Statistika EU27/US/HR
12/2009. & 02/2010.
HNB: Kuna je od 2005. realno aprecirala oko 15 posto
Do realne aprecijacije kune došlo je zato što su troškovi proizvodnje i rada u Hrvatskoj ubrzano rasli dok je tečaj ostao stabilan, pojasnio je Ljubinko Jankov iz HNB-a odbacujući time odgovornost monetarne politike za pad i slabu konkurentnost izvoza
Hina
Ispiši Veličina slova:
Iako je hrvatska monetarna politika cijelo vrijeme sprečavala rast vrijednosti kune, tečaj kune je od 2005. godine realno aprecirao oko 15 posto, upozorio je u utorak direktor Sektora za istraživanja i statistiku Hrvatske narodne banke Ljubinko Jankov na skupu u veleučilištu VERN o problemima hrvatskog izvoza.
Do realne aprecijacije kune došlo je zato što su posljednjih godina troškovi proizvodnje i rada u Hrvatskoj ubrzano rasli dok je tečaj ostao stabilan, pojasnio je Jankov odbacujući time eventualnu odgovornost monetarne politike za pad i sve slabiju konkurentnost hrvatskog izvoza.
Uz takve pritiske na aprecijaciju, pitanje je može li se uspješno provesti deprecijacija tečaja, te što bi se time postiglo – pozitivan utjecaj na izvoz bio bi vrlo mali, a negativan na sve ostale, od tvrtki i banaka do građana, vrlo veliki, kaže Jankov.
Taj bi problem idućih godina mogao dodatno porasti jer Hrvatsku još čeka poskupljenje energenata za 30 do 40 posto, što znači dodatni pritisak na rast troškova proizvodnje i daljnju realnu aprecijaciju kune, upozorava ekonomski analitičar Zdeslav Šantić.
Na skupu posvećenom izvozu kao ključnom pitanju razvoja Hrvatske ocijenjeno je kako su slabosti hrvatskog izvoza samo odraz lošeg stanja domaće industrije i nedostatka odgovarajućih politika.
Najgore je što se naš izvoz ne može brzo povećati jer Hrvatska ne proizvodi robe koje bi bile zanimljive svjetskom tržištu, niti će ih uskoro imati, rekao je neovisni ekonomist Žarko Primorac.
Osim što imamo vrlo nizak udio izvoza roba i usluga u BDP-u od samo 35 posto, od onog što izvozimo preko 70 posto su proizvodi niske tehnološke složenosti, a to znači i niske dodane vrijednosti, napominje Primorac.
Turizam je jedina grana u kojoj bi kroz godinu – dvije mogli očekivati pozitivne pomake, ali čak i tu, gdje imamo komparativne prednosti u odnosu na konkurenciju, izostale su izravne strane investicije bez kojih ne može biti ni tehnološkog razvoja niti restrukturiranja gospodarstva u izvoznom smjeru, ističe Primorac.
Za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, Hrvatskoj se nisu desile greenfield investicije, ocijenio je i predstavnik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Domagoj Ivan Milošević.
Podsjetivši da Hrvatska trenutno zauzima nisko 72. mjesto na tablici konkurentnosti u svijetu, Milošević je upozorio da ulazak u EU neće automatski povećati konkurentnost hrvatskih proizvoda, štoviše pitanje ja kako će se u takvim okolnostima snaći domaći proizvođači, ali i ulagači.
Više sudionika upozorilo je i na sve opasniji rast nelikvidnosti, koja je povećana za 45 posto u godinu dana, uz ocjenu kako Vladine mjere (modeli A i B) neće polučiti nikakve učinke jer su "minorne i beznačajne".
Bankamagazin
HNB: Kuna je od 2005. realno aprecirala oko 15 posto
Deprecijacija od 5-10% ne bi ništa loše učinila – dapače ona je nužna.
Građani iatako imaju više štednje no obveza a štednja im je u valuti tako da bi to uvećalo imovinu prosječnog Hrvata. Glede gospodarstva postoje regularni instrumenti kako se zaštititi od deprecijacije.
Kako prebroditi krizu? Rebrandingom [lol]
Deprecijacija od 5-10% ne bi ništa loše učinila – dapače ona je nužna.
Građani iatako imaju više štednje no obveza a štednja im je u valuti tako da bi to uvećalo imovinu prosječnog Hrvata. Glede gospodarstva postoje regularni instrumenti kako se zaštititi od deprecijacije.
[/quote]
Savo…i ja sam pomalo počeo vjerovat da si na bunici,,,kakvi instrumeti.. o čem ti to? [shocked]
Deprecijacija od 5-10% ne bi ništa loše učinila – dapače ona je nužna.
Građani iatako imaju više štednje no obveza a štednja im je u valuti tako da bi to uvećalo imovinu prosječnog Hrvata. Glede gospodarstva postoje regularni instrumenti kako se zaštititi od deprecijacije.
[/quote]
Savo…i ja sam pomalo počeo vjerovat da si na bunici,,,kakvi instrumeti.. o čem ti to? [shocked]
[/quote]
Pa valjda Forward ugovorima!
Deprecijacija od 5-10% ne bi ništa loše učinila – dapače ona je nužna.
Građani iatako imaju više štednje no obveza a štednja im je u valuti tako da bi to uvećalo imovinu prosječnog Hrvata. Glede gospodarstva postoje regularni instrumenti kako se zaštititi od deprecijacije.
[/quote]
Savo…i ja sam pomalo počeo vjerovat da si na bunici,,,kakvi instrumeti.. o čem ti to? [shocked]
[/quote]
Pa valjda Forward ugovorima!
[/quote]
Unaprijedenicama? [lol]
Goldica [bye]
http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/8621407.stm
"Such a large eruption… would have the potential to severely affect air travel at high northern latitudes for six months or more.
http://www.thestar.com/news/world/article/796918–scientists-say-volcano-could-erupt-for-months
" Scientists say the volcano could continue erupting for months, with more chaos ensuing with each big belch of basalt powder and gas."
Na mnogo mjesta se pronalaze slične stvari… Bilo bi lijepo znati koliko ima u tome istine i kolike su vjerojatnosti za takav razvoj događaj, kolike za scenarij otežanog prometovanja zrakom u narednih par mjeseci…
Ukoliko promet bude otežan, možda to nama kao turističkoj zemlji koja je pretežno auto-destinacija može biti kratkoročno i dobro?
Ali kakav je utjecaj na poljoprivredu? Navodno će zbog tog pepela padati kisele kiše skroz dok se to ne ispere… pa sad da li će i kod nas biti dovoljna koncetracija toga da nam na strani poljoprivrede našteti više nego li što koristi na strani turizma…?? Bilo bi lijepo kada bi nam netko mogao dati neke znanstveno utemeljene anlize na ovu temu.
Islandska osveta Britancima za ultimatume. Trajat će dok im ne oproste dugove.