Cemex Croatia to invest €3million in alternative fuel
Jan, 21 2010
Cemex Croatia, a holding company engaged in the production, distribution and marketing of cement, has announced plans to invest €3million in a new facility to convert wood residue into fuel at its plant located in Sveti Juraj in Croatia.
The company had suffered a lot of setbacks in the previous year with 2009 sales being 30% down on 2008 levels. Undeterred by the losses, however, the company is planning to make investments for future growth.
In an interview, Cemex Croatia head Trpimir Renic, said,” It is unacceptable that our domestic cement is less competitive than imported cement, which is mainly because of high state excise taxes. Because of that, the state loses and Croatian companies suffer a drop in turnover.”
He said the biggest problem had been that cement imports had increased.
He added that the previous year had been tough because many infrastructure projects had been shelved.
However, he said that Cemex remained financially stable due to cost reductions and efficiency increases.
Možemo biti konkurentni u svim djelatnostima koje nisu radno intenzivne, tu je teško konkururati Azijskim zemljama.
Tehnologija više nije stvar inovativnosti (iako bi ju trebalo poticati) već stvar transfera, tako da tu nema zapreka.
Usluge su jedan od sektora u kojem možemo biti konkurentni. Ne samo turizam već i konzalting.
Treba se izboriti za utjecaj na tržištima južno i istočno od nas na koja će pristup uvijek biti jeftiniji i jednostavniji preko naših tvrtki nego samostalno.
Poduprijeti prerađivačku industriju, to je grana gdje smo i sada dosta jaki, pojačati tehnologije i kapacitete.
Još k tome dodati proboj kooperantskih poslova na nama bliskom Njemačkom tržištu gdje možemo sa modernijom tehnologijom biti konkurentni bez problema.
K tome dodati neke naše specifičnosti, kao proizvodnja kvalitetne (skupe i cijenjene) hrane, nešto kao što je Mavrović započeo, te plasirati kao proizvod sa dodanom vrijednosti.
Svatko u svojoj mikrosrdini, uvjeren sam može doći do dobre ideje da je svijest o poduzetništvu i oslanjanju na vlastite snage malo jača.
kukanje i bacanje kamenja na državu i sve ostale nije nikada nikom pomoglo.IMHO.
– Tehnologija jeste stvar inovativnosti jer najveći dio kolača kupi onaj koji je inovativan. Neusporedivo veću marginu zarade ima Intel koji izumi i dizajnira čip nego Taiwan Semiconductor koji taj čip proizvodi.
– U čemu to mi možemo konzultirati ? Imamo neusporedivo manje kvalitetnih znanstvenih radova od recimo Poljaka i da ne govorimo da imamo i puno manje citacija po radu.
– Zašto bi Njemci u ulazili u koperantske poslove s nama kada to mogu jeftinije sa Poljacima, Česima, Slovacima…. Da im se to isplati on bi to već napravili.
– Kvalitetna hrvatska hrana je mit kojim se godinama pokušava opravdati niska produktivnost u poljoprivredi. I ostali imaju proizvodnju organske hrane, ali imaju i agencije kojima svijet vjeruje da su ispravno kontrolirale tu hranu. Pepsi proizvodi organske sokove i iza njih stoji FFA (Federal Food Administration) i svijet im vjeruje. Nitko ti neće kupiti na zapadu organsku hranu iz Kine, Srbije, Rusije ili Hrvatske, ali hoće ako dolazi iz US, Njemačke ili Danske.
– U čemu to mi možemo konzultirati ? Imamo neusporedivo manje kvalitetnih znanstvenih radova od recimo Poljaka i da ne govorimo da imamo i puno manje citacija po radu.
u prirodanim znanostima smo ok, prosjek EU…u društvenim smo dno dna.
al svejedno, kao da je konzalting neka pamet i znanost…80% posla je administracija.
financije, konzalting, mediji, sport, turizam…za to imamo kapacitete, možemo u kratkom vremenu stvorit infrastrukturu i radnu snagu, a sve to ćemo dobro prodat regiji…kakva danska, njemačka, amerika.
– U čemu to mi možemo konzultirati ? Imamo neusporedivo manje kvalitetnih znanstvenih radova od recimo Poljaka i da ne govorimo da imamo i puno manje citacija po radu.
u prirodanim znanostima smo ok, prosjek EU…u društvenim smo dno dna.
al svejedno, kao da je konzalting neka pamet i znanost…80% posla je administracija.
financije, konzalting, mediji, sport, turizam…za to imamo kapacitete, možemo u kratkom vremenu stvorit infrastrukturu i radnu snagu, a sve to ćemo dobro prodat regiji…kakva danska, njemačka, amerika.
