Ja ne vjerujem da monetarna politika dugorocno moze znacajnije smanjtiti nezaposlenost. Problem nezaposlenosti je nesto cime se mora baviti vlada, a ne centralna banka. Moje je videnje da devalviranje kune ima smisla samo ako ga prate odgovarajuce mjere vlade odnosno liberalizacija trzista rada, porezno rasterecenje i slicno. Ali isto mislim da ce sve reforme biti neefektivne ako se kuna ne devalvira. Hrvatska moze povecati zaposlenost jedino ako svoju radnu snagu ucini atraktivnijom. Podizanje produktivnosti je dugotrajan proces, pa se onda pojeftinjenje radne snage namece kao jedina smislena mjera.

Podrzavam sve mjere koje smanjuju poreze na place odnosno porez na rad. Taj se manjak mora kompenzirati na neki nacin, a po meni je to najbolje napraviti povecanjem poreza na imovinu. Medutim to je vjerojatno neostvarivo. Naime, puno veci postotak stanovnistva posjeduje nekretnine nego sto radi pa bi bilo politicki stetno za onoga ko je na vlasti uvesti takav zakon.

Ja bih recimo uveo gornji limit na drzavne mirovne (prvi stup). Recimo u Kanadi drzavna mirovina ne moze biti iznad 915$ = cca 4800 kuna. S obzirom na to kako se povecava broj umirovljenika prema broju zaposlenih Hrvatska uskoro nece biti u mogucnosti da isplacuje mirovine. Stoga je bolje da ih ogranicimo sada i gradimo kakav takav odrziv sustav nego da ih ukinemo totalno za 10 godina. Usput treba ukinuti ove saborske mirovine jer je to najgora moguca glorifikacija nerada.

Država ima monopol zakonodavne i izvršne vlasti. U rukama ima regulatornu ulogu i funkciju u raznim segmentima. Nikada ne bi smjela doći u situaciju da šalje zbunjujuće poruke i da se ponaša neprincipijelno prema bilo kome. Selektivnim pristupom pogoduje određenim skupinama. Regulacija mora biti u funkciji minimiziranja odstupanja nelogičnosti i nepravdi, a ne favoriziranja.
Za sve pobrojano je potrebna koncepcija ili strategija za koliko toliko razuman rok kao i metode kojima će se postići ciljevi. Svakome u državi mora biti jasno što država čini (ili ne čini), kako i zašto!
Neizvjesnost koja vlada stvara realnu sliku o lutanju na najvišim nivoima odlučivanja, i utrka do ulaznice za europu neće sama po sebi biti rješenje ove agonije.
A što se tiče traženja krivaca, reći ću samo ovo.
Kada se dešavala ekspanzija, vlast si je prisvajala zasluge, ne vidim razlog da krivce traži negdje drugdje za današnju situaciju.

Još smo mi dobri kako je down under… 🙂

Udar Sanadera na OMF ove uopće nema nikakve veze sa potrošnjom građana dok kriza, koja je uvezena izvana i život na dug, tj iznad svojih mogućnosti itekako ima. Tih novaca u mir. fondovima ionako nema više, to je prošlo svršeno vrijeme. To je pokradeno u dogovoru mirovinskih fondova sa insajderima, prijateljima i rodbinom. Nije valjda da očekuješ da ti novci postoje? Teško da će osiguranici vidjeti i lipe baš kao ni osiguranici u mnogim drugim državama. To je sve bankarska banda pokrala i podijelila kroz bonuse. Nije da branim Sanadera taj je isko krao u šestoj brzini, ali kao što će se vidjeti nije bio sam, već su mu obilato pomagali raznoraznoi pobočnici.
Što se tiče gospodarstva, poznato je da je dostupnost i cijena kredita presudna za razvoj istog, pa onda hnb i banke ne mogu biti amnestirane od odgovornosti za postojeće stanje iako bih ja rekao da je državni aparat najodgovorniji. Poznata je stvar – što društvo korumpiranije to više zakona i propisa donosi…ali kakav karakter naroda takav karakter ima i vlast.. a ne obrnuto

…Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač, govoreći o stanju hrvatskog gospodarstva, istaknuo je da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja je u krizi ostala neokrznuta u financijskom sektoru te je održana makroekonomska stabilnost.

Vlada Jadranke Kosor je prošle godine u srpnju donijela nepopularne, ali snažne mjere u cilju zaustavljanja krize, a one su bile temelj niza ozbiljnih mjera ove godine koje su donijele pretpostavke za izlaz iz krize, rekao je.

Ova godina će završiti s 1,5 posto negativnog gospodarskog rasta, ali naznake u zadnjem kvartalu, koji će sigurno biti pozitivan, pokazuju da slijedi oporavak, naveo je Popijač kazavši da pokazatelji govore o rastu izvoza, rastu potrošnje, padu uvoza uz najuspješniju turističku sezonu od samostalnosti Hrvatske.

Istaknuo je da su u cilju gospodarskog rasta najvažnija poluga investicije. Država mora sudjelovati u gospodarskom oporavku otvaranjem investicija u javnom sektoru, a kao ključna područja utvrđena su energetika i to izgradnja ključnih energetskih objekata kao što su hidroelektrane i termoelektrane, potom transport, što uključuje izgradnju nizinske pruge do Rijeke, zračni promet gdje investicije počinju obnovom zagrebačke zračne luke uz mogući nastavak u drugim zračnim lukama. Otvorena je mogućnost investicijskih projekata i u vodno gospodarstvo, dodao je.

