@Theanswer
referentna postoji i kod nas, HNB je određuje, samo je pitanje koliko ona ima veze s tržištem.
Naravno da postoji. Ako pažljivo pročitaš što sam napisao uočit ćeš nisam niti rekao da ne postoji. Poanta je u tome da je mogućnost utjecaja HNB na banke pa tako i privredu pomoću referentne kamatne stope vrlo ograničena, odnosno kanal kamatnjaka kao kao instrument monetarne plitike ne funkcionira kao npr. u EU jer je, ponavljam, za naše banke bitna referentna kamatna stopa u EU.
Monetarna politika u Hr je zasigurno jedno od svjetlijih točaka naše ekonomije.
Ajmo ispočetka. Osnovni cilj HNB-a – održavanje stabilnosti cijena. Ima i drugih ciljeva (stabilnost bankarskih sustava npr.), ali svi su podređeni osnosvnom cilju. Cilj FED je drugačiji i uključuju utjecaj na gospodarsku aktivnost i zapošljavanje. Da li je HNB održao stabilnost cijena u prethodnih nekoliko godina? jest. Da li smo jedna od rijetkih zamalja koja nije iskusila bankovnu krizu i koja je održala stabilnost bankarskog sustava? Jest.
To odrzavanje cijena ima svoju cijenu, visoku nezaposlenost.
Normalno da u Hrvatskoj nema bankarske krize kada su banke zasticene bolje od lickih medvjeda. Mislis da bi CITI ili Bank of America ikada bio u krizi da je zasticen kao banke u Hrvatskoj?
Banke vrlo malo investiraju u gospodarstvo pa ih nije ni pogodilo previse kada je doslo do pada gospodarske aktivnosti. Sto vise njihovi duznici redovito otplacuju kamate na nacin da prebacuju dug i rizik na leda podizvodaca. U drugim zemljama bi bankrotirali, a banka bi morala prihvatiti gubitak. U Hrvatskoj ce bankrotirati 100 dobavljaca i podizvodaca, ali ce banka nastaviti kupiti kamatu.
Investiraju u drzavni i municipalni dug i to je u opasnosti jedino ako drzava bankrotira.
Za kredite izdane gradanstvu uzivaju ogromnu zastitu. Zajmoprimac je prakticno u robovskom polozaju prema banci. U Hrvatskoj nemozes proglasiti osobni bankrot. U Hrvatskoj banka uzima novac sa tekuceg racuna da bi namirila dug po kreditnoj kartici. U drugim zemljama to se tretira kao provala i zbog toga se ide u zatvor.
Na kraju. U Hrvatskoj drzava iz proracuna subvencionira bankarske usluge, sto je u drugim zemljama nezamislivo.
Tako da porediti stabilnost banaka u Hrvatskoj gdje uzivaju apsolutnu zastitu i ostatku svijeta gdje su izlozene znatno vecem riziku jednostavno nema smisla.
Koja stabilnost ?
Banke su stabilne jer su zasticene, ali van bankarskog sektora nista nije stabilno. U zemlji vlada totalna nelikvidnost, racuni se ne placaju, doprinosi se ne placaju godinama, dugovi po nenaplacenim racunima su enormni i rastu. Ako je tebi ovo stabilnost, kakva izgleda nestabilnost ?
Kako vidim i tamo daleko netko upalio svijetlo. [lol]
Ovdje brkaš prezent i perfekt, itekako ih je pogodila kriza u građ.sektoru te i danas imaju pojačane rezervacije sa osnova tih plasmana.
Ne zbog mudrosti već zbog dugogodišnje vezanosti na trgovinu sa rusima.
Kako smo mi sve dinare mjerili markama, tako su poljaci mjerili zlote dolarima.
Oni tu praksu imaju duže nego mi.
Pitanje je oportuniteta da smo bili vezani na USD, jer bi deprecijacija od 2000.te godine uništila veliku većinu deviznih rezervi, a gdje bi onda bili.
@Theanswer
referentna postoji i kod nas, HNB je određuje, samo je pitanje koliko ona ima veze s tržištem.
[/quote]
Koga uopće interesirju devizne rezerve – to je nametnuta tema javnosti da bi se stvorila o slika i Rohatinskom kao Bogu financija.
Stvarnost je sasvim drugačija – nepotreban pad BDP-a i velika nezaposlenost.
To je rezultat njegovih politika.
Kod nas je sve izbetonirano i armirano – nema promjena i pomaka koje su nužne da se uhvatimo u koštac s stavrnosti koja nas sve skupa okružuje u globaliziranom svijetu.
A o FED-u najbolje govore ćinjenice.
Kad to situacija nalaže čine se stvari koje su dotada bile nemoguće i one daju rezultate.
Za to treba samo malo hrabrosti i odlučnosti ali puno je lakše kada nemaš velikog izbora.
Mi smo izabrali da ne činimo ništa.
http://www.newyorkfed.org/markets/soma/sysopen_accholdings.html
Da dometnem – da FED nije intervenirao bi Kinezi i Arapi i za sitnu lovu bi kupili USA.
