Dollar=Federal reserve note; This note is legal tender for all debt, private and public
Nije tema bio dolar već da li ameri šalju u Kinu kapital ili ne.
Da li je naprintani dolar kapital ili obična prijevara? that is the question (za sve normalne ljude, osim za liberale)
Dolar se na duži rok i ne kreće toliko značajno kao što vi mislite.
Baš gledam u srpnju 2007. godine je bio 1.4 dolara za jedan euro.
Cijela priča o potonuću dolara je preuveličana, digao vas Ben na običan blef [wink]
Tečaj dolara je jako teško predvidjeti jer ovisi o previše varijabli koje promptno mogu utjecati na trend. Ipak je to valuta razmijene broj 1 i valuta koje najviše ima u depozitima diljem svijeta(eurodolari, petrodolari).
Fiat novac je banknota kojom ti tamo neki centralni bankar tvrdi da to vrijedi upravo toliko koliko na novčanici piše iako nerjetko za to nema nikakvog jamstva.
Dollar=Federal reserve note; This note is legal tender for all debt, private and public
Nije tema bio dolar već da li ameri šalju u Kinu kapital ili ne.
Da li je naprintani dolar kapital ili obična prijevara? that is the question (za sve normalne ljude, osim za liberale)
Naravno da im šalju kapital… ljudski kapital, tehnologiju, know-how itd…
Al tebe više muči što je to uopće kapital, koliko mi se čini.
Dolar se na duži rok i ne kreće toliko značajno kao što vi mislite.
Baš gledam u srpnju 2007. godine je bio 1.4 dolara za jedan euro.
Cijela priča o potonuću dolara je preuveličana, digao vas Ben na običan blef [wink]
Euro/dolar 2000.godine je bio 1/0,75
Skoro se prepolovila vrijednost u 10 godina.
Možda to i nije tako značajan pad koliko se meni čini.
[smiley]
btw. novac je samo nominalan iskaz realne vrijednosti
Dollar=Federal reserve note; This note is legal tender for all debt, private and public
Nije tema bio dolar već da li ameri šalju u Kinu kapital ili ne.
Da li je naprintani dolar kapital ili obična prijevara? that is the question (za sve normalne ljude, osim za liberale)
Ovo pitanje možeš postaviti iz lokalne perspektive. Dolar je svjetska valuta i mjerilo mnogih vrijednosti, sviđalo se to nama ili ne. Iz perspektive dolara ovo što ti konstatiraš jednostavno nema smisla.
Evo jedne što se tiče dolara:
Njemački ministar financija: Amerikanci ne znaju što rade
A što će tek biti kad počne valutni rat ?
[lol]
Drugo pismo Fridmanu
Dragi gospodine Fridman:
Hvala Vam na Vašem iskrenom odgovoru.
Vi ste u pravu. Ja nisam ubeđen Vašim komentarom.
…Stopa rasta globalne ekonomske racionalnosti (koja stvara globalni višak korisnosti i, shodno tome, je mera kvantitativne razlike između globalnog zbira troškova i globalnog zbira korisnosti) je možda 2-5 % godišnje i sastoji se od napretka kako u produktivnosti rada (koji, pri nepromenjenim troškovima, rezultira u povećanju proizvodnje i ponude) tako i racionalnosti potrošnje (koja, pri nepromenjenim novčanim dohocima, rezultira u smanjenju kupovina, tj. u usporenju brzine opticaja novca, sve kao rezultat produženja vremena korišćenja robe, tj. stvaranja viška korisnosti).
Kako za realizovanje uvećanja proizvodnje tako i za kompenzaciju usporene brzine opticaja novca, dodatna količina novca je svakako potrebna…..
Jedan tekst iz 80-tih.
Mislim da smo na tom putu uz odmak od 30 gpdina.
Kako za realizovanje uvećanja proizvodnje tako i za kompenzaciju usporene brzine opticaja novca, dodatna količina novca je svakako potrebna…..
jel kupuješ auto koji troši više goriva nego stari, jel kupuješ frižider i vešmašinu koja troši više struje i vode nego stari, jel tražiš ženu koja troši više od bivše?
zašto bi itko normalan htio povećat potrošnju tj. neefikasnost?
Kako za realizovanje uvećanja proizvodnje tako i za kompenzaciju usporene brzine opticaja novca, dodatna količina novca je svakako potrebna…..
jel kupuješ auto koji troši više goriva nego stari, jel kupuješ frižider i vešmašinu koja troši više struje i vode nego stari, jel tražiš ženu koja troši više od bivše?
zašto bi itko normalan htio povećat potrošnju tj. neefikasnost?
