Vidim da niste shvatili način preuzimanja,banke ulazu u dionički kapital i daju kredit što čini ukupnu sumu za preuzimanje,s tim da nakon toga,jedna dionica Konzuma u novom društvu Konzumator se vrednuje po tristo kuna,i vi za svaku dionicu Kozuma dobijete zamjensku dionicu Konzumator,tj holdinga Merkator i Konzum,kojoj je nominalna cijena 300 kn i onda se po toj početnoj cijeni ta nova dionica se izlistava na Londonu i New Yorku,a kupaca za društvo sa prometom od 10 milijardi kuna i najvećim na Balkanu sigurno neće nedostajati..
Izgleda da samo vi to kužite taj model koji još nikada nije u praksi primjenjen, ja vidim da dvojica iz top10 prodaju.
[/quote]
Vi kolega očito ste novi na burzi pa ne znate da je skoro pa svako drugo ili treće preuzimanje u svijetu izvršeno na taj model gdje se kombinira dionički i svježi kapital..
Po prošlom modelu ponude za Merkator strane banke bi ušle u posao sa 600 miliona eura za kupnju Merkatora a Agrokor bi ušao u posao sa cjelokupnom imovinom Konzuma kojeg su banke procjenile na 900 milona eura,pa bi nastolo novo poduzeće Konzumator,u omjeru 60 posto Agrokor i 40 posto banke.Za keš bi se zatim kupile dionice Merkatora,tako da bi cash postao kupljeni Merkator.Novo poduzeće bi onda nominalno vrijedilo milijardu i po eura,a jednostavnom računicom ako 900 miliona eura što je,900 puta 7,5 jednako 6 milijardi i sedamstopedesttisuća kuna,podjeljeno sa 22 702 860 miliona Konzumovih dionica,ispada da je Konzum vrednovan u novom poduzeću po 297 kn po dionici,ili zaokruženo 300,i svaki dioničar Konzuma dobiva nakon kupnje Merkatora,jednu dionicu Konzumatora,umjesto dionice Konzuma,i tako novo poduzeće starta na ino burzi sa cijenom od tristo kuna kao nominalnom, to bi bila samo startna cijena za najveće trgovačko poduzeće na Balkanu sa prometom cca od 50 milijardi kuna.
Slusajte Mentalista, tvrdio je ranije da je iskusan i da je trgovao na burzi dok sam ja bio u pelenama. Cijena dakle skace na pocetnih 300 kn, a kasnije na jos pokoju stoticu vise, odlicno!
Slovenske banke u 2011. godini su, prema nerevidiranim podacima, ukupno zabilježile 436 milijuna eura gubitka, prema izvješću o financijskoj stabilnosti koji je središnja banka prihvatila u ponedjeljak, a njegove konstatacije u utorak prenose mediji.
Slovenski bankarski sustav kao cjelina tako je već drugu godinu za redom poslovao s gubitkom nakon 2010., u kojoj je gubitak iznosio 96,4 milijuna eura.
Slovenska središnja banka u analizi iz izvješća navodi da će ponovna uspostava stabilnog financijskog sustava u Sloveniji biti dugotrajan proces koji će zahtijevati restrukturiranje banaka i poduzeća. Uz to, izvješće konstatira da samo politika otpisa i rezervacija zbog slabih kredita, koji su dosegli 3,3 milijarde eura početkom ove godine, ne može biti dovoljna za uspostavu novog kreditnog ciklusa te da su potrebni dokapitalizacija najvećih banaka i promjene u strukturi financiranja poduzeća.
Važan utjecaj na stabilizaciju bankarskog sustava u Sloveniji može imati smirivanje europske dužničke krize, ali je u tome ipak ključna aktivna uloga nositelja gospodarskih politika u samoj Sloveniji, prenijelo je ljubljansko "Delo" od utorka.
List navodi da bi Nova Ljubljanska banka (NLB) i Nova kreditna banka Maribor (NKBM), kao najveće banke u većinskom vlasništvu države, morale biti dokapitalizirane, pri čemu je načelno stajalište sadašnje vlade da se to neće raditi javnim sredstvima i da državni udjel u bankama treba smanjiti na 25 posto dionica.
Evo još jedan razlog zašto Nlb će morati ovaj put otpustiti dionice Merkatora,jer temeljni kapital joj pada ispod kriterija Basela za adekvatnost kapitala,Toda je dobro procjenio situaciju za zadnji napad na Merkator,sa velikim šansama za uspjeh..
Eto potvrde!
Slovenski ministar financija: Priča o Mercatoru uskoro će se opet ‘zarolati’
Mislim da je voda došla do grla i da bi Konzum mogao ovaj put uspjeti i proći čak i dosta jeftinije.
