Kalifornija: Zlatna američka država za 365 dana stigla do propasti
Ovo je za kolegu što mi je u rekordnom roku zalijepio kulju. [lol]
A što pobogu fali deflaciji cijene padaju i svakim danom si zapravo bogatiji a teoretski makroekonomski
si sve konkurentniji na svjetskim tržištima još kad bi se začinilo slabim tečajem ko bi sta takvoj ekonomiji na kraj ??? [undecid]
Problem sa deflacijom je sto ljudi smanjuju potrosnju jer vjeruju da ce sutra sve biti jeftinije. Manje potrosnje znaci i manje proizvodnje pa se otpustaju radnici. Ti radnici koji su izgubili posao smanjuju potrosnju pa trgovci i proizvodaci moraju smanjiti cijene da bi se rijesili zaliha. Ljudi opet vjeruju da sutra biti jos jeftinije i ne oducuju se na kupnju. Onda ide slijedeci krug i tako do dna.
Ustvari, imas deflaciju na trzistu nekretnina pa pitaj njih "sta im fali"
[/quote]
U jednom trenutku spirale radna snaga postane jeftina dođu strane investicije ,domaće investicije, nakon godina posta ljudi postaju "gladni" svega i svačega i započinje inflacijska spirala.
Poznam neke građivinare koji su banku koristili tek kad bi gradnja započela i uglavnom su riješili stanove prihvatili su "gubitak" i spustili cijene te se okrenuli se novim poslovima. Manji investitori koji su svojim novcem financirali gradnju ni lipe nisu spustili cijene stanova jer im se ne žuri banci vratit kredit. U gabulu su upali likovi koji su sve financirali putem banke i sada nemaju kud nego prodavati najskuplje što mogu svoje stanove.
Skup kvadrat skup kredit eto velikog problema.
Kod lagane deflacije kako sam je ja zamislio rastom izvoza kompezirao bi se pad BDP-a a time bi bila sačuvana socijalna komponenenta. Daljnom deflacijom smanjila bi se cijena rada što bi opet vodilo rastu izvoza i tako redom dok zemlja ne bi postala interesantna strancima za investiranje što opet vodi daljnjem zaposlenju opet rast BDP-a i tada neminovno inflaciji.
Ova moja terija vodi se idejom nije bitno koliko eura ili kuna zarađujem nego što ja mogu kupiti za svoju plaću. Šta će mi plaća od 5 000 eura ako mi je kvadrat stana 100 000.
Eh evo sjetio sam se jedne sličice iz života tri britanca lokali u u lokalnom bircu i zatražili račun
kad su vidjeli račun rekoše e kad je tako naplatite nam za cijeli kafić.
Trosit ce manje na putovanja i hotele jer se razvojem komunikacija smanjuje potreba za putovanjima.
loš zaključak.
s razvojem komunikacijom raste potreba za putovanjem.
golub, telefon, televizija, internet… svi su doprijenli većem broju putovanja, ne manjem (jer danas putujemo više nego ikad). da ne pričamo o sve boljim uvijetima i nižim cijenama. deflacija u najboljem izdanju.
u kini, indiji i gani će svega trošit više i trebaju svega trošit više.
ali čega trebaju zapadnjaci više trošit da bi im bilo bolje?
automobila? mobitela? kompjutera? tableta? kozmetike? hrane? ničega.
[/quote]
Nema vise potrebe za putovanje na sastanke, konferencije i slicno. Cijene interkontinentalnog prijevoza su rasle zadnjih godinu dana. Barem izmedu sjeverne amerike i europe. Ostalo ne putujem.
Ne treba im nicega, ne trebaju kupovati ni odjecu mogu krpati staru. Nisu sve zapadne zemlje iste. Nekima opada, a nekima raste broj stanovnika. Pojavljuju se bolja auta, bolji mobiteli, bolje tablete, bolja kozmetika.
Inace penetracija mobilnih telefona u Kanadi je ispod 70%. Manje nego u mnogim africkim zemljama. Od tih 70% barem pola ih ima one telefone sto se dijele za 1$. Ja sam svoj uzeo od necakinje i mislim da je star barem 10 godina. Po meni se ljudi u Bosni skuplje oblace nego u Kanadi, a o potrosnji kozmetike da ne pricam.
