Evo popravio i ja comp,

Knox, nisam na žalost imao onu malu, samo neke stare mi predaju.

Kaj se tiče formula, meni je bilo nagore računat internu stopu profitabilnosti u procesu budžetiranja, kada treba iterativnim postupkom pogađat koja je prava… Katastrofa. Uz financijski kalkulator ili excel to ide za čas. To stvarno nema smisla.

Ferovci mogu odlično surađivat s svim profesijama, posebice s ekonomistimač. Ja recimo baš radim s jednim frendom s fera neki zajednički program vezanu uz analizu… Sinergijski učinci očigledni. Općenito, puno sam više naučio od ljudi koji su iz drugih struka, neekonomskih, a bave se ekonomijom, jer imaju drugačiji način razmišljanja, nisu učili iz američkih knjiga kao mi koje djelomično zatupljuju…

Još samo da i Google popravi server u Hong-Kongu i svi smo na broju.

March 12, 2010 12:17 PM Eastern Daylight Time
Research and Markets: Croatia Tourism Report Q2 2010 – Dubrovnik Airport Recorded A Fall in Numbers of Nearly 6% Y-O-Y to 1.12mn Passengers

Industry Forecast Scenario Regarding foreign visitors, the tourism sector is likely to have performed slightly better in 2009 than was originally anticipated, although BMI maintains a subdued outlook for the Croatian tourism sector in the short term. Due to better than expected foreign tourism in the summer of 2009, the author edged up the forecast for foreign tourist arrivals for the year as a whole and now expect a fall of -2.0% y-o-y. The author also revised up the forecast for 2010 to positive growth in arrivals of 1.0% y-o-y, as opposed to slight negative growth in the previous report. Underlying these forecasts is mild economic recovery in major source markets, with the eurozone in particular only tentatively emerging from recession in 2010, but growth is anticipated to pick up to 1.7% in 2011. Interestingly, despite eurozone recession in 2009, the number of foreign arrivals from key markets such as Germany and Italy appears to have held up reasonably well. Additionally, although the seasonal dynamics that framed the Croatian kuna in previous years will remain a dominant feature over the forecast period, the author believes that much of the medium-term appreciatory pressure on the kuna has been alleviated. This will help support the competitiveness of the tourism sector for foreign visitors from the eurozone

http://www.businesswire.com/portal/site/home/permalink/?ndmViewId=news_view&newsId=20100312005758&newsLang=en

Turizmu se smiješe bolji rezultati od prognoziranih!

El Febo, 31.03.2010. u 09:11

Kaj se tiče formula, meni je bilo nagore računat internu stopu profitabilnosti u procesu budžetiranja, kada treba iterativnim postupkom pogađat koja je prava

Zašto iterativno?
Linearna interpolacija i cap-carap za potrebe ispita dovoljno…

Au contraire, dragi forumašu, mi nismo učili iz nikakvih američkih knjiga, nego iz črčkarija naših profesora, osim Samuelsona. Govorim za EFZG. Ostalo i jesu samo američke školice….

febo,

Jajan, 31.03.2010. u 10:25

Kaj se tiče formula, meni je bilo nagore računat internu stopu profitabilnosti u procesu budžetiranja, kada treba iterativnim postupkom pogađat koja je prava

Zašto iterativno?
Linearna interpolacija i cap-carap za potrebe ispita dovoljno…
[/quote]
ne bi išlo

mudre glave

http://seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/plan-gospodarskog-savjeta-reformirati-porezni-sustav%2c-revidirati-poticaje%2c-izraditi-strategiju,72631.html

Jajan,

febo,

El Febo, 31.03.2010. u 10:52

Kaj se tiče formula, meni je bilo nagore računat internu stopu profitabilnosti u procesu budžetiranja, kada treba iterativnim postupkom pogađat koja je prava

Zašto iterativno?
Linearna interpolacija i cap-carap za potrebe ispita dovoljno…
[/quote]
ne bi išlo
[/quote]

Zakaj?