Konzum ili Agrokor? [smiley]
Slovenski ministar financija: Priča o Mercatoru uskoro će se opet ‘zarolati’
Mercator će uskoro opet postati aktualna tema, poručuje slovenski ministar za financije Janez Šušteršič, prenose Finance. Šušteršič poručuje: priča o Mercatoru u bliskoj će se budućnosti opet ‘zarolati’, kako zbog slabog poslovanja tako i zbog vlasničke strukture.
Janez Šušteršič (PXL)
"Banke svoj vlasnički udio vjerojatno neće htjeti imati, pogotovo ako ima promjena u vlasništvu banaka – poput NLB-a. Ako vlada kao vlasnica NLB-a postavi bilo kakve uvjete u potencijalnom preuzimanju Mercatora, ti uvjeti moraju biti jasni. Ako država ocijeni da je Mercator od strateškog značaja, interesentu za taj vlasnički udio to moramo jasno poručiti", kazao je Šušteršič.
Podsjetimo, Poslovni dnevnik objavio je kako u ponedjeljak 14. svibnja u koncernu Agrokor počinju pripreme za novu rundu u lovu na slovenski trgovački lanac Mercator. Bit će to deveti pokušaj da se proda Mercator s tim da ovaj put "inicijativa" ide od kupca. Kako doznaje Poslovni dnevnik, vlasnik Agrokora Ivica Todorić odlučio je dati javnu ponudu dioničarima Mercatora, i to uvjetnu. Cilj mu je prikupiti 75 posto plus jednu dionicu Mercatora što je uvjet i financijskih partnera koji ga podupiru u planovima za kupnju Mercatora.
Slovenski Mercator ostvario je u prva tri mjeseca ove godine čisti prihod od 676 milijuna eura, pri čemu je dobitak iz poslovanja iznosio 19,5 milijuna, a čisti dobitak 700.000 eura.
Riječ je o kvartalnom rezultatu na razini cijele skupine, u Sloveniji u kojoj Mercator zapošljava 12.000 zaposlenika i susjednim zemlljama u kojima je još 12.000 zaposlenih.
Poslovni rezultat uglavnom je na razini prošlogodišnjeg, pri čemu je uprava naglasila da se poslovanje odvijalo u dodatno zaoštrenim gospodarskim prilikama, obilježenima uspopravanjem gospodarskog rasta, niskom gospodarskom aktivnošću, povećanjem nezaposlenosti, te smanjivanjem dohotka domaćinstava. Na poslovanje Mercatora među ostalim su negativno djelovali povećanje stope PDV-a u Hrvatskoj, kretanje tečaja srbijanskog dinara, te veća platežna nedisciplina u veleprodaji, ocjena je uprave Mercatora.
Evo sve se slaže po mojim procjenama,kao da čitam iz kristalne kugle,heh..
Prihodi od prodaje 12.269,46 M 1/12
Poslovni prihodi
13.451,53 M 1/12
EBIT 688,95 M 1/12
Neto dobit 334,51 M 1/12
Kapital i rezerve 2.556,87 M 1/12
Aktiva 9.445,45 M 1/12
Broj zaposlenih 12.400 1/12
Kons. / revid. ne/ne
Osnovni fundamentalni pokazatelji
P/S 0,27 1/12
P/E 10,04 1/12
P/B 1,31 1/12
BVPS 112,62 1/12
EPS 14,73 1/12
Po čemu ova dionica ne bi u sinergiji sa preuzetim Merktorom ne bi vrijedila puno više od 150 kn,ajde vi meni argumentirajte..150 je realna cijena???
Ljubljana – Skupina Mercator je v prvem kvartalu kljub težkim gospodarskim razmeram ustvarila 676 milijonov evrov čistih prihodkov iz prodaje ali 3,6 odstotka več kot v istem obdobju lani. Medtem ko so v Sloveniji prihodki ostali tako rekoč na lanski ravni, je bila rast na tujih trgih kar 9,5-odstotna.
Poslovanje skupine so oteževale zaostrene gospodarske razmere, povečevanje brezposelnosti, povečana cenovna občutljivost in racionalnost potrošnikov zaradi manjše kupne moči, stroškovni pritiski pa tudi negativni makroekonomski učinki (predvsem gibanje tečaja srbskega dinarja in povečana plačilna nedisciplina). Trgovec se je odzval z vlaganji v ugodnejšo ponudbo za potrošnike in dosegel prihodkovne načrte, a je zato poslabšal ekonomiko poslovanja.
