Svaki američki građanin u prosjeku dužan više od 40.000 dolara
U SAD-u gledaju kritički na Grčku i Europu. Ali ni državni proračun tamo ne izgleda baš ružičasto. Šef američke Narodne banke Ben Bernanke opet je udario u alarmna zvona.
Na jednom saslušanju u Washingtonu, šef američkog Feda je rekao: "Čak i kad se gospodarsko stanje i finacijsko tržište normaliziraju, čini se da će naš proračun biti na nezaustavljivom putu ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće politčke mjere". Rupa u američkom proračunu je ogromna, a što je najgore – stalno se povećava. Momentalna zaduženost američke države je 13 bilijuna dolara. To znači da svaki američki građanin, uključujući i malu djecu, je dužan više od 40.000 dolara.
Problem leži u tome da su kamate na ove dugove toliko porasle, da čak ni kad bi došlo do uspješnog gospodarskog rasta, ne bi bile vraćene. Država će u narednih nekoliko godina sve dublje ići u minus. Iz predostrožnosti je američka vlada postavila granicu zaduženosti na 14,3 bilijuna dolara. Kao uzroke sve većih troškova šef Fedaje naveo sve veća izdavanja za zdravstvo, te sve starije stanovništvo.
Nedavno uvedena reforma zdravstvenog sustava, zbog kompromisa na koje je predsjednik Obama pri tome morao pristati ni izdaleka neće dovesti izdatke pod kontrolu. Obama je osim toga, već nekoliko puta obećao da obiteljima s primanjima nižim od 250.000 dolara godišnje neće povisivati poreze. Ipak, neki stručnjaci kažu kako se ne treba bojati inflacije jer su novčane zalihe već odavno povišene i to bez da je došlo do obezvređivanja novca.
Izvor: http://www.poslovni.hr/148361.aspx
Tko ce vratiti ovih 13 bilijuna, to je cca 94% americkog BDP-a, a mi pricamo o Grckoj. Grcka je piece of cake. Sta sa Velikom Britanijom i SAD-om koji su duzni bilijune?
Da li postoji pokrice za sve one tiskane dolare? Cini se da ce zlato igrati daleko vecu ulogu nego sto sad izgleda. Zato ga u tolikoj kolicini Amerika i posjeduje.
Stvar je malo kompleksnija nego sto se cini.
USA i UK su od drugog svjetskog rata do 1980-tih smanjila debt/gdp za pola i više.
Dug se ne otplaćuje, nego se nadraste. Stvar ne može bit jednostavnija.
Alternativa državnom dugu je povećanje poreza, i jedno i drugo nije uvijek dobro ,no ne mora biti niti nužno loše.Ovo prvo dolazi na naplatu u nekom budućem vremenu (od čega dugoročni dug tek našim potomcima). Ovo drugo djeluje odmah i promptni je udar na "džep" i standard.
Dobro je ukoliko dug ostaje u zemlji pa se neutralizira prinosom na isti dug tuzemnih vjerovnika-loše
je poradi možebitnog crowding out efekta (što je bio slučaj lani).
Također je dobro ako se dugom financiraju investicisjki projekti koji u duljem vremenu rezultiraju i prinosom a ne ide sve odmah u puku potrošnju.
Kao oprečni stav uvriježenom mišljenju da smo budućim generacijama ostavili (i ostavljamo) samo dugove, zastupam tezu da im ostavljamo i infrastrukturu (npr.autoceste o kojima su naši prethodnici mogli samo sanjati, razne sportske i kulturne objekte i drugo).
Tako da aktiva koja ćini jedan dio današnjeg duga RH je sasvim solidna.
Sporan je onaj drugi dio koji je financiran državnim dugom a tu ima svega nažalost.
That’s my opinion.
Alternativa državnom dugu je povećanje poreza,
povećanje poreza ne znači nužno i povećanje poreznih prihoda, pogotovo na duži rok
alternativa imho je samo jedna, a to je jače gospodarstvo koje onda može lakše servisirat taj dug (dug se neće nikad vraćat)
povećanje poreza ne znači nužno i povećanje poreznih prihoda, pogotovo na duži rok
alternativa imho je samo jedna, a to je jače gospodarstvo koje onda može lakše servisirat taj dug (dug se neće nikad vraćat)
[/quote]
Jasno da ne znači uvijek…vodi evaziji. To je isto kao da neki d.o.o. računa da će mu prihodi skočiti za 50 % ako promptno poveća cijene svojih proizvoda ili usluga za 50 %.
…BTW, jačanje gospodarstva u dugom roku proizlazi i iz kvalitetnih kapitalnih javnih ulaganja (financiranih i dugom) prema tome samo argument koji potkrepljuje navedeno.
mapa sa makro podacima nekih europskih država
http://www.affarsvarlden.se/multimedia/archive/00064/Krisen_i_Europa_-_la_64991a.swf
arbestloshet = nezaposlenost
statskuld = dug države kao postotak BDP-a
…BTW, jačanje gospodarstva u dugom roku proizlazi i iz kvalitetnih kapitalnih javnih ulaganja (financiranih i dugom) prema tome samo argument koji potkrepljuje navedeno.
[/quote]
Pod uvijetom da ta ulaganja podstiču privatna ulaganja a ne da ih guše. Ako su cijena državnih ulaganja povećanje poreza i nameta i gušenje konkurencije na tržištu onda to samo šteti gosodarstvu.
mapa sa makro podacima nekih europskih država
http://www.affarsvarlden.se/multimedia/archive/00064/Krisen_i_Europa_-_la_64991a.swf
arbestloshet = nezaposlenost
statskuld = dug države kao postotak BDP-a
Švedska jedina zadovoljava kriterije iz Maastrichta
Kolega Twixer…to sam naveo:
USA i UK su od drugog svjetskog rata do 1980-tih smanjila debt/gdp za pola i više.
Dug se ne otplaćuje, nego se nadraste. Stvar ne može bit jednostavnija.
da bi ga netko nadrastao, netko drugi se mora zadužiti..
Problem leži u tome da su kamate na ove dugove toliko porasle, da čak ni kad bi došlo do uspješnog gospodarskog rasta, ne bi bile vraćene. Država će u narednih nekoliko godina sve dublje ići u minus. Iz predostrožnosti je američka vlada postavila granicu zaduženosti na 14,3 bilijuna dolara. Kao uzroke sve većih troškova šef Fedaje naveo sve veća izdavanja za zdravstvo, te sve starije stanovništvo.
– 60% populacije radi
– Na jednog umirovljenika dolazi 5 zaposlenih
– U 2009-oj rođeno najviše dijece na 1000 stanovnika od 1950-e.
Američki dug je ogroman i to nitko ne spori. Međutim, bilo bi jako štetno ako mi opravdanje za svoju lošu situaciju tražimo u US, Grčkoj, Španjolskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji. Oni će vraćati svoj dug, a mi svoj.