Uvodenje bilo kakvih poreza nece olaksati nego otezati izlazak iz krize. Veci porezi i novi porezi ne vode povecanju nego smanjenju ekonomske aktivnosti. No dobro, s obzirom na stanje u drustvu u ovom trenutku bi bilo neracionalno ocekivati da itko moze dobiti podrsku za ozbiljnije rezanje drzavne potrosnje.
Ja jos uvijek drzim da je umjesto uvodenja poreza na banke bolje ukinuti subvencioniranje stambene stednje. Ako uvedes porez na banke onda ce oni to iskompezirati povecanjem cijene usluga, i visim kamatama. Na taj nacin ces pogoditi najvise zaduzeni dio ekonomije i stanovnistva koji ce onda biti prisiljen da jos vise stedi i da jos manje trosi. S druge strane ako ukines subvencioniranje stambene stednje pogadas onaj dio stanovnistva koji ima viska novca (stednja je visak novca) i manja je vjerojatnost da ces izazvati smanjenje potrosnje. Da ne govorimo o tome da ce uvodenje poreza neminovno izazvati odliv investicija. Odnosno banke ce povlaciti novac iz zemlje.
Inace, kako nikome ne pada na pamet da se uvedu novi porezi na kladionice, kockarnice i slicno.
Disclamer: U ovom trenutku ne posjedujem dionice banaka (Hrvatskih niti bilo kojih drugih). Niti jedan clan moje uze i sire obitelji ne radi u banci. Povremeno igram kosarku sa zaposlenkom banke. [smiley]
U RH ima jako puno kvalitetnih ekonomista koje bi iste mogli pojesti za doručak, a koji nisu lutkice na koncu i tipke na daljinskom upravljaču.[bye]
Navedi dvojicu, osim James Knoxa.
Sve bi to ajatolah sava rješio s par uredbi. [lol]
Nakon što je, izgleda, uz pomoć Rovinja riješila energetske puzle na Krku i šire, nakon što je odradila proračun, nakon što je odradila plaće uz pomoć sindikata……Kosorica treba pod hitno pokrenuti reformu mirovinskog sustava, naravno dugoročnu i održivu.
Moj je prijedlog da Uredbom ovu svu vojnu i inu nekretninsku imovinu prebaci na Braniteljski fond, Braniteljski fond pretvori u Mirovinski fond branitelja, te ga dodatnim injekcijama učini atraktivnim za ulaganje. Na taj način će privući dio 2. stupa.
Slično treba učiniti i s 1. stupom. Tako bi se ne silom Zakona ili Uredbi dio 2. stupa prebacio u ova dva fonda. U konačnici smanjio bi se deficit državnog proračuna a tijekom slijedećih nekoliko godina eliminirao bi se 2. stup koji je poguban za HR proračun ali i gospodarstvo.
Zašto sam protiv 2. stupa – prinos im je manji od prinosa na državne obveznice, uneredili su tržište kapitala, državni proračun su ostavili bez cca 20 milijardi kuna koji su postali javni dug.
Vidiš kako se Uredbom sve lako riješi!
@veki
Ja sam za južni dobavni pravac i domaće igrače.
Vidiš da se borba zahuktava, u igru se uključuje i Rovinj s 2 milijarde kunića za ulaganje u energetiku, a želja im je odavno bila LNG terminal.
To je taj JUG – naravno uz plinovod od Ravenne do Omišlja!
Ja sam za južni dobavni pravac i domaće igrače.
Vidiš da se borba zahuktava, u igru se uključuje i Rovinj s 2 milijarde kunića za ulaganje u energetiku, a želja im je odavno bila LNG terminal.
To je taj JUG – naravno uz plinovod od Ravenne do Omišlja!
Kolega sjetite se smrzavanja prije dvije godine i tko nam je omogućio plin – to sigurno nije došlo iz Ravenne, a neće vjerujte doći ni slijedeći put kad stisne. Sve investicije koje su došle u RH iz tog pravca je bila najobičnija pljačka RH i hrvatskih radnika. [bye]
Navedi dvojicu, osim James Knoxa.
