ajatolah sava [lol] [lol]
[/quote]
Kolega sve se svodi na jednostavan model kreativne destrukcije.
Dok gospodarstvo ne počme funkcionirati na tom principu – dakle na princitu diskontinuiteta a ne kontinuiteta – ne mogu se ostvariti značajniji rastovi gospodarstva.
Kompanije ne mogu u nedogled pobjeđivati tržišpte kapitala ( očekivanja ) – tržišta kapitala se temeljiti na pretpostavci diskontinuiteta, njihov fokus je na stvaranju i razaranju.
Kako bi nastavile održavati izvrsnost i ostale konkurentne, kompanije moraju usvojiti dinamičke strategije diskontinuiteta i kreativne destrukcije.
ENDE!
[/quote]
Bravo Sava….Savu za moderatora teme.
ajatolah sava [lol] [lol]
[/quote]
Kolega sve se svodi na jednostavan model kreativne destrukcije.
Dok gospodarstvo ne počme funkcionirati na tom principu – dakle na princitu diskontinuiteta a ne kontinuiteta – ne mogu se ostvariti značajniji rastovi gospodarstva.
Kompanije ne mogu u nedogled pobjeđivati tržišpte kapitala ( očekivanja ) – tržišta kapitala se temeljiti na pretpostavci diskontinuiteta, njihov fokus je na stvaranju i razaranju.
Kako bi nastavile održavati izvrsnost i ostale konkurentne, kompanije moraju usvojiti dinamičke strategije diskontinuiteta i kreativne destrukcije.
ENDE!
[/quote]
kako ti se ova bogohulna heterdoksna teorija kreativne destrukcije uvukla u repertoar hardcore kejnezijansko-neoklasičnog bullshita? objansi se sava.
Nouriel Roubini: Vjerojatnost nove recesije u SAD-u 40%, u Japanu i veća
Porez za banke glavna točka sastanka ministara gospodarstva EU
http://seebiz.eu/hr/banke/porez-za-banke-glavna-tocka-sastanka-ministara-gospodarstva-eu,90767.html
∆GDP = ∆Population + ∆Productivity
svi naši problemi počinju i završavaju sa ovom formulom [bye]
Da uvedeš pravilo po kojem bi visina kredita ovisila o broju članova kućanstva vidio bi kako bi se naglo povećala populacijaska produktivnost.
U stvari nije loše neke stvari vezati na broj članova kućanstva – onima s manje treba ograničiti pristup svim mogućim resursima.
[/quote]
Ovo je glupost, ajde neću reći tjedna, ali dana sigurno…
Nije vam ovo obračun smeća!
Znači imamo dvije verzije, proporcionalnu sa brojem članova i obrnuto proporcionalnu, ajmo sad objasnit i jednu i drugu verziju…
Ako je visina kredira proporcionalna sa brojem članova kučanstva onda bi obitelj sa 7 članova mogla uzeti veći krediti nego obitelj sa dvoje djece. Svako da je obitelji sa 7ero djece kredit potrebniji ali kako će obitelj sa 7 članova obitelji vračati taj kredit? Kako će npr dvoje roditelja prehraniti 5ero djece i da pri tome ima jos i za ratu kredita od nekoliko tisuća kuna? Ajmo uzmimo, da više ljudi u kučanstvu radi, možda najstariji sin ili kćer, što onda propagirate da mladi žive do 40te sa roditeljima samo da bi svi skupa imali veću kreditnu sposobnost?
Ako je visina kredita obrnuto proporcionalna sa brojem članova obitelji znači da bi obitelj sa 3jr članova imala veću kreditnu sposobnost, mi kao populacijski star narod s ovime bi imali samo jos veći broj umirovljenika a manji broj radno sposobnih, te je ovo totalno kontraproduktivno, da ne objasnjavam dalje, nemojte pricati gluposti, ne radi se o odvozu smeća…
ajatolah sava [lol] [lol]
[/quote]
Kolega sve se svodi na jednostavan model kreativne destrukcije.
Dok gospodarstvo ne počme funkcionirati na tom principu – dakle na princitu diskontinuiteta a ne kontinuiteta – ne mogu se ostvariti značajniji rastovi gospodarstva.
Kompanije ne mogu u nedogled pobjeđivati tržišpte kapitala ( očekivanja ) – tržišta kapitala se temeljiti na pretpostavci diskontinuiteta, njihov fokus je na stvaranju i razaranju.
Kako bi nastavile održavati izvrsnost i ostale konkurentne, kompanije moraju usvojiti dinamičke strategije diskontinuiteta i kreativne destrukcije.
ENDE!
[/quote]
kako ti se ova bogohulna heterdoksna teorija kreativne destrukcije uvukla u repertoar hardcore kejnezijansko-neoklasičnog bullshita? objansi se sava.
[/quote]
Pouka iz Evanđelja:
Evanđelje po Mateju 25:14-30
Priča o talentima
Tada će s nebeskim kraljevstvom biti kao s čovjekom koji je, polazeći na put, pozvao sluge i povjerio im svoj imetak. Jednomu je dao pet vreća zlatnika, drugomu dvije, a trećemu jednu – svakome prema sposobnostima. Zatim je otputovao. Sluga koji je primio pet vreća zlatnika odmah ode, uloži ih i zaradi još pet vreća. Sluga s dvjema vrećama zlatnika također zaradi još dvije. Sluga koji je dobio samo jednu, naprotiv, iskopa rupu u zemlji i u nju skrije gospodarov novac. Poslije dugog vremena gospodar se vrati i zatraži od slugu da mu polože račun.
