istina, ali moraš znati da će ti seljak s traktorom blokirati cestu, ako od njega ne otkupiš po kuni, dvije
a zašto to rade? zato što je 45 godina komunističkog ekonomskog nauka + 18 godina istog takvog nauka samo upakiranog u drugi celofan ostavilo traga na ljduskoj svijesti na način da misle da je država odgovorna za njihove probleme kao i da im država jedina može riješit te probleme
popuštanjem pred ucjenama i kriminalom se ta svijest samo usađuje i novim generacijama
[/quote]
nisi baš sasvim u pravu … prosvjeduje se tako i u EU i u drugim državama …
U pravi su OBrian. Problem je što kao kontrastranu imaš uglavnom needuciranu i srednjovječnu populaciju. Oni koji su sa žitarica prešli na profitabilno su uglavnom mlađa populacija, koja pomalo razumije ekonomiju i prati trendove.
Nikad nećeš objasniti jednom šeszdesetogodišnjaku, kojega je ondašnja Država navikla na drugo, da ne može živjeti od 5 jutara pšenice ili kukuruza.
Neću zaboraviti kad su bili prosvjedi jer pšenica nije preko 2 kune… Baja sa flašom Žuje u ruci na 30 godina starom IMT539 viče: "Što nas briga pošto je žito u Budimpešti!? Kakve to veze ima s nama?". Naravno, na robnoj Burzi u Budimpešti cijena je bila oko kunu i pol, a njima nije jasno zašto mlinari i otkupljivači njima ne daju 2 kune.
SLK a nisi se pitao s koliko Mađarska država sudjeluju kroz poticaje u mađarskoj pšenici. Možda tu leži odgovor.
Ne treba biti toliko samokritičan.
a zašto to rade? zato što je 45 godina komunističkog ekonomskog nauka + 18 godina istog takvog nauka samo upakiranog u drugi celofan ostavilo traga na ljduskoj svijesti na način da misle da je država odgovorna za njihove probleme kao i da im država jedina može riješit te probleme
popuštanjem pred ucjenama i kriminalom se ta svijest samo usađuje i novim generacijama
[/quote]
nisi baš sasvim u pravu … prosvjeduje se tako i u EU i u drugim državama …
[/quote]
Što se tiče poljoprivrede EU ne funkcionira na tržišnim osnovama. I to ju jako puno košta.
SLK a nisi se pitao s koliko Mađarska država sudjeluju kroz poticaje u mađarskoj pšenici. Možda tu leži odgovor.
Ne treba biti toliko samokritičan.
Evo ti odgovora… Upali Google Earth. Postavi se na cca 30 km iznad Slavonije i Baranje. I pogledaj veličinu naših parcela, od Valpova pa prema Baranji. Mene podsjeća na one tepihe, krpare svih boja. Sad pogledaj parcele od Siklosa prema Pečuhu.
Klasterizacija, jedan traktor 100 jutara…. Da ne kažem – treba nam nova komasacija.
Ono što se treba poticati su trajni nasadi. Tu ne zadovoljavamo ni svoje potrebe a grana je vrlo profitabilna. Kad se uđe u EU, postojati će i godišnje kvote novih nasada, pa ćemo i uz najbolju volju, biti spriječeni širiti se. Tu treba djelovati hitno.
imas zanimljiv primjer jabuka, (daleko najvaznije voce koje se proizvodi u europi)
hrvatska ne proizvodi dovoljno za svoje potrebe
slovenija ima znacajne viskove
u 10 mjesecu sloveniji se prodaju HR jabuke
u 3 mjesecu se u hrvatskoj prodaju SLO jabuke
u 10 mj cijena jabuke je EUR 0.7
u 2mj je cijena jabuke je 2 EUR
zasto, zasto, zasto mi ne mozemo uloziti u hebene hladnjace i ne prodavati jabuke kad cijela europa grca u jabukama
[undecid]
A niste se zapitali zašto EU ne funkcionira na području poljoprivrede sa tolikim poticajima i zaštitama?
I zašto je bankarski sustav odjednom od strateške važnosti za Amere i EU. A nama prodaju bakrače i pizdarije kako treba sve otjerati u stečaj.
Nabijem ja njih i njihov slovenski mentalitet također
zasto, zasto, zasto mi ne mozemo uloziti u hebene hladnjace i ne prodavati jabuke kad cijela europa grca u jabukama
[undecid]
neki dan sam stavio link i rekao da je to jedan od načina izlaska iz krize … a radilo se upravo o poticajima za izgradnju hladnjača …
Dobar primjer, vipy. A često i postojeće hladnjače stoje prazne, jer su proizvođači skloni plasmanu čim prije.
Koliko samo sirovina za sitne novce izvezemo, umjesto da ih preradimo pa onda damo na tržište.
Problem je tu i u lošem poticanju i kreditiranju. Oni koji su voljni zaraditi više često nailaze na birokratke i administrativne probleme, gdje potroše i po dvije godine da bi došli do dozvola i financijskih sredstava.
Oni koji su voljni zaraditi više često nailaze na birokratke i administrativne probleme, gdje potroše i po dvije godine da bi došli do dozvola i financijskih sredstava.
je je … istina … to je velik problem …
na to bih još dodao proceduru kod banaka za dizanje kredita …
a kad bi u selu bila zadruga koja bi to radila za poljoprivrednika, bilo bi puno lakše …
UniCredit has 26 bln euros bonds to refinance in 2009
MILAN, Oct 6 (Reuters) – UniCredit has medium- to long-term bonds expiring in 2009 for a total of 26 billion euros, lower than in 2008, Chief Executive Alessandro Profumo told analysts on a conference call on Monday.
‘The medium- to long-term funding need in ’09 is 26 billion euros, lower than we had in 2008,’ Profumo said.