Tako je Niksone. Može biti i primjer RH kad je u prvom i drugom kvartalu bilo naznaka deflacije i padanja cijena što su potrošači osjetili i što je rezultiralo povećanjem potrošnje i proizvodnje posebno krajem drugog kvartala, a najveći efekt (uz dodatak turizma) će se tek pokazati u trećem kvartalu. [thumbsup]
Problem sa deflacijom je sto ljudi smanjuju potrosnju jer vjeruju da ce sutra sve biti jeftinije. Manje potrosnje znaci i manje proizvodnje pa se otpustaju radnici. Ti radnici koji su izgubili posao smanjuju potrosnju pa trgovci i proizvodaci moraju smanjiti cijene da bi se rijesili zaliha. Ljudi opet vjeruju da sutra biti jos jeftinije i ne oducuju se na kupnju. Onda ide slijedeci krug i tako do dna.
Ustvari, imas deflaciju na trzistu nekretnina pa pitaj njih "sta im fali"
[/quote]
U jednom trenutku spirale radna snaga postane jeftina dođu strane investicije ,domaće investicije, nakon godina posta ljudi postaju "gladni" svega i svačega i započinje inflacijska spirala.
Poznam neke građivinare koji su banku koristili tek kad bi gradnja započela i uglavnom su riješili stanove prihvatili su "gubitak" i spustili cijene te se okrenuli se novim poslovima. Manji investitori koji su svojim novcem financirali gradnju ni lipe nisu spustili cijene stanova jer im se ne žuri banci vratit kredit. U gabulu su upali likovi koji su sve financirali putem banke i sada nemaju kud nego prodavati najskuplje što mogu svoje stanove.
Skup kvadrat skup kredit eto velikog problema.
Kod lagane deflacije kako sam je ja zamislio rastom izvoza kompezirao bi se pad BDP-a a time bi bila sačuvana socijalna komponenenta. Daljnom deflacijom smanjila bi se cijena rada što bi opet vodilo rastu izvoza i tako redom dok zemlja ne bi postala interesantna strancima za investiranje što opet vodi daljnjem zaposlenju opet rast BDP-a i tada neminovno inflaciji.
Ova moja terija vodi se idejom nije bitno koliko eura ili kuna zarađujem nego što ja mogu kupiti za svoju plaću. Šta će mi plaća od 5 000 eura ako mi je kvadrat stana 100 000.
Eh evo sjetio sam se jedne sličice iz života tri britanca lokali u u lokalnom bircu i zatražili račun
kad su vidjeli račun rekoše e kad je tako naplatite nam za cijeli kafić.
[/quote]
Problem je u tome sto se u deflaciji smanjuje potreba za radnom snagom pa je velikom broju onih koji ostanu bez posla totalno nebitno koliko kosta kvadrat stana jer za ono sto "zarade" ne mogu kupiti ni kvadratni centimetar stana.
Problem je u tome sto se u deflaciji smanjuje potreba za radnom snagom pa je velikom broju onih koji ostanu bez posla totalno nebitno koliko kosta kvadrat stana jer za ono sto "zarade" ne mogu kupiti ni kvadratni centimetar stana.
al kako ne možemo zaustavit ekonomski ciklus, bilo bi lijepo kad ljudi već gube posao i prihode da i cijene nužnih roba i usluga također padaju, zar ne?
Nema vise potrebe za putovanje na sastanke, konferencije i slicno.
Po meni se ljudi u Bosni skuplje oblace nego u Kanadi, a o potrosnji kozmetike da ne pricam.
ma sastanci nisu putovanja, putovanja je u kratkim hlačama i japankama ili sa skijama.
tako je, a kanada je društvo budućnosti i zato će bosanci smanjit broj mobitela i maskara per capita žele li napredovati.
sasvim slučajno opet bivši istočni blok u samom vrhu, ofčice.
nisam znao da toliko hercegovaca živi u hong kongu. [lol]
Inace penetracija mobilnih telefona u Kanadi je ispod 70%. Manje nego u mnogim africkim zemljama. Od tih 70% barem pola ih ima one telefone sto se dijele za 1$. Ja sam svoj uzeo od necakinje i mislim da je star barem 10 godina. Po meni se ljudi u Bosni skuplje oblace nego u Kanadi, a o potrosnji kozmetike da ne pricam.
Kolega Twixer dajte molim vas objasnite kako po ovoj teoriji Kanada i ostali želi ići naprijed uz ovo navedeno. Problem je i nastao u visoko razvijenim zemljama što se veliko bogatstvo prelilo u mali postotak potrošača. Ne može potrošnju razvijati 5-10 % bogatih. Gdje je nestao srednji sloj koji nosi razvoj svake države na kugli zemaljskoj? Ekipa se malo previše zaigrala.