Onaj kojemu je povjerio pet vreća zlatnika donese i drugih pet. “Gospodaru, dao si mi pet vreća zlatnika. Zaradio sam, eto, još pet.’ Gospodar mu nato reče: “Odlično, dobri i vjerni slugo! Bio si vjeran nad malim i zato ću te postaviti nad velikim. Dođi se radovati sa svojim gospodarom!’
Zatim priđe sluga koji je primio dvije vreće zlatnika i reče: “Gospodaru, meni si dao dvije vreće. Zaradio sam još dvije.’ Gospodar mu reče: “Odlično, dobri i vjerni slugo! Bio si vjeran nad malim i zato ću te postaviti nad velikim. Dođi se radovati sa svojim gospodarom!’
Priđe zatim sluga koji je primio jednu vreću te reče: “Gospodaru! Znao sam da si strog čovjek, da žanješ gdje nisi sijao i kupiš gdje nisi vijao. Zato sam se prestrašio i skrio tvoju vreću u zemlju. Evo, uzmi ju!’ Ali gospodar mu reče: “Zli i lijeni slugo! Znao si da žanjem gdje nisam sijao i kupim gdje nisam vijao? Trebao si onda barem uložiti moj novac u banku pa bih nakon povratka dobio kamate.
Uzmite ovomu čovjeku novac i dajte ga onome koji ima deset vreća zlatnika! Tko ima, dat će mu se još pa će obilovati, a onome tko nema oduzet će se i ono što ima. Bacite beskorisnoga slugu van u tamu. Ondje će biti plač i škrgut zuba.”
O kome je riječ s tih deset vreća?
Dinko Novoselec?
∆GDP = ∆Population + ∆Productivity
svi naši problemi počinju i završavaju sa ovom formulom [bye]
ne baš.. počinju sa složenim kamatnim računom, no i mnogo prije toga..
ajatolah sava [lol] [lol]
[/quote]
Kolega sve se svodi na jednostavan model kreativne destrukcije.
Dok gospodarstvo ne počme funkcionirati na tom principu – dakle na princitu diskontinuiteta a ne kontinuiteta – ne mogu se ostvariti značajniji rastovi gospodarstva.
Kompanije ne mogu u nedogled pobjeđivati tržišpte kapitala ( očekivanja ) – tržišta kapitala se temeljiti na pretpostavci diskontinuiteta, njihov fokus je na stvaranju i razaranju.
Kako bi nastavile održavati izvrsnost i ostale konkurentne, kompanije moraju usvojiti dinamičke strategije diskontinuiteta i kreativne destrukcije.
ENDE!
[/quote]
kako ti se ova bogohulna heterdoksna teorija kreativne destrukcije uvukla u repertoar hardcore kejnezijansko-neoklasičnog bullshita? objansi se sava.
[/quote]
Pouka iz Evanđelja:
Evanđelje po Mateju 25:14-30
Priča o talentima
Tada će s nebeskim kraljevstvom biti kao s čovjekom koji je, polazeći na put, pozvao sluge i povjerio im svoj imetak. Jednomu je dao pet vreća zlatnika, drugomu dvije, a trećemu jednu – svakome prema sposobnostima. Zatim je otputovao. Sluga koji je primio pet vreća zlatnika odmah ode, uloži ih i zaradi još pet vreća. Sluga s dvjema vrećama zlatnika također zaradi još dvije. Sluga koji je dobio samo jednu, naprotiv, iskopa rupu u zemlji i u nju skrije gospodarov novac. Poslije dugog vremena gospodar se vrati i zatraži od slugu da mu polože račun.
Onaj kojemu je povjerio pet vreća zlatnika donese i drugih pet. “Gospodaru, dao si mi pet vreća zlatnika. Zaradio sam, eto, još pet.’ Gospodar mu nato reče: “Odlično, dobri i vjerni slugo! Bio si vjeran nad malim i zato ću te postaviti nad velikim. Dođi se radovati sa svojim gospodarom!’
Zatim priđe sluga koji je primio dvije vreće zlatnika i reče: “Gospodaru, meni si dao dvije vreće. Zaradio sam još dvije.’ Gospodar mu reče: “Odlično, dobri i vjerni slugo! Bio si vjeran nad malim i zato ću te postaviti nad velikim. Dođi se radovati sa svojim gospodarom!’
Priđe zatim sluga koji je primio jednu vreću te reče: “Gospodaru! Znao sam da si strog čovjek, da žanješ gdje nisi sijao i kupiš gdje nisi vijao. Zato sam se prestrašio i skrio tvoju vreću u zemlju. Evo, uzmi ju!’ Ali gospodar mu reče: “Zli i lijeni slugo! Znao si da žanjem gdje nisam sijao i kupim gdje nisam vijao? Trebao si onda barem uložiti moj novac u banku pa bih nakon povratka dobio kamate.
Uzmite ovomu čovjeku novac i dajte ga onome koji ima deset vreća zlatnika! Tko ima, dat će mu se još pa će obilovati, a onome tko nema oduzet će se i ono što ima. Bacite beskorisnoga slugu van u tamu. Ondje će biti plač i škrgut zuba.”
[/quote]
Most people are other people. Their thoughts are someone else’s opinions, their lives a mimicry, their passions a quotation. [wink]
Hrvoje Stojić: Čeka nas oporavak puževim korakom
http://seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/stojic-ceka-nas-oporavak-puzevim-korakom,90848.html
Hrvoje Stojić: Dolazak MMF-a u Hrvatsku bio bi pozitivan signal investitorima