U kapitalističkom sustavu – ako se stvari shvate dovoljno duboko i odgovorno; etično je ono što maksimiziran dugoročno održivu stopu rasta kapitala (…profitabilnost) a u okviru važeće legislative (etičnost ovdje u neku ruku biva prilično svedena na tek puki legalizam). Tu je npr. Vatikan zatečen u nerazumijevanju gospodarstva "u njegovoj punini" i zato bi oni bili skloni dodavati skroz neke druge stvari kao da npr. socijalno postavljanje cijena (ne iskorištavanja svih potencijala tržišta a na korist potrošača slabije platežne moći), povećanje usmjerenosti prema radnicima u procesu distribucije novostvorene vrijednosti (smanjivanje profitnih marži na korist plaća)
To je znak nerazumijevanja funkcioniranja sustava i upravo "postupak popločavanja puta u pakao ovim lijepim željama".

Najetičnije je ono što stvara vrhunsku profitabilnost (a na zakonom dopušten način; pri čemu regulirano lobiranje za promjene zakona koje mogu u tome pomoći je također važan dio procesa). Društveno odgovorno poduzeće je profitabilno poduzeće jer kao takvo može bolje (i "sigurnije", odnosno može sa istim apsolutnim sumama poduzimati veće rizike a da ukupni relativni rizik ostaje jednak ili manji) reinvestirati dobit u R&D i druge načine trajnog poboljšanja konkurentnosti (efikasnosti) kao generatore povećanja relativne profitabilnosti te s druge strane u mehanizme koji poboljšavaju tržišnu poziciju (time utječu i na konkurenciju da i ona ne može stajati) odnosno postizanja za one najuspješnije kompanije (najbolji nagrađeni!) rast realnih prihoda, a koji uz rast marži, dugoročno znači rast apsolutnih realnih profita a što omogućava daljnja investiranja i tako u krug koji vodi trajnom "napretku" a od kojega ima koristi cijeli sustav jer povećanje efikasnosti je jedini put ka boljem standardu.

Dakle etično je ono: što plaće drži sa stajališta poduzeća minimalnima (konačni rezultat je posljedica stanja ponude i potražnje na tržištu rada), sve ostale troškove minimalnima (gornju granicu definira tržište cijenama a donju sama naša inovativnost kako optimalno upotrebljavati inpute) a tu se dakako računaju i fiskalni troškovi (lobirati za smanjenje poreza, prije svega) a tržišnu poziciju što jačom – "svi teže postati monopolisti… ali maksimalno jednom to može uspjeti; ne kako bi tada zlorabio monopolnu poziciju na dotičnom tržištu, nego kako bi uživao u zasluženom postignuću – pobjednik dobiva nagradu, to je jasno" odnosno s vremenom i prisutnost na što više tržište u svrhu smanjenja rizika izloženosti malom broju tržišta, i trajno: nakon svakog "osvojenog" treba tražiti nova za osvajanja… dok se ne "osvoji cijeli Svijet". Rezultat: globalne korporacije su pobjednici, a naš svijet je svijet pobjednika. Oduvijek bio i ostao. Etično je ono što vodi kompanije u izrastanje u globalne kompanije, profitabilne i jake. Je li to kraj? Popet se na vrh svijeta i tada postati tiranin? To nikada u povijesti nije upalilo. Etičan treba biti trajno jer u suprotnom će te netko sa vrha svijeta srušiti… i najveća Carstva su pala. A nije ugodno pasti sa velike visine. I tako će to u kapitalizmu biti, u ogromnim mega-ciklusima će se stalno događati konsolidacije pa dekonsolidacije cijelih industrijskih grana. Najbolji će puno toga preživjeti, oni koji "slučajno uspiju" jednako će se i srušiti.

