dvije dobre vijesti u istom kontekstu.
http://danas.net.hr/novac/page/2010/08/31/0103006.html?pos=n1
http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/31/0276006.html?pos=n0
da zagreb postane low cost hub i da uvezemo 100.000 stranaca (što egzotičnije to bolje),
to bi bio turbo punjač za gospodarstvo.
…i da uvezemo 100.000 stranaca (što egzotičnije to bolje),
to bi bio turbo punjač za gospodarstvo.
..brzo bi svih 100.000 otišlo u prijevremenu mirovinu kada bi skužili od kud puše vjetar. [undecid]
Ma lako bi ja za to što je Šuker -fulao-, nego mene puno više muči što fulava hnb i dzs sa svojom procjenom stope inflacije.
pitam se da li smo mi zapravo uopće i imali rast GDPea koji se navodi na stranicama hnb-eja? naravno da nismo jer stopa GDP se mora korigirati za stopu inflacija, a koja je osjetno viša nego što toi mjeri hnb i dzs, a to onda znači da se nas zakida u usklađivanju visine plaća i mirovina.
dolje lažiranje službenih podataka iz hnbea i dzs [angry]
a za VIŠE PLAĆE I MIROVINE [pray]
Ako se inflacija mjeri kod kumica na Dolcu onda je kolega Ringo sasvim u pravu. Mrkvica je u inflaciji, paprika u stagflaciji a marelice apreciraju.
Dolje Konzum, dolje Kerum, svi na Dolac.
A da vidimo što kaže jedan ( Velimir ) Šonje:
"Odnose plaća u mnogim sektorima određuje tržište, pa se o tome i nema puno za reći. Normalno je da tekstilac ima manju plaću od bankara jer je drugi puno produktivniji i proizvodi relativno traženiju robu odnosno uslugu."
a sad mali izvadak iz hnb-izvješća o financ. stabilnosti:
"…makroekonomski šok rezultirao je snažnim porastom troškova ispravaka vrijednosti, što je dovelo do značajnog pada zarada banaka. banke su reagirale ugrađivanjem očekivanih gubitaka po kreditnom portfelju u kamatnu razliku"
jel se to meni čini ili su im to tekstilci krojili kreditne portfelje? možda da ipak tekstilci dobiju njihove plaće obzirom da vrli bankari ne znaju računati rizike? a toliko su vrijedniji od tekstilaca
[lol]
Ti stvarno misliš da negdje u nekom ministarstvu u zadimljenoj prostoriji sjedi neka teta koja uz kavu i otpuhivanje dimova odlučuje koliku plaću će dobivati koja struka? [undecid]
Plaća za radna mjesta utvrđuje se prema odredbama članaka 108.-112. Zakona
o državnim službenicima i namještenicima (Narodne novine, br. 27/01.) i odredbama Uredbe o
nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (Narodne novine, br.
37/01., 38/01., 71/01., 89/01., 112/01, 7/02., 17/03., 197/03., 21/04., 25/04.. 66/05., 131/05., 11/07., 47/07., 109/07., 58/08., 32/09., 140/09., 21/10. i 38/10.), na temelju članaka 144. stavka 2. Zakona o državnim službenicima (narodne novine, br. 92/05., 107/07. i 27/08.).