[/quote]
JK i ajatolah sava [rolleyes]
[/quote]
http://www.jutarnji.hr/skolujemo-dvostruko-vise-ekonomista–zasto-su-onda-oni-uspjesni–a-mi-se-gusimo-u-strasnoj-krizi/885182/
– Vrlo malo njih upisuje ekonomiju zato što ih zanima ekonomska znanost – većina nema niti približnu ideju od čega se suvremena ekonomija sastoji.
Ja u svojoj generaciji ne znam nijednog, znam ih par koji su upisali ekonomiju jer se žele obogatit, što je ok. [rolleyes]
Nakon što je, izgleda, uz pomoć Rovinja riješila energetske puzle na Krku i šire, nakon što je odradila proračun, nakon što je odradila plaće uz pomoć sindikata……Kosorica treba pod hitno pokrenuti reformu mirovinskog sustava, naravno dugoročnu i održivu.
Moj je prijedlog da Uredbom ovu svu vojnu i inu nekretninsku imovinu prebaci na Braniteljski fond, Braniteljski fond pretvori u Mirovinski fond branitelja, te ga dodatnim injekcijama učini atraktivnim za ulaganje. Na taj način će privući dio 2. stupa.
Slično treba učiniti i s 1. stupom. Tako bi se ne silom Zakona ili Uredbi dio 2. stupa prebacio u ova dva fonda. U konačnici smanjio bi se deficit državnog proračuna a tijekom slijedećih nekoliko godina eliminirao bi se 2. stup koji je poguban za HR proračun ali i gospodarstvo.
Zašto sam protiv 2. stupa – prinos im je manji od prinosa na državne obveznice, uneredili su tržište kapitala, državni proračun su ostavili bez cca 20 milijardi kuna koji su postali javni dug.
Vidiš kako se Uredbom sve lako riješi!
Ovu teoriju mozda mozes prodati nekome ko se obrazovao kod Nine Pavica ili Dijane Culjak Selebaj. Mada vise tesko i njima.
Cuj uskoro ce broj umirovljenika biti jednak broju onih koji rade (Kad odbijes drzavnu administraciju i zaposlene u drzavnim gubitasima vec je jednak). Tako da su ti vece sanse da dobijes na lotu nego da ti se vrati ono sto si uplatio u 1. stup. Drugi stup kakav god da je ipak je na tvoje ime i ni Suker ni nitko drugi ti to ne moze uzeti. Stoga postoji realna sansa da ces iz drugog stupa dobiti ono sto si uplatio. A ako bude jos i neki sitni prinos to je samo bonus.
Prinos na Hrvatske drzavne obveznice nije nikakav relevantan benchmark, a jos manje razlog za mirovinsku reformu. Prinos na drzavne obveznice je slika hrvatskih drzavnih financija i povjerenja investitora u iste. Nisu mirovinski fondovi krivi sto se vlada zaduzuje po 6,75%, nego je to "zasluga" Jadranke Kosor. Sto je ekonomija losija to su prinosi na drzavne obveznice visi i zarade na burzi manje. Ne mogu se usporedivati stvari koje su u inverznoj korelaciji.
Ako izdajes nove obveznice sa visim prinosom, onda normalno one starije gube vrijednost i drzatelji starijih obveznica trpe gubitak. Npr. Recimo da si kupio obveznice po 100 kuna komad sa prinosom od 4%. Kada vlada ponudi novu transu obveznica po 100 kuna sa prinosom od 6,5%, onda ce vrijednost ovih prvih pasti na 97,5 kuna kako bi bile konkurentne novim obveznicama. Isto tako ako vlada proda novu transu sa yieldom od 2%, onda ce vrijednost starih obveznica rasti na 102 kune. Mirovinski fondovi moraju kupovati velike kolicine drzavnih obveznica. Isto tako zbog nesposobnosti vlade da provede ikakve reforme kontinuirano raste yield na drzavne obveznice. Kosekventno nasa imovina koja je u tim fondovima gubi vrijednost. S druge strane, kada bi imali sposobnu vladu yield na drzvne obveznice bi padao i vrijednost nase mirovine bi rasla.