Ako ovo odgovara kršćanskoj teologiji možda bih i mogao biti teolog… (možda u nekoj protestantskoj Crvki? :D)

Zvučiš kao da si čitao Krkača.
Nadam se da na kraju nećemo završiti na epistemološkim raspravama. [smiley]

Travel Focus on Croatia
Post by Oonagh Shiel on Tuesday 30 March, 2010 in Featured Post, Travel Focus

More than 1,000 islands dotted about the sparkling Adriatic Sea, charming old cities, timeless landscapes, national parks and an easy pace. It’s little wonder that the Croatian tourist board uses the slogan: "The Mediterranean as it once was". Travellers taking cheap flights to Croatia will discover that it has all the beauty, weather and relaxed way of life of other Mediterranean countries, but without the price tag. Croatia is outside the Eurozone and offers good value for money.

http://news.cheapflights.co.uk/2010/03/travel-focus-on-croatia/?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+Cheapflightsnews+%28News+and+Views+from+Cheapflights.co.uk%29

A trenutno mi se ne filozofira pa nećemo u misaono iscrpljujuće teme 😀

P.S. U prilogu je prenešeno sa našeg foruma dio zadataka sa jučerašnjeg međuispita ("kolokvija") što je kolegica koja je odustala od rješavanja stigla prepisati, onaj dio sa manje računanja, a onaj dio sa više teksta i pogotovo više računanja (10. b) i c), 6. i 7. cijeli, te 1. cijeli koji je imao od a) do g) !!) kolegica nije niti prepisivala :rotfl:
Zar vi imate na ekonomiji običaj takve ispite pisati? Da se polomiš od računanja u 90 min, bez forumala naravno… kod nas inače nije poanta u pamćenju formula i iscpljujućem "računanju". Jer kada je malo vremena ne znaš stigneš li brže izvesti si zatvorenu forumulu ili raspisati u sumu pa računati… Totalno iznenađenje, kod nas se inače na matematikama a niti na bilo čemu ne računa tako puno u tako malo vremena. Više je ono, pročitati pa misaonim putem nešto dokučiti… a ne da ti kalkulator crkne od lupanja po njemu [lol]

Eh, kada bi svi ekonomisti ovakve stvar rješavali i na ruke u tako malo vremena… ne bi bilo nezaposlenih ekonomista u RH i makroekonomija bi nam bila bolja! 😀 (ne bi nam tada trebala niti računala, jeftinije bi bilo platiti radnike da to u banci npr. sve pješke rade nego trošiti novce na strojeve za računanje, licence za programe… :P)

Profa Posedel koliko vidim u ovih mjesec dana kako je imam je inače skroz ok – ali ovoliko računanje… to je valjda donijela običaje sa vašega faksa – mi nismo na to naviknuli 😀

Ovaj test je primjer kakvo obrazovanje ne treba biti. Djeca se uče da stavljaju brojeve u formule i nešto izračunavaju. Oni te formule zaborave brže nego što su ih naučili i na kraju nikakve koristi. Ako nekome nekada bude trebalo izračunati kamatu on će naći formulu na netu i izračunati. Plug and play education.

Škola te treba učiti kako razmišljati u okviru određene discipline, kako anlizirati podatke i kako analizirati veze između različitih procesa. Naravno nitko ih ne uči kako i zbog čega kamate rastu niti kako vrijednost drugih asset klasa utječe na rast kamata. Oni te trebaju naučiti kako predvidjeti rast ili pad kamata s obzirom na stanje ekonomije, ne kako izračunati postojeću kamatu. To će ti biti od koristi u životu jer ćeš moći bolje planirati investicije i bolje alocirati novac.

LHC skinuop ATH labaratorijski stvorene energije. [thumbsup]

Slažem se. Upravo se to kod nas na FER-u na našim domaćim predmetima uglavnom i prakticira – forumule se ne pamte, ako se slučajno formule iz nekog razloga ne daju tada je to zato da ih sam izvedeš i za to ima dosta vremena.
Uvijek je bitno analitički razmišljati, zato zadaci i jesu po principu “promozgaj i nešto zaključi pa onda evenutalno iz toga nešto izračunaj što te se zapravo pita” a ne “udri po računanju”.

Ali ja ne bih bio tako kritičan prema profesorima sa prijateljskog fakulteta, naime jedino što su pogriješili je: količina vremena.