[/quote]
U konzaltingu je jezik velika prepreka ostalim zemljama EU-a na ovoj regiji. Zajedno sa poznavanjem mentaliteta daje nam veliku komparativnu prednost.
Siguran sam da se može naći dosta mana svakom prijedlogu, prihvaćam kritiku ali bih više prihvatio bolji prijedlog. Bolje rješenje.
– Tehnologija jeste stvar inovativnosti jer najveći dio kolača kupi onaj koji je inovativan. Neusporedivo veću marginu zarade ima Intel koji izumi i dizajnira čip nego Taiwan Semiconductor koji taj čip proizvodi.
Tehnologija je preširoko područje da bi se svelo samo na jedan sektor ili jedan čip. Primjer je na mjestu ali samo u tom dijelu.
Prostora za inovacije ima u svakom području života, bilo privatno bilo u industriji.
Japan je 50 godina samo uzimao tuđa rješenja, smanjivao ih i poboljšavao. Ništa više.
Naše prepreke su više u nepostojanju motivacije i stavu da su drugi pametniji od nas. Šteta.
U konzaltingu je jezik velika prepreka ostalim zemljama EU-a na ovoj regiji.
Zajedno sa poznavanjem mentaliteta daje nam veliku komparativnu prednost.
apsolutno, ne samo u konzaltingu, nego svemu,
zato sam naveo medije koji to mogu najviše iskoristit.
irska veliki dio svog uzleta zahvaljuje engleskom jeziku, ali i pravnom sustavu koji je jako sličan američkom i britanskom. na takvim "neopipljivim" konkurentskim prednostima se bere vrhnje.
radit za dolar na dan i deprecirat valutu znaju svi. [sad]
–
Potpuno pogrešna premisa. Pa ne svode se usluge consultinga samo na područje znanosti.
Pa tu je čitav niz consulting usluga na svim područjima poslovanja a varaš se ako smatraš da nemamo dobrih kadrova. Stariji kadrovi na području recimo revizije vuku znanje još iz SFRJ.
Revizori saveznog i republičkog SDK, to su bili najbolji revizori. Dosta ih se naknadno zaposlilo u Deloittu, KPMG i u ostalim konzutantskim kućama gdje su odgojile čitave naraštaje mlađih revizora.
Možemo biti konkurentni u svim djelatnostima koje nisu radno intenzivne, tu je teško konkururati Azijskim zemljama.
…
Usluge su jedan od sektora u kojem možemo biti konkurentni. Ne samo turizam već i konzalting.
Turizam je upravo radno intenzivna djelatnost. I to je dugoročno gledano… jedan mali problemčić 😉
Stvar je posebice zanimljiva kada se zna da je turizam i kapitalno intenzivan. Dakle i radno i kapitalno: čudna stvar 😛
Još je zanimljivije kada uzmemo u obzir, da ta "vrlo čudna gospodarska djelatnost" ("koja je i radno i kapitalno intenzivna") nama čini skoro 20 % sadašnjeg BDP-a.
Posebice je važno proučiti i podatke o kretanjima cijena u turizmu globalno i na dugoj skali: gube bitku sa prosječnom inflacijom!! Dakle realnog rasta cijena nema! (a koliki su potencijali za to nadoknađivati rastom fizičkog obujma turizma?? Kod nas??) S druge strane inpute je teško držati u paraleli pa to vodi ili smanjenju profitabilnosti (tamo gdje je turizam profitabilan, kod nas baš i ne naročito…) ili se profitabilnost održava na štetu drugih dionika novostvorene vrijednosti (–> jeftina imigrantska radna snaga – ali dokle i to može tako??, a u mnogim državama i fiskalnim rasterećenjem ove grane – što je također ograničenog dosega – neće valjda jednog dana država turističkim firmama uplaćivati porez umjesto obratno kao svuda drugdje :rotfl: ).
A obzirom da je kapitalno intenzivna djelatnost poremećaji u operativnoj profitabilnosti lako dovedu do bankrota uslijed nemogućnosti vraćanja kredita… Tako da ova radno vrlo intenzivna djelatnost, kapitalno intenzivna djelatnost, i djelatnost pred kojom nema neke naročite nominalne ekspanzije (tj. nikakvog realnog rasta po jedinici) a pogotovo ne mogućnosti povećanja relativne produktivnosti uza sve je još i zapravo dosta rizična (a dok je percepcija o riziku ovdje upravo suprotna – što je najopasnije!, uvijek je problem kada se stvarni rizik i njegova percepcija razilaze na ovaj način).
