Ljubičić osvojio Indian Wells i donio 600 000$.
Care. [cool]
Ljubičić osvojio Indian Wells i donio 600 000$.
Care. [cool]
Da, princ Albert će biti sretan.
Dolar po dolar pogača, euro po euro palača. Ne bit ljubomoran, uostalom trošit će ih ovdje [cool]
Što bih bio ljubomoran? On je platio porez US na dobitak od tog turnira, nema smisla da ga plaća još jednom. Ne znam gdje troši novac, ali znam da baš žive u Monte Carlu, nije formalno.
Kada je već započela rasprava o konzaltingu moliio bih upućene za par savjeta. Naime, ovo ljeto završavam fax (ekonomija) i mislio sam prvo potražiti posao u konzalting firmama. Može li netko dati savjet koja bi bila najbolji izbor i zašto? Zanima me područje poslovne analize, a ne toliko revizija, računovodstvo ili porezno savjetovanje.
Što se tiče rasprave između febe i Twixera, čini mi se da je teško u ovoj djelatnosti postavit stroge granice gdje tko kome konkurira, kao i kod svake usluge (recimo da li karibi konkuriraju Hrvatskoj u turizmu? Možda netko bira baš između te dvije destinacije i i zabere jednu). Teoretski bi netko iz Poljske mogao tražiti "febu" da napravi analizu neke firme u Poljskoj? Ili to zaista nema smisla?
Ubiti riječ je o spefičnoj djelatnosti, taj konzalting, radnointezivno, mala početna ulaganja, specifična klima takvih poduzeća, odnosi u poduzeću…
Htio bih jednom imati svoju firmu za savjetovanje, kada steknem znanja i iskustva. [smiley]
Probaj ovdje
http://www.mckinsey.hr/html_cr/home/home.php
…pa javi kako je prošlo
http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=azz5FiyZHvMY&pos=3
"The bond market is saying that it’s safer to lend to Warren Buffett than Barack Obama."
Zanimljiva rečenica 😀
Isto tako i zanimljivo hipotetsko pitanje koje se dotiče naše makroekonomije i mikroekonomije naših poduzeća:
Ima li u RH neko poduzeće čije biste (stvarne ili hipotetske kada bi ih izdali) obveznice smatrali sigurnijim od obveznica Republike Hrvatske??
http://www.marketfolly.com/2010/03/jim-rogers-starts-some-short-positions.html#ixzz0j0xjIClp
Jim ide short. James isto. [tongue]
http://www.marketfolly.com/2010/03/jim-rogers-starts-some-short-positions.html#ixzz0j0xjIClp
Jim ide short. James isto. [tongue]
Malo prerano [tongue]
Kada je već započela rasprava o konzaltingu moliio bih upućene za par savjeta. Naime, ovo ljeto završavam fax (ekonomija) i mislio sam prvo potražiti posao u konzalting firmama. Može li netko dati savjet koja bi bila najbolji izbor i zašto? Zanima me područje poslovne analize, a ne toliko revizija, računovodstvo ili porezno savjetovanje.
Što se tiče rasprave između febe i Twixera, čini mi se da je teško u ovoj djelatnosti postavit stroge granice gdje tko kome konkurira, kao i kod svake usluge (recimo da li karibi konkuriraju Hrvatskoj u turizmu? Možda netko bira baš između te dvije destinacije i i zabere jednu). Teoretski bi netko iz Poljske mogao tražiti "febu" da napravi analizu neke firme u Poljskoj? Ili to zaista nema smisla?
Ubiti riječ je o spefičnoj djelatnosti, taj konzalting, radnointezivno, mala početna ulaganja, specifična klima takvih poduzeća, odnosi u poduzeću…
Htio bih jednom imati svoju firmu za savjetovanje, kada steknem znanja i iskustva. [smiley]
Probaj ovdje
http://www.mckinsey.hr/html_cr/home/home.php
…pa javi kako je prošlo
[/quote]
Po preporukama se oni čine najbolji. To bi bio jackpot. Thanks.
http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=azz5FiyZHvMY&pos=3
"The bond market is saying that it’s safer to lend to Warren Buffett than Barack Obama."
Zanimljiva rečenica 😀
Isto tako i zanimljivo hipotetsko pitanje koje se dotiče naše makroekonomije i mikroekonomije naših poduzeća:
Ima li u RH neko poduzeće čije biste (stvarne ili hipotetske kada bi ih izdali) obveznice smatrali sigurnijim od obveznica Republike Hrvatske??
