imamo na svim tržištima po dva skladišta, dva vozna parka… S druge strane treba znati, da je Agrokor u zadnjih deset godina puno uložio u znanje svojih zaposlenika. Imamo mladu ekipu i puno smo uložili u praćenje poslovanja. U Hrvatskoj je potrošnja ove godine pala za tri posto, a nama prihodi rastu. Reći ćete, to možete napraviti sa snižavanjem cijena i slično. Ali nam raste i dobit i tržišni udio. Samo još dvama trgovačkim društvima to uspijeva. Znate da imamo snažne trgovačke lance u Hrvatskoj. Znanje ćemo prenijeti i kolegama u Mercatoru. Osnovna strategija je da slušamo kupce: moramo im ponuditi bolju cijenu i bolji proizvod.
Još uvijek niste odgovorili na prvo pitanje, koliko je ljudi višak u Mercatoru?
U ovom trenutku ne znamo tako dobro Mercator u Sloveniji. Ne znamo koliko ih je pojedinačno na radnim mjestima i što rade. Mi smo radili na velikim koncentracijama, na primjer zatvorili smo šest tvornica za preradu mesa da bi napravili jednu, i nitko nije imao problema, nikog nismo ostavili na ulici. Radimo sve da zaštitimo ljudsko dostojanstvo i da se poštuje radno zakonodavstvo. Mislim da nećemo imati velikih problema u Mercatoru ali neke promjene moraju biti jer već sada vidimo da je na nekim mjestima učinkovitost premala. To vidimo u hrvatskom Mercatoru koje je dobro pozicionirano na tom tržištu. Danas to pada. Nešto se događa, dakle moramo vidjeti što je pogrešno i što se da promijeniti. Ljudi moraju biti svjesni, da moramo napraviti uspješno društvo.
Druga stvar koje se bojimo u Sloveniji jest koliko dobavljača ćete maknuti s polica u Sloveniji?
Reći ću ovako: gdje god smo došli, bez obzira na to koliko društva smo koncentrirali, ljudi nam nikada nisu vjerovali, pitali su se što će se dogoditi. A sada smo napravili europsko konkurentno poduzeće. Vjerujte, za ovu regiju je jako bitno da se trgovina spoji, kako bi se zaštitili domaći dobavljači.
Koliko lobista ste imali u Sloveniji?
Dva i jedan odvjetnički ured. Ali, to i nisu bili lobisti nego komunikacijski stručnjaci.
Koliko ste ljudi potkupili da bi došli do Mercatora? Nedavno je policija primila anonimnu kaznenu prijavu…
Nikoga nismo potkupili. Dajte, pa 130 ljudi je imalo utjecaja na ovu odluku. Bez veze, to su gluposti. Ovdje se radi isključivo o pametnoj odluci slovenskog biznisa. Da nije tako, teško bi politika to progurala, a koliko mi je poznato, ni sadašnja ni bivša vlada s time se nisu željele baviti.
Bojite li se regulatora tržišta?
Ne. Ljudi ne znaju detalje. Niti bih htio da nam bilo koji regulator odobri makar i jedan kvadratni metar više nego što nam dozvoljavaju europski propisi.
Ali, imat ćete probleme s tržišnim udjelima u Hrvatskoj i Srbiji?
U Hrvatskoj ćemo imati probleme. Morat ćemo puno toga prodati ili zatvoriti i o tome ćemo sami odlučivati kako bi došli unutar europskih propisa. U Srbiji ćemo napraviti tržišnu revoluciju jer je tamo trenutno prisutan samo jedan jak igrač. Dva jaka konkurenta bit će puno bolji za kupce u Srbiji.
Je li Delhaize sada vaš najveći konkurent u regiji?
Teško je reći. Po opsegu prodaje da, iako je u Sloveniji vrlo jak Lidl, a u Hrvatskoj Rewe i Kaufland. Ipak, najveći konkurent u regiji je Interspar.
Zašto ste za kupnju Mercatora uložili više truda nego za srbijansku Deltu, koju je kupio belgijski Delhaize?
Bio sam u pregovorima i za Deltu, ali bi s njom dobili samo srbijansko tržište gdje smo već bili prisutni i gdje smo imali veliki udio na tržištu. Zbog toga bi imali velikih problema s regulatorima. S Mercatorom ćemo imati probleme samo u Hrvatskoj, ali ćemo biti prisutni u cijeloj regiji, odnosno bit ćemo najveći lanac u regiji.
Bilo je puno špekulacija da ćete za dvije ili tri godine ići u IPO ili da ćete prodati trgovačku diviziju kada će postati dovoljno velika?
Kada sve dobro posložimo, onda ćemo ići u IPO. Neki naši partneri bi nas napustili, a došli bi neki novi. Računam da će see to dogoditi za godinu do dvije, ovisno o događanjima na tržištu. Prodaja trgovačkog sektora nije opcija jer je jedina dobra prilika IPO i to na londonskoj ili njujorškoj burzi.