Veliko povečanje prihodkov na trgih zunaj Slovenije je bilo predvsem zasluga izvedenih strateških povezav in bi bilo še uspešnejše, če rezultata ne bi znižali negativni tečajni učinki in intenzivnejše zadolževanje. Tako je skupina v prvem četrtletju ustvarila kosmati denarni tok iz poslovanja pred najemninami v višini 47 milijonov evrov, 19,5 milijona evrov dobička iz poslovanja in 0,7 milijona evrov čistega dobička.
V razvoj maloprodajne mreže so v prvem trimesečju investirali dobrih 13 milijonov evrov. V tem obdobju so pridobili skoraj 13.000 kvadratnih metrov novih bruto površin. Iz družbe so sporočili, da se skladno s predvidenim rokovnikom nadaljujejo tudi projekt monetizacije nepremičnin in decembra sprejeti protikrizni ukrepi, zajeti v 12 sklopov.
Pred odločitvijo
Spomnimo še, da je novi nadzorni svet Mercatorja z ekonomistom Matejem Lahovnikom na čelu napovedal, da se bo v petek, 18. maja odločil o tem, kdo bo na funkciji predsednika uprave Mercatorja zamenjal odstoplega Žigo Debeljaka. Prejšnji teden sta se na seji nadzornega sveta predstavila dva kandidata, ki sta bila neposredno povabljena na razgovor, in sicer Toni Balažič iz Žita in Drago Kavšek iz Fructala. Nadzorniki niso hoteli razkriti, ali bodo poleg njiju zaslišali še katerega od kandidatov, ki so se prijavili na javni razpis za to funkcijo, povedali pa so, da sta bili obe omenjeni predstavitvi zelo temeljiti in dobri.
Agrokor v javno ponudbo?
A medtem ko lastniki Mercatorja, donedavni člani prodajnega konzorcija, čakajo na novo vodstveno ekipo – najprej se bodo odločili o mandatarju, vmes bo neformalni nabor članov uprave, ki jih bo nato izbral predsednik uprave –, se na drugi strani Kolpe nesojeni kupec Mercatorja, Agrokor, že pripravlja na nov poskus. Teren je testiral z objavo novice v hrvaškem Poslovnem dnevniku (povzete v slovenskih Financah), da bo septembra objavil javno ponudbo za odkup najmanj 75-odstotnega deleža Mercatorja. Torej gre v nov krog z druge strani, na lastno pobudo in manj tvegano. Pričakovati je, da ga bodo pri tem podpirali isti finančni partnerji kot v prejšnjem poskusu (EBRD, IFC in JP Morgan), pridobitev več kot tričetrtinskega deleža pa naj bi bila tudi prag za uspešnost ponudbe.
Po nekaterih informacijah se Agrokor pred tem menda ni posvetoval s posameznimi prodajalci o svoji nameri, zato niti po objavi novice v medijih nove priložnosti niso hoteli komentirati. Predvsem zato, ker ostaja nejasno, kolikšna bo nova ponujena cena. Pravzaprav je hrvaški medij navrgel, da Agrokor tokrat za delnico ne bo ponudil 221 evrov, ampak precej manj. Ugiba se, da namerava Ivica Todorić postaviti vabljivo ceno za večino delničarjev, najbrž celo okoli 50 evrov nad borzno ceno (ta zdaj niha okoli 130 evrov). To pa preprosto zato, da bi presegel morebitne konkurenčne ponudnike, predvsem pa, da bi prepričal delničarje, ki so posredno ali neposredno vezani na odločitve na politični ravni, kjer je do zdaj zmagoval nacionalni interes, pa tiste, ki jih v prodajo sili nevzdržen finančni položaj in vse (predvsem male delničarje), ki so se preprosto naveličali čakati na ustrezno priložnost.
Zanimljivo da i Konzum i Merkator imaju istu čistu dobit od cca 2 mil kuna u prvom tromjesječju,što puno govori da im sinergija može puno pomoći u daljnjem rastu i sve većoj konkurenciji sa zapada,sad je u pitanju samo politička odluka,sve drugo je sto posto na strani Konzuma.
Treba dati ponudu, pa će se vidjeti kako razmišljaju dioničari pojedinačno.
Pa ponuda ide po 180 za Merkator,a na burzi je 128,nema tu previše razmišljanja,trenutak je dobro tempiran,čak i ako se politika umješa,gnjev malih dioničara bi bio prevelik rozika za njih,a da ne govorimo da su NLB hito potreba sredstva za dokap,a u ovoj situacij na svjetskim burzama nemaju baš puno izbora,po meni sve okolnosti su ovaj put na strani Agrokora.