Ipak ima neka teta [tongue]
Ti stvarno misliš da negdje u nekom ministarstvu u zadimljenoj prostoriji sjedi neka teta koja uz kavu i otpuhivanje dimova odlučuje koliku plaću će dobivati koja struka? [undecid]
Skužaj šjor ali što je pjesnik htio reći ovom primjedbom [undecid]
Ti stvarno misliš da negdje u nekom ministarstvu u zadimljenoj prostoriji sjedi neka teta koja uz kavu i otpuhivanje dimova odlučuje koliku plaću će dobivati koja struka? [undecid]
Skužaj šjor ali što je pjesnik htio reći ovom primjedbom [undecid]
Koliko ja vidim tekst baš i nema veze sa ringovim tekstom [bye]
A m ožda ja ne razumijem skriveni smisao ( to je lako moguće )
Ti stvarno misliš da negdje u nekom ministarstvu u zadimljenoj prostoriji sjedi neka teta koja uz kavu i otpuhivanje dimova odlučuje koliku plaću će dobivati koja struka? [undecid]
Skužaj šjor ali što je pjesnik htio reći ovom primjedbom [undecid]
Koliko ja vidim tekst baš i nema veze sa ringovim tekstom [bye]
A m ožda ja ne razumijem skriveni smisao ( to je lako moguće )
[/quote]
Što lijepa i pametna ne može ići jedno sa drugim? [lol]
http://www.banka.hr/Naslovnica/Svijet/tabid/104/View/Details/ItemID/61450/Default.aspx
Bravo Ackerman, zaslužuješ svih 27 milijuna Eura koliko te plaćaju.
Da nema banaka i uspješnih bankara svi ostali sektori bi svirali gusle….osobito javni sektori
prezaduženih država. [thumbsup]
Vili…don’t be silly… [lol]
Ovdje upišite svoj komentar… [bye]
U važećem Zakonu o HNB-u iz 2008 godine potvrđuje se da je HNB potpuno samostalna od bilo kakvih tijela i institucija Hrvatske pa se čak ne spominje potreba da o svojem radu izvještava Sabor. I dok Ustav iz 2001 godine spominje da je HNB’odgovorna Saboru’ u Zakonu iz 2008 se ta odgovornost ne spominje ni jednom jedinom rječju! Zakon o HNB-u zapravo je bio priprema za konačno prilagođavanje uloge HNB-a Europskoj Uniji. Čini se tobože kako nadolazeće ustavne promjene u tome smislu’popravljaju situaciju’ u odnosu na Zakon iz 2008 godine jer se predlaže da HNB ‘izvještava Sabor’ o svojem radu u Zakonu se to ne spominje). No, formalnost ovakve odredbe toliko je očita da je s obzirom na cijenu goriva i probleme parkiranja na Gornjem gradu u Zagrebu možda najbolje da HNB samo održava vlastitu internetsku stranicu na kojoj bi Vlada mogla naći sve što je zanima…
Uza posve očitu eroziju bilo kakve odgovornosti HNB-a prema Hrvatskom Saboru odnosno predstavnicima četiri i pol milijuna birača uvodi se odgovornost propisima Europske Unije te se konačno u Članku 71 jasno navodi da je HNB odgovorna za svoje djelovanje Europskoj Središnjoj Banci. (Za detalje bi trebalo pregledati europski zakon o ESB-u ali to daleko premašuje namjere ovog teksta).
Da bi i oni manje upućeni mogli razumjeti o čemu se ovdje radi možda treba ukratko spomenuti koje je značenje državne centrale banke za državni suverenitet. Centralne banke i njihove ovlasti u ‘emitiranju’ novca danas su predmetom mržnje svih onih koji su unazad brojnih desetljeća tvrdili da emitiranje novca na ‘način centralnih banaka’ posebno nakon 1971 i ukidanja zlatene podloge dolara vodi u opću monetarnu propast. Današnja financijska kriza u svijetu drži se uvodom u takvu propast. Drugim riječima, na primjeru američke centralne banke (‘Fed’) a i svih ostalih centralnih banaka (ESB, Bank of Japan itd) vidi se da su centralne banke osnovna poluga kojom kapital kontrolira politiku da je taj kapital zapravo posve samostalan. Istovremeno, centralne su banke podrška nacionalnim političkim elitama i u toj simbiozi predstavljaju osnovnu polugu državnog suvereniteta. Banke u svim zapadnim društvima ratuju za što manje uplitanje politike u njihovo djelovanje jer, ukratko, ‘politika banke može samo upropastiti’. I to je istina za što od Hrvatske nema boljeg primjera. Međutim, ‘nemiješanje’ politike u politiku centralne banke vodi u gubitak (potpuni, djelomični ili minimalni, ovisno o veličini i značaju državne ekonomije) suvereniteta.