Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

El Febo, 09.04.2010. u 18:32
Kako i koliko tenutna nelikvidnost utječe na novčanu masu ? Koliko je to relevantan faktor ?

Nelikvidnost je apstraktan pojam, novac nije nestao jer je još sir Isaac Newton dokazao da je materija neuništiva. [smiley]
Možemo reći da je možda promijenio agregatni oblik pa mjesto da kola krvotokom (financijskim sustavom) čući u oblicima raznih depozita.

El Febo, 09.04.2010. u 18:32
Da li država koja je glavni generator nelikvidnosti može utjecati na novčanu masu na način da urednijim plaćanjem je poveća, a neurednim smanji ?

Nema "generatora nelikvidnosti", to je još samo jedan od modernih novinarskih pojmova.
Sve i kada bi plaćanje državnih obveza bilo znatno brže, opet bi se to u financijskom sustavu odrzailo na drugom mjestu, možda kroz inzistairanje na kraćim rokovima za naplatu poreza ili pak kroz povećanje poreza.
Možemo postaviti pitanje , zašto državne institucije ne plaćaju na vrijeme ako pretostavimo da se ne vode načelom profitabilnosti?!
Vjerojatno da znamo odgovor, zaključak bi bio da, što se opće likvidnosti u sustavu tiče, da je to opet "zero sum game" dugoročno, IMO. [smiley]

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 


Twixer, 09.04.2010. u 18:45
Kako i koliko tenutna nelikvidnost utječe na novčanu masu ? Koliko je to relevantan faktor ?

Nelikvidnost je apstraktan pojam, novac nije nestao jer je još sir Isaac Newton dokazao da je materija neuništiva. [smiley]
Možemo reći da je možda promijenio agregatni oblik pa mjesto da kola krvotokom (financijskim sustavom) čući u oblicima raznih depozita.

Twixer, 09.04.2010. u 18:45
Da li država koja je glavni generator nelikvidnosti može utjecati na novčanu masu na način da urednijim plaćanjem je poveća, a neurednim smanji ?

Nema "generatora nelikvidnosti", to je još samo jedan od modernih novinarskih pojmova.
Sve i kada bi plaćanje državnih obveza bilo znatno brže, opet bi se to u financijskom sustavu odrzailo na drugom mjestu, možda kroz inzistairanje na kraćim rokovima za naplatu poreza ili pak kroz povećanje poreza.
Možemo postaviti pitanje , zašto državne institucije ne plaćaju na vrijeme ako pretostavimo da se ne vode načelom profitabilnosti?!
Vjerojatno da znamo odgovor, zaključak bi bio da, što se opće likvidnosti u sustavu tiče, da je to opet "zero sum game" dugoročno, IMO. [smiley]
[/quote]

Stoji. Međutim nelikvidnost znači nižu kreditnu sposobnost kako poduzeća tako i građana. Kada oni koji uzimaju kredite ne mogu servisirati dug ili postoji opasnost da prestanu servisirati dug onda banke teže daju kredite. To u konačnici znači da više novaca ostaje u bankama, a manje u potrošnji.

The nine most terrifying words in the English language are: "I'm from the government and I'm here to help" - Ronald Reagan


Šopingirao sam u Springfield-u po cijenama "-70 %", kupio pola dućana, i dućan mjesec dana kasnije: zatvoren. Nema ga više. Čujem od frendova: ista stvar i u Rijeci. Dakle oba dućana koja su imali u RH su zatvorena… zato je bio takav popust, totalna rasprodaja.

Oko nove godine je bila drama koliki su popusti bili u Tower centru. A svejedno ljudi nisu previše kupovali. Danas bi trebao u sitni šoping tamo pa provjerim to za springfield i kakvo je stanje…

[/quote]
Zatvorena oba Springfielda u Rijeci.

Tko nema ni jednog prijatelja ide kao stranac po zemlji.



El Febo, 09.04.2010. u 19:20
Kako i koliko tenutna nelikvidnost utječe na novčanu masu ? Koliko je to relevantan faktor ?

Nelikvidnost je apstraktan pojam, novac nije nestao jer je još sir Isaac Newton dokazao da je materija neuništiva. [smiley]
Možemo reći da je možda promijenio agregatni oblik pa mjesto da kola krvotokom (financijskim sustavom) čući u oblicima raznih depozita.

El Febo, 09.04.2010. u 19:20
Da li država koja je glavni generator nelikvidnosti može utjecati na novčanu masu na način da urednijim plaćanjem je poveća, a neurednim smanji ?

Nema "generatora nelikvidnosti", to je još samo jedan od modernih novinarskih pojmova.
Sve i kada bi plaćanje državnih obveza bilo znatno brže, opet bi se to u financijskom sustavu odrzailo na drugom mjestu, možda kroz inzistairanje na kraćim rokovima za naplatu poreza ili pak kroz povećanje poreza.
Možemo postaviti pitanje , zašto državne institucije ne plaćaju na vrijeme ako pretostavimo da se ne vode načelom profitabilnosti?!
Vjerojatno da znamo odgovor, zaključak bi bio da, što se opće likvidnosti u sustavu tiče, da je to opet "zero sum game" dugoročno, IMO. [smiley]
[/quote]

Stoji. Međutim nelikvidnost znači nižu kreditnu sposobnost kako poduzeća tako i građana. Kada oni koji uzimaju kredite ne mogu servisirati dug ili postoji opasnost da prestanu servisirati dug onda banke teže daju kredite. To u konačnici znači da više novaca ostaje u bankama, a manje u potrošnji.
[/quote]

Malo mi šaltaš sa ukupne novčane mase i sustava na pojedina poduzeća i kućanstva…govorio sam o nelikvidnosti sustava.