Nakon što je, izgleda, uz pomoć Rovinja riješila energetske puzle na Krku i šire, nakon što je odradila proračun, nakon što je odradila plaće uz pomoć sindikata……Kosorica treba pod hitno pokrenuti reformu mirovinskog sustava, naravno dugoročnu i održivu.
Moj je prijedlog da Uredbom ovu svu vojnu i inu nekretninsku imovinu prebaci na Braniteljski fond, Braniteljski fond pretvori u Mirovinski fond branitelja, te ga dodatnim injekcijama učini atraktivnim za ulaganje. Na taj način će privući dio 2. stupa.
Slično treba učiniti i s 1. stupom. Tako bi se ne silom Zakona ili Uredbi dio 2. stupa prebacio u ova dva fonda. U konačnici smanjio bi se deficit državnog proračuna a tijekom slijedećih nekoliko godina eliminirao bi se 2. stup koji je poguban za HR proračun ali i gospodarstvo.
Zašto sam protiv 2. stupa – prinos im je manji od prinosa na državne obveznice, uneredili su tržište kapitala, državni proračun su ostavili bez cca 20 milijardi kuna koji su postali javni dug.
Vidiš kako se Uredbom sve lako riješi!
Ovu teoriju mozda mozes prodati nekome ko se obrazovao kod Nine Pavica ili Dijane Culjak Selebaj. Mada vise tesko i njima.
Prinos na Hrvatske drzavne obveznice nije nikakav relevantan benchmark, a jos manje razlog za mirovinsku reformu. Prinos na drzavne obveznice je slika hrvatskih drzavnih financija i povjerenja investitora u iste. Nisu mirovinski fondovi krivi sto se vlada zaduzuje po 6,75%, nego je to "zasluga" Jadranke Kosor. Sto je ekonomija losija to su prinosi na drzavne obveznice visi i zarade na burzi manje. Ne mogu se usporedivati stvari koje su u inverznoj korelaciji.
[/quote]
Vidi se da nisi shvatio – pa evo opet ponavljam!
20-tak milijardi kuna javnog duga je nastalo zbog 2. stupa.
Država javni dug namiruje papirima koji nose od 6-8% godišnje.
2. stup ima prinos od 5% godišnje.
Da bi 2. stup iz ove priče imao smisla prinos mu mora biti oko 10%.
Jedino riješenje je MIROVINSKA REFORMA!
Plin iz tvoje priče, a koji je bio uskraćen, dolazio je s SJEVERA.
Plin za kojeg sam ja je s Juga!
Vidi se da nisi shvatio – pa evo opet ponavljam!
20-tak milijardi kuna javnog duga je nastalo zbog 2. stupa.
Država javni dug namiruje papirima koji nose od 6-8% godišnje.
2. stup ima prinos od 5% godišnje.
Da bi 2. stup iz ove priče imao smisla prinos mu mora biti oko 10%.
Jedino riješenje je MIROVINSKA REFORMA!
Ja sam ti to objasnio gore, pa me cudi kako nisi razumio. Hajdemo jos jednom.
Zbog nesposobnosti vlade koja vec godinama neuspijeva provesti nikakve reforme gusi se hrvatska ekonomija. Kao posljedica toga raste rizik i povećava se yield na drzavne obveznice. Kako se svaka nova transa obveznica plasira sa vecim yieldom od prethodnih, tako pada vrijednost vec izdanih obveznica (Osnove Financija). Mirovinski fondovi drze veliku kolicinu starih drzavnih obveznica pa im se u pravilu sa izdavanjem nove transe smanjuje imovina. Problem nije u mirovinskim fondovima, nego u politici zbog cije nesposobnosti se ova zemlja zaduzuje svaki put pod gorim uvijetima.
