Trgovački lanci koji zavladaju Srbijom vladat će i regijom
Hrvatska 17.1.2013.
15:12 Danijela Jozić
Srbijansko tržište retaila porast će do 2016. čak 50 posto, na više od 105 milijardi dolara, slovensko 15,5 posto (na 27,6 milijardi), a hrvatsko samo 8,3 posto (16,8 milijardi dolara).
Agrokorov lanac Idea u Srbiji ima 168 trgovina, 9 veleprodajnih centara i 4500 zaposlenih
Sapunica Agrokorove kupnje Mercatora još je uvijek aktualna
Potrošnja hrane i pića u deset zemalja regije Jugoistočne Europe – u koju je najnovija analiza Business Monitor Internationala (BMI) uvrstila Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Rusiju, Srbiju, Sloveniju i Tursku – 2013. godine iznosit će 416,5 milijardi dolara, a do 2016. rast će najmanje 33 posto i popeti se na više od 555 milijardi dolara. Trgovine mješovitom robom u promatranim zemljama u ovoj će godini pritom zabilježiti prodaju od 205,64 milijarde dolara, dok će se ta brojka do 2016. povećati na 367,84 milijarde dolara. Analiza BMI-a procjenjuje da će sektor retaila (koji obuhvaća maloprodaju, veleprodaju, trgovačke centre, drogerije, kioske, benzinske crpke, trgovine odjeće, namještaja, tehnike itd.) ove godine na analiziranih 10 tržišta premašiti 1,4 bilijuna dolara, dok će ukupna potrošnja premašiti 2,35 bilijuna dolara. Naravno, u tim megabrojkama više od 80 posto odnosi se na najveće: Rusiju, Tursku i Poljsku. Poslovni dnevnik posebno su zainteresirale brojke koje se odnose na Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju.
Delhaize najjači u Srbiji
Iako se posljednjih godina dosta govori o konsolidaciji tržišta trgovine u Hrvatskoj i u regiji, ona još nije uzela maha i čini se da su velika preslagivanja tek pred nama. Vodeći igrači uglavnom drže svoje pozicije, a diskonteri napreduju polako, ali sigurno, u osvajanju tržišta. Prema analizi BMI-a, kad su posrijedi tri tržišta retaila u našoj regiji, daleko najveći potencijal ima Srbija. Razlog je jednostavan: njezino tržište još nije razvijeno, a u dobrom dijelu zemlje još prevladavaju mali dućani. Gledano u dolarima, srbijansko tržište retaila tijekom 2012. godine bilo je teško 70,6 milijardi, dok se do 2016. godine očekuje rast na više od 105 milijardi dolara. Prevedeno u postotke, govorimo o rastu od 50 posto! Usporedbe radi, promet na slovenskom tržištu retaila rast će 15,5 posto u iduće tri godine (sa 23,9 milijardi dolara na 27,6 milijardi), dok će Hrvatska rasti samo 8,3 posto (sa 15,5 na 16,8 milijardi dolara). “Veliki inozemni trgovački lanci idućih će godina biti usmjereni na tržišta Rusije, Turske i Poljske, a jedino regionalno zanimljivo tržište im je Srbija. Čak i zajedno gledano, tržišta Slovenije i Hrvatske su premala, a trgovac koji zavlada tržištem Srbije vladat će cijelom regijom”, zaključuje konzultant Drago Munjiza, vlasnik tvrtke Jakov Viktor.
U usporedbi sa Slovenijom, a pogotovo Hrvatskom, zasad strani lanci nisu značajnije ušli na srbijansko tržište. Od inozemnih trgovačkih kompanija tu su belgijski Delhaize, slovenski Mercator, njemački Metro Cash&Carry te hrvatski Agrokor, u čijem je vlasništvu trgovački lanac Idea. Najveći igrač na srbijanskom tržištu belgijski je Delhaize, koji je prije dvije godine kupio trgovački lanac Maxi od Delta holdinga u vlasništvu Miroslava Miškovića. Prihod njegove tvrtke Maxi u 2011. godini u Srbiji je bio blizu 700 milijuna eura. Jedini dostupni podaci za poslovanje Maxija na pet regionalnih tržišta (Srbija, BiH, Crna Gora, Albanija i Bugarska) su oni iz 2010., a riječ je o prodaji nešto većoj od milijardu eura. To je i dalje znatno manje od vodećih dvaju regionalnih igrača: Agrokora i Mercatora. Često se može čuti da veliki europski igrači poput Carrefoura ili Tescoa neće dolaziti na ove prostore i kupovati nešto “sitno” te čekaju da se dogodi značajnija konsolidacija. Potencijalni kupac Mercatora (ili Konzuma, ako bi do toga došlo) tako ne kupuje samo tržište u Sloveniji i Hrvatskoj nego i njihovo regionalno poslovanje. Tu je biznis koji dvije velike trgovačke kompanije imaju u Srbiji vrlo važan jer je riječ o tržištu s više od osam milijuna stanovnika.
