Ovdje upišite svoj komentar… [bye]

Što dakle znači da je Hrvatska narodna banka potpuno neovisna o bilo kojoj drugoj hrvatskoj instituciji te da se to čak propisuje Ustavom? U usporedbi s odredbama Ustava iz 1990 to znači samo jedno – potpuno odricanje i gubitak državnog suvereniteta. HNB dakle postaje ispostava Europske središnje banke nad kojom, posve jasno, hrvatska država ili institucije nemaju nikakve ovlasti, mogućnosti kontrole ili bilo kakvog utjecaja. Pogledajmo ovaj argument: danas, desetak godina nakon privatizacije hrvatskih banaka, ‘saniranih’ novcem poreznih obveznika pa prodanim za trećinu tog novca nema gotovo nikoga tko nije svjestan kakav je to bio fatalan korak za bilo kakav razuman ekonomski razvoj Hrvatske, posebno za razvoj njezinih proizvodnih mogućnosti. I uza sve to mi se danas promjenama Ustava konačno odričemo i hrvatske centralne banke koja uz rasprodane poslovne banke nema velike mogućnosti upravljanja državnim financijama ali je ipak posljednji argument na kojem je moguće održavati ideju državnog suvereniteta. Drugim riječima, vlasnik HNB-a a kroz to i cjelokupne hrvatske ekonomije, hrvatske zemje, svih stanovnika i njihovih sudbina postaje zapravo – međunarodni kapital; ne metaforički već posve doslovno.

Ajd konačno da uvedemo Euro i da dođemo pod okrilje ECB-a pa barem da prestanu valutni rizici za
poslovanje i ulaganja u Eurozoni. Euro CF in-Euro CF out. [thumbsup]

Trebali smo i HPB utrapiti kada je bilo vrijeme pa ne bi bilo ni afera ni dokapitalizacije novcem za osiguranje štednih uloga. [cool]

znate kak se zove uređenje u kojem kapital nije nezavisan od politike?
fašizam. [yawn]

Evo da odgovorim.

U ovakvim okolnostima u kojima se nalazi Hrvatska, mora se zahtijevati jedan tvrdji etatisticki pristup. Izlaz iz ove situacije sigurno nece donijeti demokratski pluralizam i paleta interesnih skupina jer u artikuliranju kompromisnog rjesenja prvenstveno bi se izgubilo dragocjeno vrijeme za djelovanje a krajnji zakljucak i djelovanje sigurno nece biti efikasan jer ce morati zadovoljiti sve zainteresirane skupine.

Kamatne stope bi bile daleko nize da imamo vlastite banke (i da smo pritom uredjena drzava). Za poticanje poduzetnistva kljucni uvjet su jeftini i lako dostupni krediti te niz pogodnosti koje bi uredila drzava. Vrlo bitan podatak je domaca stednja, nazalost nemam tocan podatak visine domace stednje, no po aktivi banaka sigurno je nemala. Drugi model je da drzava sama investira u infrastrukturu i proizvodne kapacitete usmjerene iskljucivo izvozu. Izvoz je daleko najvaznija stavka za rjesivanje problema zaduzenosti.

Zaista ne vidim problem da postoje dvije usporedne strategije: jedna usmjerena ka jacanju turizma (odnosno izvoza prirodne "infrastrukture" i usluga) te drugu usmjerenu na razvoj poljoprivrede u istocnom djelu drzave. Industrija je ionako grupirana u ZG i okolici. Preduvjeti postoje, no pitanje je: Da li imamo volje za takvo nesto i drugo da li imamo znanja? Kljucan je prvi dio, da li imamo volje (politicke), bojim se da ne. Drugi dio je manje problematican; i da ne posjedujemo znanje mozemo ga "uvesti" odnosno kupiti. Takva investicija sigurno ce se isplatiti.

Sto se tice bankara (i ekonomista) nemam tako lose misljenje o njima, to je bila mala provokacija jer sam stekao dojam da je ovdje podosta ljudi iz financijske branse (i nisam se prevario 🙂

No, kolega AAA, FED je upumpao puno novaca jer se niskom kamatnom stopom pokusalo pokrenuti gospodarstvo i to je uspjelo nakon 11.09., no zamah je bio slab. A bankari su morali vidjeti sto se moze dogoditi, jer kako ste ih pokusali obraniti ispada da bas i nisu pretjerano inteligentni jer citiram :"…bankari su jednostavno igrali igru u kojoj su u startu pogrešno postavljena pravila i ciljevi koji nisu održivi…" Ako je tako onda i nisu drugo ni zasluzili nego da propadnu, samo sto bi s njima (pro)pao i cijeli sustav.

Kolega, vi ste me razocarali, umjesto davanja protuargumenata vi kazete da je moje pisanje tragicno. Ako nemate sto reci, onda bolje (pre)sutite.