Najveći interes mogućih privatnih investitora je za ulaganja u energetski sektor i to posebno za obnovljive izbore energije, potom za turistički sektor i to u projekte vrijednosti od 100 milijuna do jedne milijarde eura, rekao je Popijač kazavši da se nastoji privući interes i za ulaganja u industrijski sektor, putem neke od 360 poduzetničkih zona u zemlji.

U sklopu skupa, koji završava večeras, još su i predavanja o prometnoj infrastrukturi i ulozi Luke Rijeka, ulozi Hrvatske u Uniji za Sredozemlje te novim turističkim trendovima na ovom području.

http://www.mingorp.hr/default.aspx?id=2185

GENERALNA SKUPŠTINA UDRUŽENJA MEDITERANSKIH KOMORA TRGOVINE I INDUSTRIJE – ASCAME

OPATIJA, 29. listopada (MVPEI) – Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković, sudjelovao je 29. listopada u Opatiji na Generalnoj skupštini Udruženja Mediteranskih komora trgovine i industrije – ASCAME, koja se po prvi puta održala u Republici Hrvatskoj. Na skupu koji je organizirala HGK, s temom Zemlje Mediterana zajedničkim nastojanjima protiv krize, okupilo se više od 150 predstavnika gospodarskih udruženja iz više od dvadeset mediteranskih država.

Domaćin skupa bio je Nadan Vidošević, predsjednik HGK, a sudjelovao je i Đuro Popijač, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva. Državni tajnik Plenković govorio je o ulozi Republike Hrvatske u Uniji za Mediteran.

Istaknuo je kako je Mediteran jedna od glavnih odrednica identiteta Hrvatske, koja svoje čvrsto uporište ima u zemljopisnom položaju kao i kulturnom i povijesnom nasljeđu. Napomenuo je značenje Mediterana za europsku sigurnost, te ulogu Unije za Mediteran u daljnjem suočavanju država regije sa strateškim izazovima, među kojima je globalna ekonomska kriza. Upoznao je sudionike s najvažnijim područjima suradnje u okviru Unije za Mediteran, kao što su ekološka zaštita Mediterana, pomorsko i cestovno povezivanje, civilna zaštita, alternativni izvori energije i Mediteranski solarni plan, visoko obrazovanje i istraživanje te Mediteranska poslovna inicijativa.

Pritom je posebice naglasio da je Jadran integralni dio Mediterana te je govorio o vitalnom interesu Hrvatske za daljnji razvoj trgovine na Mediteranu i sudjelovanje Republike Hrvatske u svim inicijativama i programima zajedničke mediteranske suradnje. Istaknuo je važnosti financijske potpore iz europskih fondova te očekivanje kako će hrvatske tvrtke sudjelovati u takvim zajedničkim projektima.

Sudionicima skupa državni tajnik Plenković je predstavio i značenje Mediterana za Europsku uniju, istaknuvši pritom kako će skoro članstvo Hrvatske u Europskoj uniji pridonijeti njenom još većem angažmanu u regiji, pa i u specifičnim oblicima suradnje koji mogu pridonijeti jačanju gospodarstava i izlasku iz ekonomske krize. Kao primjere je naveo prometno povezivanje sredozemnih država i razvoj turizma, suradnju sjevernojadranskih i mediteranskih luka; suradnju u malom i srednjem poduzetništvu te energetsko povezivanje i inicijative za razvoj održivih izvora energije.

Koristim jos jednom priliku da se zahvalim dragom Bogu sto nam je poslao HDZ i Jadranku Kosor. Bez njihovih snaznih antirecesijskih mjera sigurno ne bi u dvije godine stvorili pretpostavke za izlazak iz recesije. Sada, koliko ce trajati put od pretpostavki do izlaska iz minusa ostaje nam da vidimo. Nadam se da cemo tamo stici prije Kirgistana, Grcke i Rumunjske.

Inace mislim da je prava steta ne raspisati izbore i politicki profitirati na svim ovim ekonomskim uspjesima. Narod ce sigurno cijeniti zrtvu koju je HDZ podnjeo da bi mu omogucio prosperitet i sigurnost. Na taj nacin cete dobiti jos cetiri godine da u miru razvijate pretpostavke za izlazak iz krize.

Kada se počne lupetati ala Roha onda se na površinu izvlači samo pasiva.
Dakle vanjski dug od 44 milijarde eura.
A u HNB-u leži preko 10 milijardi eura, devizne rezerve banaka 7-8 milijardi eura, devizna štednja građana oko 20 milijardi eura.
Vidiš kako na brzinu nestane dug.
Stvarni dug je bio 90-tih kada nisi imao štednje građana, banke u kolapsu, HNB na o maraka – vanjski dug 5 milijardi dolara.
Usput dobio se rat, obnovila se zemlja, nešto se i izgradilo – npr 1400 km autoceste….

Samo Roha može u takvoj situacija zazivati MMF! Ali to je već političko opredjeljenje a ne ekonomija.