Agrokorova eksplanzija
Mercator je u Srbiji tijekom 2011. godine imao prihod od prodaje nešto veći od 560 milijuna eura i osma je kompanija na listi 10 najvećih, zanimljivo, odmah nakon Delhaizea Srbija (koji ostvaruje prihod od 695,4 milijuna eura). Agrokorov lanac Idea tijekom 2011. zabilježio je prihod od 470 milijuna eura. U posljednjih nekoliko godina u Srbiji bilježi snažnu ekspanziju s otvorenih čak 168 trgovina i 4500 zaposlenih. Idea usto tamo ima devet veleprodajnih centara. Ono što svakako treba uznemiriti igrače na srbijanskom tržištu najavljeno je otvaranje prvih Lidlovih trgovina. Taj je diskonter u Hrvatskoj ostvario snažan rast tijekom posljednjih pet godina, a ocjene da takav koncept trgovine neće proći na našem tržištu pokazale su se netočnima. Lidlovoj ekspanziji u korist je išla i kriza.
Stagnacija prometa
Analiza BMI-a donosi i vrlo zanimljiv podatak o udjelu svake zemlje u ukupnoj prodaji retaila. Hrvatski je udio očekivano vrlo mali (1,2 posto). Zabrinjava to što se predviđa njegovo daljnje smanjenje do 2016., kada će iznositi jedan posto. Pritom će Slovenija također nešto smanjiti udio – sa 1,8 na 1,7 posto, dok će Srbija taj udio sa 5,3 posto u 2012. povećati na 6,6 posto. Aktualnu stagnaciju hrvatskog tržišta maloprodaje objasnila nam je Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). “U prvom tromjesječu, odnosno ožujku 2010., nakon 17 mjeseci pada osjetio se blagi oporavak tržišta. Trend oporavka tržišta trgovine na malo, započet u prvom tromjesečju 2010. u odnosu na prethodnu godinu, nastavio se i tijekom 2011., kada se na godišnjoj razini bilježi realni rast prometa od jedan posto. Trend oporavka tržišta nastavio se i u prvom kvartalu 2012., no nakon toga dolazi do stabilizacije potrošnje i pada prometa na godišnjoj razini. Valja istaknuti da Hrvatska, kad je riječ o prometu u trgovini, nije izolirana te da se kretanja odvijaju u skladu s onima u Europskoj uniji. Naime, makroekonomsko okruženje u EU je nestabilno i kretanja u 2012. pokazuju da promet u trgovini na malo u EU stagnira, ali se poduzimaju mjere za poticanje potrošnje i razvoj gospodarstva”, ističe Rakuša Martulaš.
Niša ‘trgovina iz susjedstva’
“Domaća trgovina prati trendove i odgovora novim izazovima. I u idućem razdoblju očekuje se nastavak koncentracije i konsolidacije kroz vlastiti rast pojedinih trgovačkih društava, ali i kroz akvizicije. Nastavit će se strateško, pa i kapitalno povezivanje, jačat će konkurencija te će se snažnije povezati proizvodnja i trgovina”, prognozira Rakuša Martulaš. Predstavnici vodećih trgovačkih kuća u Hrvatskoj sve više ističu važnost kvartovskih dućana, kojima se ljudi sve više vraćaju i u krizi kupuju samo najnužnije. “Raznolika ponuda strukture tržišta po formatima jamstvo je opskrbe stanovništva jedne zemlje. U nas je struktura maloprodajnih formata posljednjih godina relativno stabilna i bogata je brojnim oblicima, od klasičnih prodavaonica, supermarketa, hipermarketa, cash&carry prodavaonica, diskontnih prodavonica do trgovačkih centara. Klasična maloprodajna mreža zadržat će svoje kupce kroz nišu ‘trgovina iz susjedstva’, a veliki će se trgovački lanci ponudom različitih sadržaja nastojati prilagoditi potrebama potrošača, što su činili i dosad”, zaključuje M. Rakuša Martulaš.