[/quote]
Zašto ne bi ? Ameri to upravo pokušavaju napraviti jer su uvidjeli da ih je dosadašnji način liberalnog kapitalizma i omogućavanja potrošnje samo malom postotku bogatih zadnji 30-40 godina, a na drugoj strani sustavnog uništavanja srednjeg sloja (kakav postoji u Njemačkoj i Skandinaviji) dovela na rub ponora u koji će ih i lagani povjetarac gurnuti. Zato Ben ovako panično i štanca dolare i nastoji iz petnih žila barem malo popraviti stanje. Ali pojavio se u međuvremenu jedan mali problemčić – Kina. [lol]
Kako za realizovanje uvećanja proizvodnje tako i za kompenzaciju usporene brzine opticaja novca, dodatna količina novca je svakako potrebna…..
jel kupuješ auto koji troši više goriva nego stari, jel kupuješ frižider i vešmašinu koja troši više struje i vode nego stari, jel tražiš ženu koja troši više od bivše?
zašto bi itko normalan htio povećat potrošnju tj. neefikasnost?
[/quote]
….U novom društvu, zasnovanom na novom tipu robne proizvodnje (u kojem zakone vrednosti i viška vrednosti zamenjuju zakoni apstraktne korisnosti i viška korisnosti), ukupan zbir dohodaka mora poticati iz ukupne sume apstraktnih korisnosti (koja, prema predloženoj terminologiji, čini proizvod civilizacije) i njega čine kako dohoci stvoreni radom (tj. dohoci čiji zbir predstavlja proizvod kulture) tako i dohoci iz društvenog viška korisnosti, koji su, u stvari, nadgradnja koju nije potrebno finansirati porezima koji opterećuju privredu.
Ukidanjem sume poreza ekvivalentne društvenom višku korisnosti, ukida se protivrečnost između privrede (baze) i neprivrede (nadgradnje). Deo neproizvodnog stanovništva (npr. penzioneri, deca, đaci i sl.), koji će sa rastom viška korisnosti sve više rasti, dobija novac (dohodak) iz društvenog viška korisnosti (sa posebnog računa centralne banke, a prema odluci parlamenta), a privreda ostvaruje ekspanziju prodajući ovima robu i prisvajajući time novac iz društvenog viška korisnosti kao proizvođački višak koji predstavlja ekstraakumulaciju gotovog novca za samofinansiranje proširene reprodukcije. Ako se emituje tačno potrebna količina novca, cene ne mogu rasti, ali time se uspostavlja novi model društvenih računa, u kome je ukupan zbir dohodaka, za iznos emisije nekreditnog novca, veći od radne vrednosti društvenog proizvoda. Međutim, da je ova situacija apsurdna sa stanovišta tradicionalne teorije, u stvari osnovna ekonomska zakonitost novog društva, dokazuje teorija o postojanju viška korisnosti.
Prema tome, legalizacija dohotka iz društvenog viška korisnosti, koji se deli “prema potrebama”, nije samo etički zahtev komunističkog društva, već uslov normalne reprodukcije svake privrede i društva koji su dostigli takav stepen i tempo razvoja na kojem je nezbežna pojava viška korisnosti.
Ako legalizujemo monetarni ekvivalent društvenog viška korisnosti, snabdećemo privredu i društvo neophodnom količinom novca (tj. rešićemo ključni deflatorni problem) i time stvoriti condition sine qua non normalnog funkcionisanja tržišnog mehanizma. Tada će tek postojeća sistemska rešenja i društveno-politička opredeljenja pokazati i dokazati, svoju pravu vrednost, a ekonomska politika snabdevena jednostavnim ali adekvatnim ekonomsko-političkim (monetarnim) instrumentarijumom, efikasno će, i bez suvišnog administriranja, služiti ostvarivanju željenih ciljeva, stabilnog i brzog razvoja uz punu zaposlenost.
http://www.youtube.com/watch?v=uW6HbZXI9Y0
– Voilà!
In view, a humble vaudevillian veteran, cast vicariously as both victim and villain by the vicissitudes of Fate. This visage, no mere veneer of vanity, is a vestige of the vox populi, now vacant, vanished. However, this valorous visitation of a by-gone vexation, stands vivified and has vowed to vanquish these venal and virulent vermin van-guarding vice and vouchsafing the violently vicious and voracious violation of volition. The only verdict is vengeance; a vendetta, held as a votive, not in vain, for the value and veracity of such shall one day vindicate the vigilant and the virtuous. Verily, this vichyssoise of verbiage veers most verbose, so let me simply add that it’s my very good honor to meet you and you may call me V.
– Are You lika a crazy person?