Naime ovdje ako pogledaš malo bolje očigledno nema “puno formula” (samo što bi neke stvari bile brže da ih se moglo imati u zatvorenoj formi gotove u glavi ili van glave) nego se ipak radi o “principima” koji se trebaju usvojiti/ispitati na kolokviju (diskontiranju npr., sve se praktički svodi na diskontiranje novčanih tokova – samo što za to “na ruke” nije bilo dovoljno vremena) jer treba uzeti u obzir da većina ovih studenata do prije mjesec dana nikada nije čula za dobar dio spomenutih/korištenih pojmova, pa je ovdje za njih za početak dovoljno to što moraju vidjeti kako vrijeme utječe na vrijednost novca, uz praktične primjere iz žviota, kako su povezane cijene i kamatne stope kod instrumenata fiksnog prinosa, na primjeru imuniziranja utjecaja promjene kamatnih stopa na obveznički portfelj uvesti se u pojam hedginga, što znači pronaći mogućnost arbitraže…

Ovi zadaci u tom kontekstu (početnici od tek “1 mj slušanja nečega što ima veze sa financijama” – koji tek barataju sa osnovnim pojmama) nisu tako problematični.

A što na ekonomiji točno rade u okviru sličnih kolegija… to ne znam – zato se i pitam “zar oni toliko računaju??” 😛 Ovdje su se samo malo preračunali sa vremenom, mislili su valjda “oni su naviknuli računati, nije im problem – e to je bila kriva pretpostavka – možda ekonomisti jesu, ali mi na FER-u niismo, to je predrasuda :P”

Uglavnom biti će tu još lijepih stvari, ovo ti je službeni opis kolegija:
“Uvode se osnovni pojmovi diskretnog i kontinuiranog kamatnog računa u uvjetima sigurnosti, vremenske strukture kamatnih stopa te instrumenata fiksnog prinosa. Uvode se osnove teorije stohastičkog računa kao neophodni teorijski instrument za kvantitativnu analizu financijskih tržišta, investicijske strategije, princip arbitraže te fundamentalni teorem vrednovanja financijske imovine. Obrađuju se osnove teorije optimizacije portfelja prema Markowitzu i model za vrednovanje kapitalne imovine (CAPM). Obrađuju se modeli koji opisuju dinamiku razvoja cijena u diskretnom vremenu poput binomnog modela te modeli u neprekidnom vremenu poput onog koji vodi do Black-Scholesove formule. Daju se osnove vrednovanja opcija i hedginga.”

Dakle sada kad FER-ovci krenu sa ovim kolegijem, kroz par generacija svake godine sve više ga upisivati… pa se udruže se kolegama sa PMF-Finacija, i kolegama sa ekonomije… pa zajedno razviju neke pametne softvere za kvantitativne financije… biti će to korisno “za naše financijsko tržište” 😀

Moguće. Vikram Pandit je inženjer elektrotehnike, a sada CEO CITI bank. Problem je jedino što ti talentirani klinci imigriraju u zemlje gdje se njihov talenat više cijeni (i manje oporezuje), pa Indija i Hrvatska od toga nemaju osobite koristi.

Vjeko molim te da pobrišeš ovaj post dok nije kasno.

Ako ovo vidi naša vlada odmah će uvesti nove trošarine hotelima i povisiti postojeće.

[/quote]

Pandita sam ga gledao na saslušanju u Senatu i nisam odavno vidio da se netko bolje drži. Ne trebamo zaboraviti da su tisuće jako utjecajnih pokušale zaustaviti pad Burze. Obama, Gaithner, Bernakie, i svi ostali su držali optimistične govore u zimu 2009-e godine. Ali nije pomoglo. Onda je Vikram Pandit posao email zaposlenicima CITI-a i trend se preokrenuo. Dvije rečenice su podigle CITI za nevjerojatnih 38% i bull market je krenuo.

“I am most encouraged with the strength of our business so far in 2009. We are profitable through the first two months of 2009 and are having our best quarter-to-date performance since the third quarter of 2007.”

Lloyd Blenkfine ima katastrofalnu komunikaciju. Goldman Sachs bi bio popularniji da ih vodi Ivana7.
Čak ni ona ne daje izjave tipa "I’m doing God’s work".