Nova moda
U dućan kao na bankomat
S obzirom na pad maloprodaje, trgovci uvode sve moguće usluge samo da bi privukli kupce. “Rast će svakako kupnja putem interneta, uvodit će se sve više sustav samonaplate, razvijat će se automatizacija procesa u prodavaonicama”, navodi Milica Rakuša Martulaš. U trgovinama će se moći kupiti turistički aranžmani, police osiguranja i slično. Već smo svjedoci da trgovački lanci otvaraju benzinske crpke te da se na njihovim blagajnama mogu platiti režije. Predsjednik Uprave Konzuma Darko Knez nedavno je upravo u Poslovnom dnevniku najavio da će se u tom trgovačkom lancu uskoro na blagajnama, kao na bankomatima, moći podići i novac.
Slovensko-hrvatska sapunica
Može li Delhaize pomutiti račune Agrokoru?
Uspije li Agrokor kupiti Mercator, Konzum postaje najvažniji igrač u regiji u srednjoročnom razdoblju. Ako pojača operativnu izvrsnost i korporativno upravljanje, moći će se dalje širiti na istok, ponajprije Tursku. Agrokor to može uz podršku svojih financijskih partnera, smatra konzultant Drago Munjiza. Sapunica Agrokor -Mercator traje već nekoliko godina, a hrvatski je koncern, koliko je poznato, dosad tri puta davao ponudu za kupnju slovenskoga konkurenta. Poslovna je javnost potkraj 2011. i početkom 2012. imala priliku gledati njezinu zacijelo najnapetiju epizodu. Vlasnik Agrokora Ivica Todorić izdašno je Slovencima ponudio čak 221 euro za dionicu Mercatora, koji bi ga u tom slučaju stajao ukupno 835 milijuna eura. Mnogi su se hvatali za glavu kad su čuli cifru s obzirom na to da su investicijski fondovi, koji su također bili u utrci za Mercator, nudili “samo” 160 eura po dionici. Politika i interesne skupine učinili su sve da se suprotstave Todoriću iako u tome nije bilo ekonomske logike. Danas, godinu dana poslije, u tijeku je deveti krug natječaja za Mercator, a slovenski list Finance svojim čitateljima poručuje da se riješe dionica te kompanije jer ona sve lošije posluje. Najveći vlasnici Mercatora (Pivovarna Laško i banke) i sami grcaju u problemima zbog nedostatka kapitala. Ponovni savjetnik u prodaji Mercatora, nizozemska banka ING, početkom ove godine poslala je “teasere” zainteresiranim investitorima. Finance spominju da bi u igri mogao biti njemački Rewe (Billa) te belgijski Delhaize. Ako su namjere Belgijaca stvarne, oni bi mogli ozbiljno pomutiti račune Agrokoru u regiji. Kad se preklani prodavao Mercator, a Agrokor slovio za najizglednijega kupca, pojavile su se i priče da se u pozadini krije plan banaka koje će podržati Ivicu Todorića da preuzme slovensku kompaniju u prvoj fazi. Druga bi faza bila prodaja oba lanca zajedno velikom igraču, poput francuskog Carrefoura. U Agrokoru su, međutim, neslužbeno isticali da im je plan 49 posto zajedničkog lanca izlistati na Londonskoj burzi. Spajanjem Konzuma i Mercatora stvorio bi se najveći trgovački lanac u regiji s prometom većim od šest milijardi eura. “Ako Agrokor ne kupi Mercator, do kraja 2016. moguće da će i Konzum biti na prodaju jer će biti iscrpljen u borbi s Delhaizeom u Srbiji te Sparom i Lidlom u Hrvatskoj”, zaključuje Drago Munjiza.
Ćurković ne da Plodine
Prije godinu dana Delhaize se vrlo ozbiljno interesirao i za riječke Plodine, što bi im bio sjajan ulaz na hrvatsko tržište. Plodine se nisu širile izvan Hrvatske, ali su u samo nekoliko godina na domaćem tržištu prešle konkurente svog ranga i zasjele na drugo mjesto trgovaca u nas, s nešto više od tri milijarde kuna prihoda. Plodine su u vlasništvu riječkoga poduzetnika Mile Ćurkovića, koji odbija bilo kakvu prodaju ili strateško partnerstvo.