Sada smo mi u takvoj situaciji da se najbolje HR kompanije trže za bagatelu a večina jedva čeka da netko da 10% više i da se svega riješi
Ovdje brkaš prezent i perfekt, itekako ih je pogodila kriza u građ.sektoru te i danas imaju pojačane rezervacije sa osnova tih plasmana.
[/quote]
Istina. Stanogradnja je mrtva tako da ce tamo biti sigurno gubitaka. A i ovi koji su ovisili o drzvanim investicijama nisu u puno boljem stanju. Ako se tome doda da su nekretnine kolateral kod vecine kredita, da je trziste nekretnina nelikvidno i da cijene padaju. Onda situacija po ovoj stavci nije nimalo vesela.
Opet kazem, sustav je takav da ce prije neko sto banke znacajnije osjete gubitke propasti tisuce malih firmi i obrnika koji ne mogu naplatiti potrazivanja. Ali s obzirom da je dubioza ogromna i banke ce imati znacajne gubitke. Kriza trzista nekretnina ce se sve vise prelijevati na bankarski sektor i to je nesto sto ce znacajno utjecati na njihovo poslovanje godinama.
Koga uopće interesirju devizne rezerve – to je nametnuta tema javnosti da bi se stvorila o slika i Rohatinskom kao Bogu financija.
Stvarnost je sasvim drugačija – nepotreban pad BDP-a i velika nezaposlenost.
To je rezultat njegovih politika.
Najveci udar na BDP je napravio Sanader kada je pokusao uzeti novac iz drugog mirovinskog stupa. Ljudi koji se boje za svoju mirovinu prestaju trositi i pocinju stediti. Od ove gluposti domaca ekonomija se nece oparaviti godinama.
Koga uopće interesirju devizne rezerve – to je nametnuta tema javnosti da bi se stvorila o slika i Rohatinskom kao Bogu financija.
Stvarnost je sasvim drugačija – nepotreban pad BDP-a i velika nezaposlenost.
To je rezultat njegovih politika.
Najveci udar na BDP je napravio Sanader kada je pokusao uzeti novac iz drugog mirovinskog stupa. Ljudi koji se boje za svoju mirovinu prestaju trositi i pocinju stediti. Od ove gluposti domaca ekonomija se nece oparaviti godinama.
[/quote]
Najveći udar na BDP je napravio Rohatinski kad je dopustio krajem 2007. godine da se eskontna stopa podigne sa 4,5 na 9 %. Od tada kreće neviđeno lihvarenje financijske industrije i zatiranje svega što vrijedi u RH. [bye]
Upravo to se treba napraviti, kozo. Moderator, molim bez brisanja. Znam i sam da ovim vrijeđam koze.
http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/kosor-mmf-bi-srezao-place-i-socijalna-davanja%2c-zato-smo-protiv,96664.html
Upravo to se treba napraviti, kozo. Moderator, molim bez brisanja. Znam i sam da ovim vrijeđam koze.
http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/kosor-mmf-bi-srezao-place-i-socijalna-davanja%2c-zato-smo-protiv,96664.html
A ti si neki glupi Jarac – zaboravio si učine MMF-a za Račanove Vlade.
Izgubio je 80 tisuća radnih mjesta dok si rekao keks.
Tri izgubljene godine i usput prodani veliki paketi Plive i HT-a te poklonjena INA.
Vlada je svoju bilancu razvukla do maksimuma – Rohatinski nesuđeni gubernator MMF-a u HR-u nije prstom mrdnuo.
Danas u večernjaku se vide njegove prave namjere.
Pa ovo je smijeh od države kad svako malo guverner proziva Vladu. [angry]
Twixter,
sam si rekao da je ostvarena stabilnost cijena, ali da se tome usprkos povečala nezaposlenost. Ne volim se ponavljat, ali uspješnost je sposobnost postavljanja i ostvarivanja ciljeva, a HNB je u prethodnih nekoliko godina ostvario temeljne i sporedne ciljeve. Istina je da je politika nominalnog sidra deviznog tečaja i održavanje stabilnosti cijena imalo i žrtve, kao i sve mjere u ekonomiji, ali su te žrtve potencirane neadekvatnom politikom vlade.
U mojem postu nije bilo riječi o bankama kao takvim nego o politici HNB. Inače, s večinom se slažem. Bankarski lobi u Hrvatskoj je vrlo jak.
Inače. što mislite o poreznim mjerama koje je predložio jedan naš poznati i priznati ekonomist:
– povećanje PDV s 23 na 25%, za jedan posto krajem godine.
– povećanje trošarina za najmanje 20%
– porezne stope: dohodak do 5000 kuna bio b i izutet iz oporezivanja, od 5000 do 15000 kuna 10%, od 15000 do 30000 kn 20% i od 30000 i više 30%
– povrat zaštitne kamate najmanje do razine inflacije.
?