Površno zbrajajući, bez analize o čem se točno radi, tražbine KBZ-a došao sam do iznosa 380mil kn.
Površno zbrajajući, bez analize o čem se točno radi, tražbine KBZ-a došao sam do iznosa 380mil kn.
Iz koj etabloce ste to izvuklio – iz one najvece – drugi viš napltni red ?
Ispričavam se ako sam iznio krivi podatak. Brzinski sam crtl+F “kreditna banka zagreb” i zbrojio sve iznose koji su povezani s KBZ-om. Nisam uoće čitao napomene, čak niti zaglavlja. Nadam se da nisam unio nepotrebnu zbrku, trebao sam barem pogledati što zbrajam.
nisi nista pogriujesio jer i da si citao kao ja ne bi nista razumio bas kao ni ja.ja barre moram priznati da ne razumijem
od svih tih kredita uprava gotovo nista ne priznaje – i sve miriši na svinjariju – neke agrokor tvrtke npr. atlas dd su obavile kao neke usluge agroor ddu i stoga nslova ispostavile neke račune. onda je stari vjerovnik (=cedent) tj. atlas dd svoju trazbinu prem duzbiku (=cesussu) ustupio nvom vjerovniku (=cesionaru) tj. kreditnoj banci. i sad kbz to potrazuje od agrokor dd
ali agrokor dd tvrdi da oni nemaju nikakve dugove prema atlas dd pa ne mogu imati nikakve dugove ni prema kbz je r ako su i kupili kakv dug, kupili su nepostojeći dug
Sve mi to mirise na klasicnu ivica todorvic svinjariju – posudim novac od bilo koga, a onda kad dode vrijeme da vratim, nemam para pa vjerovniku nasvrljam na papir da mu prepustam kojekave dividende, rstitucije i kamate u dalekoj i neizvjesnoj buducnosti. cim su dviej agroro tvrtek upletene u kojekavnim milijunskium iznosima za kojekakve usluge i savjetiovanja, to n emogu biti cista posla
Komentar medijskih natpisa objavljen 02.01.2018. na ZSE:
“Kreditna banka Zagreb d.d. nije vlasnik dionica tvrtki iz Koncerna Agrokor.”
Bilješka KBZ od jučer: Neizvjesnost (opis slučajeva kod kojih postoji neizvjesnost naplate prihoda ili mogućih budućih troškova)
Banka klasificira potraživanja sukladno odlukama HNB-a i internim propisima Banke, te poduzima sve potrebne mjere oko naplate dospjelih i nepodmirenih obveza. Ne postoje nikakve naznake o događajima koji bi mogli bitnije utjecati na poslovanje Banke.
http://www.zse.hr/UserDocsImages/financ/KBZ-fin2017-4Q-NotREV-N-HR.pdf
No, u pregovorima o omjeru spajanja od ukupne veličine aktive jedne i druge banke presudnija je bila njihova struktura, zbog čega se, navodno, plan spajanja bazira na omjeru 1:1. Ključni razlog tome je razmjerno velika izloženost Kreditne banke sustavu Agrokora, što u perspektivi nameće pitanje stabilnosti dijela (budućih) prihoda banke. Čvrste spone KBZ-a s Agrokorom dijelom su posljedica činjenice da je Grgić Kreditnu banku svojedbno i kupio od Ivice Todorića, a tom je prilikom ugovoreno i razdoblje (pet godina) u kojemu se Agrokor obvezao dio platnog prometa obavljati putem KBZ-a. To obvezujuće razdoblje jest isteklo, ali su veze s Agrokorom kroz razne financijske aranžmane ostale relativno jake. Izloženost banke tom koncernu bila je predmetom posebne analize supervizora HNB-a, koji su potom banci odredili rok za smanjenje izloženosti.