Stranci u Hrvatskoj
Investirali 3,8 milijardi eura
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, ukupno se u Hrvatskoj od 2000. do 2011. godine 3,8 milijardi eura izravnih stranih investicija odnosilo na trgovinu. Konkretno: 2,4 milijarde eura uloženo je u veleprodaju, 1,2 milijarde u maloprodaju te 176 milijuna eura u trgovinu motornim vozilima.
Ako Agrokor ne kupi Mercator, do kraja 2016. možda i Konzum bude na prodaju jer će biti iscrpljen u borbi s Delhaizeom u Srbiji te Sparom i Lidlom u Hrvatskoj
Drago Munjiza, konzultant
Očekuje se nastavak koncentracije i konsolidacije kroz vlastiti rast pojedinih trgovačkih društava, ali i akvizicije. Nastavit će se strateško, pa i kapitalno povezivanje
Milica Rakuša Martulaš, Sektor za trgovinu HGK
i zadnji optimisti očito odustali….1 dionica protrgovana danas….[emo_zacudjen]
Cim nema optimizma to je dobar znak a ne kao u Belju pretjeran optimizam pa nista 🙂
Najveći trgovački lanac u zemlji Konzum u petak je započeo snažnu medijsku kampanju pod nazivom “Najniže cijene u susjedstvu”, u kojoj je prilično oštro pokazao zube konkurenciji. U oglasu, uz račun iz Konzuma za 36 proizvoda, priljepljena su još tri računa za “konkurenta 1, 2, i 3”, a konačni izračun je pokazao da je Agrokorov trgovački lanac tri do osam posto jeftiniji od njih.
Ono što je posebno zanimljivo je i informacija koja je u petak medijima stigla iz samog Konzuma: “U sklopu ovog projekta u sniženje cijena uloženo je više od 100 milijuna kuna.” U konkurentskim tvrtkama nisu htjeli javno ništa reći o najnovijoj Konzumovoj akciji. Neslužbeno su nam neki ipak poručili da detaljnije provjerimo određene proizvode, koji su, kako tvrde, jefitniji nego u Konzumu, a na brojku od 100 milijuna kuna jedan nam je sugovornik samo odvratio: “To je nemoguće.” Iz Konzuma smo pak dobili sljedeće pojašnjenje: “Navedena cifra odnosi se na ukupan iznos Konzumovog odricanja od marže kroz dodatna sniženja u 2013. godini.” Ono što ističu u Konzumu jest da se sniženje cijena odvija u svim njihovim dućanima bez obzira na format – što znači da će kupci imati prilike kupovati jeftinije proizvode i u malim kvartovskim dućanima. Iako u Konzumovom oglasu nisu navedena imena konkurenata, po izgledu računa jasno se vidi da su dva sigurno izdana u Plodinama i Intersparu. No, niti u jednom od ta dva lanca nisu htjeli komentirati takvu antikampanju.
Uz ta dva lanca, ljuti Konzumovi konkurenti su i Mercator i Lidl. A upravo je Lidl krajem prošle godine bio dio Sparove oglasne kampanje u kojoj je austrijskom lancu njemački diskonter bio glavna meta. Spar je tada kupcima tvrdio da su određeni proizvodi kod njih jefitniji nego u Lidlu, te da će im vratiti razliku u novcu ukoliko dokažu drugačije. Od prošle jeseni austrijski Spar započeo je s otvaranjem manjih objekata, supermarketa. Ono što je također važno je da je Spar pritom u svoje prve dvije manje trgovine u Zagrebu prenio cijene proizvoda koje ima u hipermarketima (koji su donedavno, uz veće supermarkete, bili njihov glavni format u Hrvatskoj). Spar trenutno vrlo intenzivno traži lokacije upravo za manje, kvartovske supermarkete kojima se zbog krize kupci sve više okreću. U Konzumu su nam pojasnili da je njihova akcija trajna, a sniženo je 300 osnovnih artikala poput kruha, mesa, mlijeka, voća i povrća, ulja… A za očekivati je da će bitka na hrvatskom tržištu maloprodaje biti sve žešća. Maloprodaja je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u studenome prošle godine u odnosu na listopad iste godine pala realno za više od 11 posto. Na godišnjoj je razini zabilježen pad od 5,7 posto. S obzirom na sve težu gospodarsku situaciju te sve veći broj nezaposlenih, nije za očekivati značajniji rast potrošnje, barem ne do turističke sezone.
