Lakše je matematičara naučit 95% ekonomije nego ekonomistu 5% matematike! [thumbsup]
Lakše je matematičara naučit 95% ekonomije nego ekonomistu 5% matematike! [thumbsup]
Istina -jesi vidio da li matematičari imaju lijepe žene? [tongue] [wink]
Istina -jesi vidio da li matematičari imaju lijepe žene? [tongue] [wink]
[/quote]
Neću protiv matematičara, to su mi kolege ali ima i tu nešto [thumbsup]
Hvala Twixteru i Matrixu na savjetima.
Slažem se da je matematičarima lakše razumijeti ekonomiju nego obrnuto. Ali ipak potrebna im je teorijska potkovanost za razumijevanje ekonomskih zbivanja. Ionako, nema u ekonmiji neke visoke matematike. Najbitniji je umreženi način razmišljanja, prije nego logika. Npr. ljudima bi bilo logično da će se povećanjem izdavanja za siromašne smanjit broj siromašnih. Međutim, ako se uzimaju u obzir više od dvije varijable i umreže se, onda se dolazi do drugačijih zaključaka. Povećanje naknada za siromašne znači veće poreze (manje profite nakon poreza), znači manju potrošnju, slabija je motivacija za rad itd. što u konačnici uzrokuje povećanje siromaštva.
Lakše je matematičara naučit 95% ekonomije nego ekonomistu 5% matematike! [thumbsup]
btw. upoznao sam svakakvih "ekonomista" , ali i "matematičara"… [lol]
Istina -jesi vidio da li matematičari imaju lijepe žene? [tongue] [wink]
[/quote]
Postoji dobar razlog zbog kojeg ne postoji Nobelova nagrada za matematiku, a postoji za ekonomiju. [wink]
Hvala Twixteru i Matrixu na savjetima.
Slažem se da je matematičarima lakše razumijeti ekonomiju nego obrnuto. Ali ipak potrebna im je teorijska potkovanost za razumijevanje ekonomskih zbivanja. Ionako, nema u ekonmiji neke visoke matematike. Najbitniji je umreženi način razmišljanja, prije nego logika. Npr. ljudima bi bilo logično da će se povećanjem izdavanja za siromašne smanjit broj siromašnih. Međutim, ako se uzimaju u obzir više od dvije varijable i umreže se, onda se dolazi do drugačijih zaključaka. Povećanje naknada za siromašne znači veće poreze (manje profite nakon poreza), znači manju potrošnju, slabija je motivacija za rad itd. što u konačnici uzrokuje povećanje siromaštva.
Vidiš to si lijepo zaključio,ali od riječi se ne živi, nego od para. [wink]
Logika na koju sam mislio nije logika nego nesto drugo…ali nema veze, za sve treba imati dobru volju pa tako i biti ekonomista ili matematičar…sva sreća ja nisam nista od navedenog…nego poduzetnik – stalno nesto poduzimam pogotovo oko male [proud]
Ja se zezam. Ja sam magistrirao matematiku. I ne bih to preporucio nikome. pogotovo ne Lopini. :))
Nikada u zivotu nisam uzeo niti jedan kurs iz ekonomije.
U principu za postdiplomski su bolje vece skole sa vise profesora i bolje je uzeti nekog mladeg ambicijoznijeg mentora. Za Undergraduate su bolje manje skole. Ako se odlucis za US ili Canadu, obvezno u aplikaciji napisi da te zanima ne samo Masters nego i Ph. D. jer se tamo profesorima placa zaracunava na osnovu broja Ph. D. kandidata, a broj magistara koje izvedu nema velikog utjecaja na njihova primanja.
[/quote]
PMF? Financijska matematika ili što?
[/quote]
Samo jednom sam bio na PMF-u, cisto da vidim kako izgleda.
Stohasticki procesi. Nije bas primjenjivo na financije, niti na druge realne zivotne situacije generalno.
Istina -jesi vidio da li matematičari imaju lijepe žene? [tongue] [wink]
[/quote]
Postoji dobar razlog zbog kojeg ne postoji Nobelova nagrada za matematiku, a postoji za ekonomiju. [wink]
[/quote]
Oprostite kolega ali Fieldsova medalja je ekskluzivnija od Nobelove nagrade, Nobelova se dijeli svake godine a Fieldsova svake 4, btw. ima matematičara koji su dobili Nobelovu nagradu, samo ne na polju matematike već ekonomije…
Evo pada mi na pamet John Nash, matematičar a dobio Nobela za rad iz ekonomije i jos po covijeku film snimljen… [thumbsup]
Dobro, nećemo se sada prepirati tko je pametniji, eko ili mat. Moj je bog jači od tvog i takve stvari…
Činjenica je da u velikom području eknomije nema matematike, osim one osnovne. Recimo marketing, upravljanje međ. potencijalima (iako mi ovo i nije baš neka ekonomija), stategijski menadžment itd.
Stohasticki procesi. Nije bas primjenjivo na financije, niti na druge realne zivotne situacije generalno.
Ja koristim slow stohastic oscilator, kolege znači, ha? fino. [thumbsup]
James malo si pretjerao, ali nisi ni daleko, od recimo 800 studenata 300 ih je na financijama (monetarna i fiskalna), 100 na marketingu i menadžmentu (po meni najgori smjer na faxu – sorry menageri, ali šta reć kad na praksi u kojoj sam sudjelovao nijedan od 10 menadžera s diplomom iz menadžmenta nije znalo što je ROI i kako se izračunava.
Računovodstvo je vjerovatno najbolji smjer, jer naučiš bar nešto što ćeš kasnije redovito koristit.
Nije problem što menadžeri ne znaju što je ROI, problem je što financijaši to ne znaju. Mislim da je menadžment i organizacija bolji smjer od financija, jer privlače kvalitetnije studente, financije su se srozale.
Paralelno s EFZG sam završio i Austrian School of Economics, puno bolji fax, a nije ni daleko ko LSE, USA i CAN.
Hvala Twixteru i Matrixu na savjetima.
Slažem se da je matematičarima lakše razumijeti ekonomiju nego obrnuto. Ali ipak potrebna im je teorijska potkovanost za razumijevanje ekonomskih zbivanja. Ionako, nema u ekonmiji neke visoke matematike. Najbitniji je umreženi način razmišljanja, prije nego logika. Npr. ljudima bi bilo logično da će se povećanjem izdavanja za siromašne smanjit broj siromašnih. Međutim, ako se uzimaju u obzir više od dvije varijable i umreže se, onda se dolazi do drugačijih zaključaka. Povećanje naknada za siromašne znači veće poreze (manje profite nakon poreza), znači manju potrošnju, slabija je motivacija za rad itd. što u konačnici uzrokuje povećanje siromaštva.
Vidiš to si lijepo zaključio,ali od riječi se ne živi, nego od para. [wink]
Logika na koju sam mislio nije logika nego nesto drugo…ali nema veze, za sve treba imati dobru volju pa tako i biti ekonomista ili matematičar…sva sreća ja nisam nista od navedenog…nego poduzetnik – stalno nesto poduzimam pogotovo oko male [proud]
[/quote]
I to je na neki nacin ulaganje u znanje.