Sa aspekta banaka postoje dobri i "loši" zajmoprimci, IMO, smatram da vrijeme akumulacije casha u domaćem bankarskom sustavu polako jenjava i da će plasmani banaka ponovo lagano uzlaznom putanjom u slijedećem periodu. Ne očekujem kreditnu ekspanziju u skoroj budućnosti.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

Zašto je nelikvidnost poduzeća apstraktan pojam?

Theanswer, 09.04.2010. u 19:22
Možemo postaviti pitanje , zašto državne institucije ne plaćaju na vrijeme ako pretostavimo da se ne vode načelom profitabilnosti?!

Ili nemaju dovoljno dovoljno platežnih sredstava ili imaju snažnu pregovaračku moć koja im omogućuje sužavanje novčanog tjesnaca ili kombinacija obojeg.

Theanswer, 09.04.2010. u 19:22
Međutim nelikvidnost znači nižu kreditnu sposobnost kako poduzeća tako i građana

Ne mora bit. Moguće je da poduzeće bude nelikvidno i tehnički solventno i obrnuto koliko god se činilo nemogućim.

S ostalim se slažem.

A vi opet o inflaciji. Ne znam čemu komplikacije. Uobičajeno se mjeri indeksom potrošačkih cijena ili proizvođačkih cijena. A teza da inflacija nije ništa drugo nego povečanje monetarne mase je čisti monetarizam koji se temelji na onoj formuli Fischera. Nisam baš oblikovao svoj stav jer ima dosta toga kontradiktornog napisanog o inflaciji, ali sam siguran da nije samo novčana masa, čitao sam neke kritičke tekstove, probat ću nač doma…

pozz

Novci nisu problem. Novaca nema.

još jedan koji ne čita… [yawn]

Kolega hoćemo o makro (a tema se tako zove) ili mikro aspektima?

Nelikvidnost sustava je apstraktan pojam jer su tvoja potraživanja nečije obveze pa je ukupni efekt
na razini sustava 0:0.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 


ConOBrien, 09.04.2010. u 19:47
osim toga volumen novca ne mora povećavati CB već se povećava kroz veću kreditnu aktivnost uzrokovanu većom potražnjom za tim kreditima i boljom kreditnom sposobnosti onih koji traže te kredite

Oho…samo reminder na moj identičan post od prije nekoliko mjeseci kad ste me ti i još neki kolege za istu tvrdnju pobijali. Naime, tvrdio sam da na novčanu masu itekako kroz monetrani multiplikator utiječu i poslovne banke, među inim, a ne samo CB kako ste ti (i još neke i sada nazočni kolege) tvrdili..
U međuvremenu smo evoluiraili ili…?! [wink]

BTW, slažem se sa konstatacijom da ne treba ućinke inflacije i dezinflacije promatrati samo kroz monetarni agregat. [smiley]
[/quote]

očito se tada onda nismo razumjeli

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.

Nelikvidnost je apstraktan pojam, novac nije nestao jer je još sir Isaac Newton dokazao da je materija neuništiva. [smiley]
Možemo reći da je možda promijenio agregatni oblik pa mjesto da kola krvotokom (financijskim sustavom) čući u oblicima raznih depozita.

novac kao što se može stvoriti tako može i nestati. kreacija i destrukcija (sterilizacija) kroz kreditiranje i vraćanje tih kredita

kada bi svi na svijetu vratili svoje kredite bio bi potreban sav postojeći novac i još bi falilo za platiti kamate

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.

što se nelikvidnosti sustava tiče, dali je bolje imati A koji duguje 100 prema B koji duguje tih 100 prema C koji duguje tih 100 prema A ili imati sustav gdje su te obveze izmirene?

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.

El Febo, 09.04.2010. u 19:54
kada bi svi na svijetu vratili svoje kredite bio bi potreban sav postojeći novac i još bi falilo za platiti kamate

kada bi drveće hodalo….gdje se i kada to dogodilo izuzev pukog teorisjkog stajališta…
strerilizirane intervencije ponekad provode CB ali sa određenim kratkoroćnim ciljem.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 


što se nelikvidnosti sustava tiče, dali je bolje imati A koji duguje 100 prema B koji duguje tih 100 prema C koji duguje tih 100 prema A ili imati sustav gdje su te obveze izmirene?

nemoguće je da su ikada sve obveze u sustavu izmirene

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 


ConOBrien, 09.04.2010. u 19:56
kada bi svi na svijetu vratili svoje kredite bio bi potreban sav postojeći novac i još bi falilo za platiti kamate

kada bi drveće hodalo….gdje se i kada to dogodilo izuzev pukog teorisjkog stajališta…
strerilizirane intervencije ponekad provode CB ali sa određenim kratkoroćnim ciljem.
[/quote]

nije poanta kada se to dogodilo nego u tome da novac MOŽE nestati i to se svakodnevno događa (naravno u ne tako dramatičnim veličinama)

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.

New Report

Close