[lol]
Problem je u tome sto se u deflaciji smanjuje potreba za radnom snagom pa je velikom broju onih koji ostanu bez posla totalno nebitno koliko kosta kvadrat stana jer za ono sto "zarade" ne mogu kupiti ni kvadratni centimetar stana.
al kako ne možemo zaustavit ekonomski ciklus, bilo bi lijepo kad ljudi već gube posao i prihode da i cijene nužnih roba i usluga također padaju, zar ne?
[/quote]
Pa to se i desava. Cijene odreduje ponuda i potraznja. Cijene i padaju jer se smanjuje potraznja, odnosno kupovna moc stanovnistva. Problem je sto se vecina stvari ne proizvodi kod nas pa onda pad nase potraznje ne utice na cijenu. Medutim, cijene onoga sto se proizvodi u Hrvatskoj i za hrvatsko trziste padaju. Npr, cijene stanova. Danas mozes kupiti stan jeftinije nego prije dvije godine, a za dvije godine ces ga vjerojatno moci kupiti jos jeftinije. Pitanje je samo da li ces imati posao za dvije godine.
Inace penetracija mobilnih telefona u Kanadi je ispod 70%. Manje nego u mnogim africkim zemljama. Od tih 70% barem pola ih ima one telefone sto se dijele za 1$. Ja sam svoj uzeo od necakinje i mislim da je star barem 10 godina. Po meni se ljudi u Bosni skuplje oblace nego u Kanadi, a o potrosnji kozmetike da ne pricam.
Kolega Twixer dajte molim vas objasnite kako po ovoj teoriji Kanada i ostali želi ići naprijed uz ovo navedeno. Problem je i nastao u visoko razvijenim zemljama što se veliko bogatstvo prelilo u mali postotak potrošača. Ne može potrošnju razvijati 5-10 % bogatih. Gdje je nestao srednji sloj koji nosi razvoj svake države na kugli zemaljskoj? Ekipa se malo previše zaigrala.
[lol]
[/quote]
Ma stvar je u tome da su oni davno deregulirali telecome pa su usluge fiksnih telefona jeftine. Imas flat rate mjesecno za 100 kuna. Poziv iz Kanade u Hrvasku je jeftiniji nego poziv iz Zagreba u Zagreb, 3 centa po minuti, cca 18 lipa. Nema to nikakve veze sa distribucijom bogatstva, jednostavno velikom broju ljudi mobitel ne treba. Pogotovo ovima sto zive u ruralnim krajevima.
Druga je stvar da kod njih roditelji snose djeci vrlo malo troskova, pa klinci i ne mogu priustiti mobitel dok ne nadu neki sezonski posao. Odnosno dok ne navrse 16 godina.
Inace Gini coefficient, mjera raspodijele bogatstva, je otprilike ista kao u Njemackoj ili ti puno nizi nego recimo u Kini.
Pitanje je samo da li ces imati posao za dvije godine.
napravit ću si kuću u slobodno vrijeme ako izgubim posao od jeftinog građevinskog materijala kojeg ću platit novcima koje sam uštedio jer mi je kamata na štednju bila dobra i jer mi inflacija nije pojela dobar dio početnog kapitala, pomoći će mi komšija mile i jozo jer i oni imaju puno slobodnog vremena. [thumbsup]
ne dešava se to, to i je problem, zato nastaju depresije.
nafta je brutalno skupa na 75$,
bakar je brutlano skup na 3,5$,
pamuk je brutlano skup na 90$,
kukuruz je brutalno skup na 450$
kakao je brutalno skup na 2700$
šećer je brutalno skup na 20$
itd…
Heh a zaboravili ste utjecaj države na deflaciju u nas poskupljenje plina, vode, parkinga, mobitela, zdrastvenog osiguranja ,benzina , harača. Tako da firme i da žele ne mogu baš pretjerano spuštat cijene
kad troškovi konstantno rastu. Mi smo upali ne znam ni ja u koju ekonomsku definiciju rastu troškovi života, cijene neke rastu neke padaju nezaposlenost raste.
Inace Gini coefficient, mjera raspodijele bogatstva, je otprilike ista kao u Njemackoj ili ti puno nizi nego recimo u Kini.
Nije ni u Njemačkoj bajno jer od kad su uveli Euro i poduplali cijene što je bio jednokratan udar na srednji sloj koji se nije do danas oporavio. Bilo bi interesantno vidjeti kako se taj Gini koeficijent kretao zadnjih 30-tak godina.
[bye]