Konzum je daleko najveći trgovački lanac s više od 700 trgovina različitih formata u Hrvatskoj (plus još 300 u BiH i Srbiji). Plodine, koje su druge na ljestvici 10 najvećih trgovačkih lanaca u nas, imaju prihod četiri puta manji od Konzuma (koji godišnje uprihodi više od 13 milijardi kuna). No, Konzum ima prilično slabe mogućnosti daljnjeg organskog rasta u Hrvatskoj zbog tržišnog udjela koji se kreće između 25 i 30 posto. S druge strane, Lidl koji iza sebe ima moćnu matičnu kuću u Njemačkoj, Schwarz Group, bilježi najveći rast prihoda od oko 16 posto (za 2011. prihodi mu iznose 2,4 milijarde kuna). Kako je objavljeno, za dalje širenje u Hrvatskoj traži kredit od 50 milijuna eura od IFC-a, koji je dio Grupe Svjetska banka.
Konzum je ili lovac ili lovina, a ako je lovina znači manje prostora za Agro korove proizvode što još jednom govori o tome koliko je Mercator važan Konzumu,tj Agrokor grupi u cjelini.
100 milijuna kuna u projekat privlačenja kupaca .
Koliko će uložiti u projekat okrupnjavanja vlasništva ?
Da ponudi 200 Kn po dionici, to bi ga koštalo niti 300 milijuna kuna za SVE preostale na tržištu .
Ako je za Mercator lani ponudio 40% više od tržišne cijene, valjda svoje cijeni više ?
Uostalom, neka mu treba 5%, to je nekih 1 135 140 komada .
Ako napravimo poveznicu s LEDO-m, koju god cijenu ponudi, što je veća, to mu više odgovara, jer nakon preuzimanja dionica, to postaje temeljna cijena .
Zamislimo cijenu 300 Kn ?
Trošak otkupa za 5% dionica….
I onda velikodušni DEAL s mirovincima, npr…24,99% prepušta im, naravno –
po 300 KN !
I sve legalno, po zakonu, čak su i ” svi ” zadovoljni ?!
realan scenarij. samo fali para za dokup po ovoj cijeni [emo_mrgud][emo_mrgud]
@crumarix to je to kolega, zdravo poslovno razmišljanje i sigurno jedno od mogućih scenarija za knzm, samo mislim na još višim cijenama za mirovince, a za JP 200 je moguće i realno! [emo_palacg]
Deloitte je i ove godine proveo istraživanje Globalna snaga maloprodaje, u suradnji s američkim časopisom ‘Stores’.
Među 250 najvećih trgovačkih lanaca na svijetu našla se i Agrokorova maloprodaja, koja se također uvrstila i na listu 50 najbrže rastućih trgovačkih lanaca.
Iz Deloittea kažu kako prihodi najvećih trgovačkih lanaca na svijetu, među kojima se našla i Agrokorova maloprodaja, unatoč gospodarskoj krizi bilježe rast.
Ukupni prihodi 250 najvećih trgovačkih lanaca na svijetu u prošloj su fiskalnoj godini dosegli 4 bilijuna dolara, pokazuje izvještaj konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte „Globalna snaga maloprodaje u 2013.“ U ovo se prestižno društvo uvrstila i Agrokorova maloprodaja, zauzevši 226. mjesto. Također, zahvaljujući prosječnom godišnjem rastu koji je u razdoblju od 2006. – 2011. iznosio 16,1 posto, uspjela se plasirati i na 31. poziciju među 50 najbržerastućih trgovačkih lanaca na svijetu.
Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi, najveći su trgovački lanci zabilježili 5 postotni rast prihoda, ponajviše zahvaljujući tržištima zemalja u razvoju. Najveći doprinos rastu dale su zemlje Bliskog istoka, Južna Amerika i zemlje pacifičkog dijela Azije (bez Japana).