TOP 2 0 VJEROVNIK A S NAJVEĆIM
OSPORENIM POTRAŽIVANJIMA
VJerotrntK
Iznos osporenih
tražbina (mIL kn|
t, SBERBANK GRUPA 9013.47
z MIROSLAV MIKUŠ 1651.36
3. AUSTRIAN ANADJ BANK 624.05
4. RAIFFEI SEN BANK AUSTRIA 611.23
5. M.O.F. (GRUPAI 450,71
6. ZAGREB-M ONTAŽA 330.51
7. KREDITNA BANKA ZAGREB 311,47
8 ENERGIJA GRADEC 230.B2
9. HIRCUS 206,67
10. ERSTE BANKA (GRUPA) 192.40
1 1 GOLDMAN SACHS 168,55
12. RANCA INTESA 166,08
13. INVESTCO 149.84
14 VIRO TV0SNICA SEČERA
15. H-ABDUCO 136J.4
16. ENER GIA NATURALIS 13D.40
17. VETE L 115.18
IB. CERP 64*3
19 SPLITSKA BANKA 76.20
20. ADRIA RESORTS 72.76
iz aktualnog broja Lider-a.
A gsopda uredno pišu kako nem aneizvjesnosti – a OSPORENO IM 300 MILJA . 300 MILJA. A IMAJU AKTIVU IZNAD 3 MILJARDE – osporeno im 10 posto aktive, a kod njih sve u najbioljem redu., mašala, baš mi ulijevaju povjerenje.
Banka se nije direktno toliko izložila nego vjerojatno posredno. Banka se ne smije zakonski izloziti viđen od 25% jamstvenog kapitala (osnovni + dopunski – odbitne stavke). Ako je recimo stvarni kreditor bio netko treći moguće je da su i taj kreditor i banka zbog tako korisnog aranžmana prijavili trazbinu. Logično je da se jedna od tih tražbina mora osporiti jer bi inače oboje imali pravo na nju. Članice koncerna Agram imale su očito je složene odnose sa Agrokorom i pitanje je na koji su se način osigurale i kakva bi mogla biti šteta. Moja je procjena da sama banka nije izložena van zakonskog okvira i dozvoljenih limita jer bi odavno bila sankcionirana od strane regulatora zbog toga.
Mi smo gledali najgori mogući scenarij, utjecaj na hrvatski bankovni sustav, za koji smo odgovorni, financijsku stabilnost, i pod pretpostavkom da imate 100 posto otpis potraživanja, da se ništa ne naplati, što je nevjerojatno jer će se nešto sigurno naplatiti, ali kada se ništa ne bi naplatilo ne samo od duga Agrokora nego od cijele grupe povezanih poduzeća, hrvatski bankarski sustav bi i dalje imao ono što mi zovemo – kapitalnu adekvatnost od 23,6 posto, što je znatno više, znači kapital koji bi banke imale, od onoga koji je minimalno zahtjevan i to bi osiguralo da su depoziti u bankama i dalje sigurni i stabilni. Po našim procjenama možda bi dvije banke trebale dokapitalizaciju i to je sve što se tiče utjecaja na bankovni sustav.
Ovamo spada po svoj prilici Kreditna i Slatinksa banka, tako se meni čini.
izem i izvjesca gdje banka “zaboravi” 250 milja kuna
15 Kreditna banka Zagreb 51.0 18.6 37% 0.1%
ovo je iz nagodbe
iz ovog proizlazi da je banka izvisila za 250 milja kn
a dvije godine poslije agrokor – OD TOGA NEMA NI TRAGA U IZVJESCIMA
TKO JEW TU LUD
izem i izvjesca gdje banka "zaboravi" 250 milja kuna
15 Kreditna banka Zagreb 51.0 18.6 37% 0.1%
ovo je iz nagodbe
iz ovog proizlazi da je banka izvisila za 250 milja kn
a dvije godine poslije agrokor – OD TOGA NEMA NI TRAGA U IZVJESCIMA
TKO JEW TU LUD
Ma vidim ja da vi ne razumijete da se u pozadini KBZ zapravo nalazio Agram Invest, a koliko se čuje u kuloarima, oni su se naplatili kroz nagodbu skoro pa u potpunosti. Banka je prijavila trazbine, al je s druge strane drzala očito neizravno i kolateral s kojim su trazbine na kraju pokrivene. Jer da je postojala i najmanja mogućnost bilo kakvog problema za štediše i samu banku, HNB bi odavno reagirala i uplela se svojim nadzornim i sanacijskim mehanizmima u samu banku.