To je zanimljivo. U financijskoj teoriji se trošak kapitala može iskazati kao nerizična mamatna stopa + premija rizika pri čemu se kao nerizična kamatna stopa najčešće preporučuju trezorski zapisi min. financija ili neki drugi državni vrijednosni papiri. Međutim, u stvarnosti postoji nekoliko izuzetaka. Recimo Beč ima bolji kreditni rejting od Austrije pa bi i trošak duga trebao biti manji. Model izgleda jednostavno, a u biti je dosta složen.
Kod nas ne vidim poduzeće koje bi imalo bolji kreditni rejting od države. Ovako napame, mislim da su izuzetno rijetki slučajevi jer povečani rizik zemlje znači i veći rizik za poduzeće u kojem poduzeće posluje… To bi trebalo valjda biti neko poduzeće s odličnim bonitetom. Znam recimo da Adris ima bonitet po Cofaceu 9 (od 10), recimo.
Za kraj opet pitanje (pomoć). Da li se netko od vas možda bavio temom boniteta? Imam rad pa bi mi dobro došla nekakva literatura, prijedlog (čuo sam da su to Njemci detaljno razradili).
Kod nas ne vidim poduzeće koje bi imalo bolji kreditni rejting od države.
u teoriji… Ali ovako s druge strane, kada vidiš "kakva nam je država" – čovjek bi se zapitao: "pa zar nije lako od takve države biti bolji?".
Naime, nisu sve firme toliko ovisne o makroekonomskoj stabilnosti zemlje u kojoj im je sjedište… pa stoga ako imaju neku dozu nekorelacije sa makroekonomijom države nije možda čudno za očekivati da neko poduzeće ima "vrhunski kreditni rejtning" a država sama po sebi "jadan"… pa u tu ruku to poduzeće može izgledati "sigurnije nego li je država u kojoj mu je sjedište".
Dakle to bi trebalo biti neko poduzeće sa vrhunskim bonitetom… i na neki način nekolerirano sa makroekonomijom države ili javnih financija (ovisnost o državnim ulaganjima i sl.) npr. izvozno orjentirano poduzeće i/ili onog dijela koji je na domaćem tržištu da je njegova narav takva da ne ovisi o makroekonomiji jer npr. država nije naručilac njegovoih proizvoda i usluga, gospodarstvo nije naručilac njegovih proizvoda i usluga, nego su to građani a proizvodi i usluge su takve naravi da ti građani ma u kako lošu situaciju došli (male plaće…) bez toga proizvoda "ne mogu" (neelastična potražnja obzirom na cijenu) jer na neki način ovise o njemu…
Khm, baš zanimljivo. Visok bonitet, a i sve ono gore: prihodi vezani za strane valute/strane makroekonomije: izvoz + turizam, a što je na domaćem terenu je itakako po svojoj naravi proizvod "o kojemu su potrošači ovisni" (naime pušenje spada među najjače ovisnosti uopće).
Čini se da bi upravo Adris bio to poduzeće, ako takvog poduzeća ima u RH. I to čak već i danas, a ne samo sutra na temelju onoga što on misli postati (još puno veći udio izvoznih prihoda, a kojih također dobar dio unutar ove specifične grane…).
Možda bi Adris grupa zbilja trebala po uzoru na Microsoft izdati onakve "preventivne obveznice". Oni su i sami rekli (MSFT) da plivaju u kešu i da im zbilja ne treba više, ali da je situacija na tržištu takva da im ima smisla se ipak zadužiti, jer je novac prejeftin.
Trebali bi oni u Adrisu možda pogledati po kakvim se stopama mogu zadužiti… jer ako je to dovoljno jeftinije nego što se može Država… možda bi to čak i imalo smisla.
Možda oni mogu dobiti novac po cijeni jeftinijoj nego li s druge strane (opet zbog svog velikog ugleda, partnerskih odnosa sa Bankom..) ga mogu oročiti… pa onda neka uzmu, oroče, i uživaju u "arbitražnoj zaradi" u međurazdoblju dok ne nađu u što ta silna sredstva uložiti.
Tečaj EUR/HRK i dalje stabilan
Daljnja stabilnost odredila je početak tjedna te se tečaj EUR/HRK i dalje kretao u uskom rasponu na razinama oko 7,26 kuna za euro.
Jako dobra vijest obzirom da se bliži Uskrs i početak predsezone. Nadam se da će ga ekipa napucati i na 7,00 Kn za Euro, a onda slijedi čuđenje kako je podbacila predsezona. [lol]