„Za desetak najvećih trgovačkih lanaca na svijetu rast je i dalje utemeljen na globalnom širenju maloprodajne mreže, kojim su nastojali kompenzirati usporavanje do kojeg je došlo na matičnim tržištima.“, navodi Vladimir Milošević, partner u Deloitteovom Odjelu financijskog savjetovanja. „Osim fokusiranjem na osvajanje inozemnih tržišta, trgovački bi se lanci trebali pozabaviti i pronalaženjem inovativnih načina da poboljšaju doživljaj kupovine svojih korisnika, u čemu im prvenstveno može pomoći primjena novih kanala za komunikaciju s kupcima i uvrštavanje e-trgovine u postojeću strategiju. Ukoliko u ovome ne uspiju, posebno oni na razvijenim tržištima, gdje je penetracija e-trgovine visoka, trgovački lanci riskiraju slabljenje pozicije i značajan gubitak prihoda.“, zaključuje Milošević.
Gotovo polovica najbržerastućih trgovačkih lanaca dolazi s tržišta zemalja u razvoju
Rast na tržištima u razvoju predstavlja posljedicu jačanja srednje klase, mladih i porasta direktnih stranih ulaganja. Čak 24 od 50 najbržerastućih trgovačkih lanaca dolazi s tržišta zemalja u razvoju, uključujući i hrvatsku Agrokorovu maloprodaju. Prihodi najbrže rastućih kompanija prosječno su rasli 22 posto u periodu od 2006. do 2011. godine, odnosno čak četiri puta brže od prihoda 250 najvećih trgovačkih lanaca na svijetu u cjelini.
Sektor robe široke potrošnje (Fast moving consumer goods – FMCG) pretekao je trgovine odjećom, obućom i modnim dodacima, kao i trgovce tehničkim proizvodima
Za razliku od prijašnjih godina, sektor robe široke potrošnje (FMCG) rastao je 6 posto, nadmašivši time trgovine odjećom, obućom i modnim dodacima te trgovce tehničkim proizvodima. U ovom su razdoblju trgovci odjećom, obućom i modnim dodacima zabilježili nižu stopu rasta, koja je umjesto nekadašnjih 7 posto, iznosila 5 posto. S druge strane, trgovci tehničkim proizvodima bilježe dobru profitabilnost i značajan rast prihoda.
1.
AGROKOR D.D. (05937759187)
16.259.940 71,62 Osnovni račun
2.
INVESTCO D.O.O. (19795081741)
2.572.200 11,33 Osnovni račun
3.
JAMNICA D.D. (05050436541)
2.520.000 11,10 Osnovni račun
4.
ZAGREBAČKA BANKA D.D. (92963223473)
228.478 1,01 Skrb. račun
5.
AUDIO (75666130770)/REPUBLIKA HRVATSKA (52634238587)
219.600 0,97 Zast. račun
6.
ZAGREBAČKA BANKA D.D. (92963223473)
147.536 0,65 Skrb. račun
7.
PBZ D.D. (02535697732)
46.353 0,20 Skrb. račun
8.
BAHOVEC SREČKO (04493597707)
42.310 0,19 Osnovni račun
9.
BLAŽEV MIROSLAV (06872474979)
27.000 0,12 Osnovni račun
10.
ZAGREBAČKA BANKA D.D. (92963223473)
26.419 0,12 Skrb. račun
Ukupno: 22.089.836 97,30
21.01.13.
1.
AGROKOR D.D. (05937759187)
16.259.940 71,62 Osnovni račun
2.
INVESTCO D.O.O. (19795081741)
2.572.200 11,33 Osnovni račun
3.
JAMNICA D.D. (05050436541)
2.520.000 11,10 Osnovni račun
4.
ZAGREBAČKA BANKA D.D. (92963223473)
228.478 1,01 Skrb. račun
5.
AUDIO (75666130770)/REPUBLIKA HRVATSKA (52634238587)
219.600 0,97 Zast. račun
6.
ZAGREBAČKA BANKA D.D. (92963223473)
147.536 0,65 Skrb. račun
7.
PBZ D.D. (02535697732)
46.353 0,20 Skrb. račun
8.
BAHOVEC SREČKO (04493597707)
42.310 0,19 Osnovni račun
9.
BLAŽEV MIROSLAV (06872474979)
27.000 0,12 Osnovni račun
10.
ZAGREBAČKA BANKA D.D. (92963223473)
26.419 0,12 Skrb. račun
Ukupno: 22.089.836 97,30
17.01.13.
Znači one transakcije 7000 kom od 17.01. i 9800 kom od 18.01. je uzeo neko ispod top deset,zanimljiva situacija da neko manji se izlaže riziku da kupuje nesto na ćemu neće biti zarade,ipak sam dubuko uvjeren da hoće i to dosta..