Moguće. Vikram Pandit je inženjer elektrotehnike, a sada CEO CITI bank. Problem je jedino što ti talentirani klinci imigriraju u zemlje gdje se njihov talenat više cijeni (i manje oporezuje), pa Indija i Hrvatska od toga nemaju osobite koristi.
[/quote]
Pa da, čak i elektrotehničari, a pogotovo računarci su inače skloni "multidisciplinarnosti i interdisciplinarnosti". Inače računarstvo u današnjem svijetu je prirodno okrenuto ka "interdisciplinarnom" radu, a da bi na nekoj naprednijoj razini kvalitetno sudjelovao u nečem ozbiljnom – tada moraš u dovoljnoj mjeri poznavati i dotičnu struku oko koje se vrti taj projekt.

Inače imaš i kod nas hrpu svakodnevnih primjera gdje su elektrotehničari završili u financijama i sl. područjima (i to vrlo visoko), od Zorana Bohačeka koji je nakon elektrotehnike u Americi završio i fnancije… do ovih razno raznih kontrolinga i sl. gdje u svakoj ozbiljnoj firmi je bar netko ako ne baš šef kontrolinga upravo FER-ovac 😛 (npr. u Adris grupi mr.sc. Hrvoje Patajac).

A recimo u hedge fondovima, pa tamo su matematičari i računarci glavna (šljakerska :D) radna snaga. Fond menadžer samo nešto mudruje dok ovi rade pravi posao 😀

Sječate se npr. one afere kada je Goldman Sachs-u navodno ukraden onaj njihov trading-softver… te stvari ("vrlo specifični i vrlo osobni/povjerljivi softveri" o kojima ovisi konkurentnost na nekom polju) je nezgodno kada konkurencija dohvati, to se sve mora čuvati kao top-secret, to se ne može onda niti izvana naručivati nego se razvija "in-house", i zato tko ima između ostalih i bolje matematičare i programere taj će svoje tajno in-house rješenje imati bolje i biti će konkurentniji.

Eto, kada mi u RH budemo imali npr. neki pravi hedge fond – u njemu će raditi naši ekonomisti/financijaši, matematičari i FER-ovci kao pravi tim 😀

Zanimljivo je da je Zagrebačka banka spustila kamatu na tekuće kredite poduzetnika za cijelih 3%.
Ovo zvuči skoro kao SF. [shocked]

ZAGREB, 31. OŽUJKA 2010./31 MARCH, 2010

INDEKS NOVIH NARUDŽBI I PROMETA INDUSTRIJE U SIJEČNJU 2010., PRVI REZULTATI

Ukupni desezonirani promet industrije1) u Republici Hrvatskoj u siječnju 2010., u usporedbi s prosincem 2009., bilježi rast za 6,3%. Ako uporedimo tržišta, na domaćem tržištu zabilježen je pad za 2,3%, a na stranom tržištu zabilježen je rast za 64,8% u istom razdoblju.

U siječnju 2010., u usporedbi sa siječnjem 2009., ukupni promet industrije, kalendarski prilagođen2), u Republici Hrvatskoj bilježi rast za 5,6%. Ako uporedimo tržišta, na domaćem tržištu zabilježen je pad za 13,5%, a na stranom tržištu zabilježen je rast za 57,8% u istom razdoblju.

Ukupne desezonirane nove narudžbe industrije1) u Republici Hrvatskoj u siječnju 2010., u usporedbi s prosincem 2009., bilježe pad za 6,2%. Ako usporedimo tržišta, na domaćem tržištu zabilježen je rast za 6,5%, a na stranom tržištu zabilježen je rast za 15,4% u istom razdoblju.

U siječnju 2010. u usporedbi sa siječnjem 2009., ukupne nove neprilagođene2) narudžbe industrije, u Republici Hrvatskoj bilježe rast za 8,2%. Ako uporedimo tržišta, na domaćem tržištu zabilježen je rast za 8,8%, a na stranom tržištu zabilježen je rast za 29,5% u istom razdoblju.

Snažan rast IZVOZNO orjentirane industrijske proizvodnje i narudžbi!
Ovo podvučeno bi trebalo biti RAST!

[cool]