…

Rjesenje nije u poticanju potrosnje. Prije ce biti u poticanju proizvodnje usmjerena izvozu. Mi smo culi da se neke zapadne zemlje zele izvuci iz krize pomocu jacanja potrosnje. To ne moze vrijediti za Hrvatsku. Nasa potrosnja je bazirana na dugu, a velika vecina proizvoda je uvozna, te konacno nasa potrosnja nije generator oporavka gospodarstva jer nemamo vlastitu proizvodnju. Znaci oni koji se zalazu za jacanje potrosnje se zalazu da odgodu neminovnog stanja (a to je bankrot) ili za pokusaj stvaranja umjetnog stanja kakvo je vladalo tijekom 2005-2008. Ovo potonje sigurno nije moguce u uvjetima svjetskog pada, posebice zemalja cija su gospodarstva neposredno povezana sa hrvatskim gospodarstvom.

Kolega ConanOBrien, jel’ vi to zastupate radnu teoriju vrijednosti? To je neoklasicna skola vec odbacila uvodeci ranicnu korisnost.
Neovisno o teorijskim argumentima, puno danasnjih radnih profila su "nepodopstine", posebice u financijskom sektoru. Tako da ipak trebamo biti primjereniji u izjavama jer se mogu uvijek kontra nas okrenuti.

Kolega iz financijskog sektora, da banke nemaju tako lagodne uvjete poslovanja bez prevelikih restrikcija ni javni sektor drzava ne bi bio prezaduzen. A taj javni sektor pomocu kojeg drzave funkcioniraju je bas prije 2 godine spasio te iste banke. A da ne govorimo o njihovom stvaranju viska vrijednosti. To su sve imaginarne vrijednosti i na malo vece gospodarske i/ili politicke turbulencije to se sve rusi. Meni se cini da se u ljudskoj povijesti dogode desetine i stotine depresija kao sto je bila Velika depresija iz 1929. da ni tada ne cemo moci uvidjeti da se to opet moze ponoviti, nego cemo nastaviti po starom. Zivotinje uce na svojim greskama ljudi jos ne.

Kolegice, tekst je vrlo dobar, no slijedeci put stavite izvor, ovako ce netko pomislit da je vas, sto nije tocno.
Tekst je skracena verzija clanka iz 2009. Autor je stanoviti Spectator

link: http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=3184&Itemid=192

Kolega Strateg, kao što ranije rekoh, ne radim u financ.sektoru. Bavim se financijama u sektoru dobara i usluga ali mi je donekle blizak financ.sektor.
Nadalje, ukoliko se ograničimo samo na našu zemlju, restrikcija od strane regulatora proteklih godina, godina gospodarskog rasta, bilo je itekako, postoje i danas. Zar vam treba osvježiti pamćenje? Zaista sumnjam da niste informirani. Također bih rekao-obratno da su rezidente banke spašavale javni sektor kod nas protekle dvije godine u više navrata što sam već također naveo negdje na ovom forumu.
Što se tiče globalnog odgovora na pitanje: "Što je bilo prije-kokoš ili jaje?", možemo isto tako zaključiti da bi globalno gospodarstvo raslo dosta sporije tijekom proteklih desteljeća (i stoljeća) da nije bilo stimulirano intervencijama financ.intermedijara.
Ne stvara se višak vrijednosti u financ.sektoru-naprotiv stvara se valuacija tih vrijednosti na financijskim i robnim tržištima i zaštita od raznih neprilika s kojima se u budućnisti mogu susresti trgovci dobara i usluga. Da je tome tako govori duga povijesna tradicija financ.i robnih tržišta.
Također kapital putuje od onih koji stvaraju taj višak vrijednosti koji ste naveli prema onima koji
to pokušavaju.
Što se tiče osvrta na krize i depresije i ponavljanja istih kroz povijest-valjda je to u ljudskoj prirodi (baš kao i ratovi) i zacijelo tako mora biti. Vjerojatno postoje i korisne karakeristike istih.

ne mogu prešutit, mogu prešutit kad sava melje ili tigrus tehnicira.
al kad netko ovako sustavno i inteligento zagovara katastrofu kao ti, onda ne mogu.

Nije mi samo jasno zašto su banke toliko važne u cijeloj ovoj priči.
Da Hrvatska ima svoje banke, zar mislite da bi one dobile kapital po povoljnijoj cijeni na vanjskom tržištu? Isto bi ih čekalo (a možda još i skuplje) LIBOR + CDS spread + kamatna marža, došli bi opet do 7-8%. Whats the catch?
Domaća štednja i depoziti nisu niti 50-ti dio potreba za kreditima a kamoli kreditnog potencijala zemlje kao Hrvatska.
btw. ti depoziti su odavno potrošeni tako i tako.

Kad kažeš vanjsko tržište jel to misliš na GS ili sva ostala tržišta. [lol] [lol]