Razviti proizvod ili uslugu visoke kvalitete koji mozes prodavati na sto vecem trzistu. Sto vece trziste koje trazi tvoj proizvod to vise proizvoda mozes prodati bez rizika.

I to je jedini nacin da smanjis rizik naplate; povecanje kvaliteta i konurentnosti.

ČAST SVAKOMU VERESIJA NIKOMU !

Država prevelikim porezima uništava gospodarstvo .
Osnovni problem je da država ne funkcionira .
Posebno pravosuđe .
Dužnicima možete staviti soli na rep .
Nepostoji siguran mehanizam naplate .
Bonitete i informacije dobivene od stručnjaka možete objesiti mačku o rep .

Moj savjet je nedajte robu ili uslugu prije nego dobijete novce .
Istina , zbog toga će biti obim posla manji ali će naplata biti skoro 100%.
Onaj tko nema novaca treba otići u banku i dignuti kredit !

Imamo dugačku “listu srama” npr.,svi mogu dati svoj odgovor na to pitanje,ali eto nek bude top50. Da vidimo što će oni reći,baš me zanima što bi oni savjetovali na tu temu sa svoje “top pozicije”.

HUP: Najgori nameti vezani uz bruto prihod

Brojka od 572 parafiskalna nameta hrvatskom gospodarstvu nije i konačna.
600 neporeznih nameta ima trenutno u Hrvatskoj, poručuju iz Vlade, ali su dosad pobrojali njih 572 i nastavljaju s “istragom”

600 neporeznih nameta ima trenutno u Hrvatskoj, poručuju iz Vlade, ali su dosad pobrojali njih 572 i nastavljaju s “istragom”

Brojka od 572 parafiskalna nameta hrvatskom gospodarstvu nije i konačna.

Prema informacijama koje je Poslovni dnevnik dobio iz Vlade, još uvijek traje utvrđivanje svih davanja iz te kategorije i već sada se zna da će konačna lista neporeznih davanja rasti do 600, pa i više.
No, rezultati zbrajanja nameta, čini se, nisu izazvala nevjericu u poslovnim i stručnim krugovima.

Za Hrvatsku udrugu poslodavaca, koja je svojedobno i inicirala izradu popisa neporeznih tereta, broj neporeznih davanja ne predstavlja iznenađenje, ali ne skrivaju da ih začuđuje kako je od zadnjeg popisa rađenog prije pet godina broj neporeznih nameta više nego udvostručen.

Anto Bajo s Instituta za javne financije, koji je bio angažiran na izradi tog prvog službenog registra parafiskalnih nameta, kaže da je već tada bilo razvidno da brojka od 245 nije i konačna, premda se obuhvatilo sve aktualne namete koje se financijski moglo procijeniti.

U međuvremenu je, kaže Bajo, mijenjano jako puno sektorskih zakona, a kroz proces prilagodbe EU ekplodirao je broj novih agencija i državnih institucija koje svoje prihode opet ubiru od korisnika.

“Sve to prelijeva se kroz povećanje cijena krajnjim korisnicima opet na gospodarstvo i udara ga više nego rast poreznih tereta”, ističe Bajo. Podsjeća i da je smanjenje poreznih naknada bio dio strategije gospodarskog oporavka na početku krize.

Mnoge naknade su, dodaje, bile smanjene, no kako je istodobno proširena lista novih davanja, Bajo je situran da će i nove procjene potvrditi da je njihov ukupan financijski teret gospodarstvu značajno uvećan.
Iz HUP-a izražavaju nadu da će odluka Vlade o ažuriranju popisa parafiskalnih nameta značiti i da će se uskoro krenuti s njihovom racionalizacijom, jer, napominju, iznimno negativno utječu na konkurentnost.

“Apeliramo na Vladu da popis parafiskalnih nameta svake godine ažurira kako bi konačno mogli sustavno pratiti njihov broj, ali i iznos koji se na ime parafiskalnih nameta povlači iz gospodarstva”, poručuju poslodavci Vladi, upozoravajući kako stalan porast broja neporeznih opterećenja za gospodarstvo ostavlja i dojam da nad tijelima koja imaju ovlasti propisivanja tih nameta nema adekvatnog nadzora.

HUP ostaje oštro protiv postojanja bilo kakvih parafiskalnih nameta koji nemaju tržišno opravdanje, a pri tome ističu kako su za poduzetnike najlošiji nameti vezani uz bruto prihod koji se naplaćuju bez obzira na krajnji uspjeh pojedine tvrtke na tržištu.

Iz Hrvatske gospodarske komore, čije je obvezno članstvo već jedan od nameta iz registra, službene ocjene nove evidencije neporeznih tereta dat će tek nakon što se i objavi njegov novi sadržaj.

daj tomo naporan si više s tim tekstom