Ja ne tvrdim da su ljudi koji rade u mirovinskim fondovima kvalitetni i da ne postoje bolji. Medutim, ti fondovi ipak rade sa plusom, ipak ce barem sacuvati neku imovinu. Prvi mirovinski stup je s obzirom na strukturu stanovnistva neodrziv. Prebacivanje novaca sa privatnih mirovinskih racuna (2. stup) u ruke prezaduzene drzave nije nista drugo nego pokusaj HDZ-a da kupi jos jedne izbore nasim novcima. Nisu oni stavili ruke na te novce da bi nama osigurali vece mirovine, nego da bi sebi kupili jos jedan mandat.
Ja nemam nista protiv da se ukine 2. stup, ali imam protiv toga da se iti jedna kuna iz 2. stupa prebaci u 1. stup ili bilo kakav drzavni fond. Ako necemo drugi stup, treba novce vratiti ljudima koji su u njega uplacivali. Totalno je neozbiljno da ljudi koji su godinama uplacivali u drugi stup sada "posude" novac Jadranki Kosor kako bio ona s njima mogla kupovati glasove na slijedecim izborima.
Nakon što je, izgleda, uz pomoć Rovinja riješila energetske puzle na Krku i šire, nakon što je odradila proračun, nakon što je odradila plaće uz pomoć sindikata……Kosorica treba pod hitno pokrenuti reformu mirovinskog sustava, naravno dugoročnu i održivu.
Moj je prijedlog da Uredbom ovu svu vojnu i inu nekretninsku imovinu prebaci na Braniteljski fond, Braniteljski fond pretvori u Mirovinski fond branitelja, te ga dodatnim injekcijama učini atraktivnim za ulaganje. Na taj način će privući dio 2. stupa.
Slično treba učiniti i s 1. stupom. Tako bi se ne silom Zakona ili Uredbi dio 2. stupa prebacio u ova dva fonda. U konačnici smanjio bi se deficit državnog proračuna a tijekom slijedećih nekoliko godina eliminirao bi se 2. stup koji je poguban za HR proračun ali i gospodarstvo.
Zašto sam protiv 2. stupa – prinos im je manji od prinosa na državne obveznice, uneredili su tržište kapitala, državni proračun su ostavili bez cca 20 milijardi kuna koji su postali javni dug.
Vidiš kako se Uredbom sve lako riješi!
Evo ponovno – inicajalno se govorilo o Uredbama i zahebanciji ali otišlo se malo dalje.
Nemoj mi imputirati – izvoli pojasni što ti se ne dopada.
The IMF/World Bank/WTO "structural adjustment programs" also include neoliberal policies of "capital-market liberalization." In theory, capital market deregulation is supposed to lead to the inflow and investment of foreign capital, thereby bringing about industrialization, job creation and economic expansion. In practice, however, financial liberalization often leads to more capital outflow (or capital flight) than inflow. To the extent that there is an inflow of capital it is not so much productive or industrial capital as it is unproductive or speculative capital (also known as "hot money"): massive amounts of capital that is constantly in transit across international borders in pursuit of real estate, currency, or interest rate speculation.
To attract foreign capital to the relatively vulnerable markets of debtor nations, the IMF frequently recommends drastic increases in interest rate. Higher interest rates are, however, both anti-developmental and detrimental to the goal of debt servicing. Higher interest rates tend to destroy property values, divert financial resources away from productive investment, and increase the burden of debt servicing.
For example, in the Philippines, which in 1980 adopted the IMF’s Structural Adjustment Program, "Interest payments as a percentage of total government expenditures went from 7 percent in 1980 to 28 percent in 1994. Capital expenditures, on the other hand, plunged from 26 percent to 16 percent." By contrast, "the Philippines’ Southeast Asian neighbors ignored the IMF’s prescriptions. They limited debt servicing while ramping up government capital expenditures in support of growth. Not surprisingly, they grew by 6 to 10 percent from 1985 to 1995. . .while the Philippines barely grew and gained the reputation of a depressed market that repelled investors".
[bye]