Što na kraju turizmu preostaje? Kao realno rasti? Pa isključivo računajući na porast broja stanovnika i porast njihovog prosječnog standarda pa time i porast fizičkog obujma. Globalni turizam u buduće raste isključivo: rastom fizičkog obujma!!
Kako mi možemo povećavati fizički obujam? Zar nismo već dovoljno "masnovni"??
Odgovor je jednostavan: dugoročno nema nekih naročito velikih godišnjih stopa rasta fizičkog obujma (sav rast će generirati "popunjavanje ostalih dijelova godine" tj. cjelogodišnje poslovanje) pa jedino što nama preostaje: rast cijena uz manji rast troškova. A rekli smo: u globalu: realnog rasta cijena ne može biti! A troškove se pogotovo ne može tako lako držati sa rasom cijena u paraleli.
Što onda??
Zar nije odgovor jedan jedini? Promjena strukture. Naime, mi ne možemo računati na globlanli rast cijena (nedovoljan nam je), ne možemo svoje cijene za postojeće vrste i razine usluga dalje povećavati (nismo prejeftini) a ne možemo tek tako niti smanjivati plaće u turizmu (odakle ćemo nabaviti te "imigrante?"?)
Dakle promjena strukture jedino što nam ostaje – tj. "ONO" što može turiste dovoditi kroz što duži period kroz godinu (tu je rast volumena) a to po većim cijenama od dosadašnjih usluga koje nudimo a koje ne inzistiraju jednako povećanje razine troškova.
I što je to "ono"?? Pa… premda je odgovor možda trivijalan ("preusmjeravanje na čvrste objekte, viših razina kategorije… dakle 5* hotele i sl") ipak mislim da nam problem nije jednostavan. Da put koji smo odobrali nije puno jednostavniji nego razvoj mikroprocesora 😀
Naime, treba te "5* hotele" izgraditi (a sa ograničenim kapitalom – naime, nemamo ga baš previše) i onda to dovoljno izreklamirati! (i to nije tek tako..). Naš put je vrlo težak. Znači: ambiciozni smo! 😀
–
Potpuno pogrešna premisa. Pa ne svode se usluge consultinga samo na područje znanosti.
Pa tu je čitav niz consulting usluga na svim područjima poslovanja a varaš se ako smatraš da nemamo dobrih kadrova. Stariji kadrovi na području recimo revizije vuku znanje još iz SFRJ.
Revizori saveznog i republičkog SDK, to su bili najbolji revizori. Dosta ih se naknadno zaposlilo u Deloittu, KPMG i u ostalim konzutantskim kućama gdje su odgojile čitave naraštaje mlađih revizora.
[/quote]
Nisam stručnjak za reviziju, ali mi se čini da je to proizvod koji se nemože izvoziti ili se može izvoziti u vrlo ograničenoj količini. Nisam siguran da će Njemačka tvrtka uzeti konsultanta za reviziju iz Hrvatske i obrnuto. Možda se varam.
Moj je dojam da su revizija i accounting dijelatnosti koje se više oslanjaju na skupljanje znanja kroz iskustvo, a manje na generiranje znanja kroz istraživački rad i inovativnost. U tom slučaju kvaliteta akademske infrastrukture je manje bitna u procesu razvoja konsultanta.
Moja nećakinja radi za PWC, a njen brat za proizvođača telekomunikacijske opreme. U slučaju PWC razike u plaći su ogromne s obzirom na radno iskustvo, dok su kod njenog brata razlike u plaći određene puno više istraživačkim potencijalom. Netko ko je došao sa MIT-a u startu ima veću plaću, nego osoba s 10 godina iskustva koja je završila Oklahoma State. Drugim riječima kod revizorske kuće ćeš teško naći da je netko sa deset godina manje radnog iskustva bolje plaćen, a u IT industriji to je puno vjerojatnije.
U principu, konzalting se uzima onda kada tvoji zaposlenici ne mogu sami riješiti problem ili kada ne mogu samostalno podići proizvod/uslugu na neki viši nivo. To obično, ali ne i uvijek, znači angažiranje konsultanata iz akademskih krugova. Pojednostavljeno, kada inženjerstvo nemože riješiti neki problem onda konzultira znanost. Prilikom odabira kandidata iz znanstvenih krugova osnovni kriterij je broj radova u relevantnim znanstvenim časopisima (ne na konferencijama) i broj citacija. Mi tu stojimo jako loše.
Mislim da si u pravu. Sve dijelatnosti se ne oslanjaju jednako na akademsku infrastrukturu. Stoga u nekim dijelatnostima kvalitetno radno iskustvo može kompenzirati nedostake prosječnog obrazovnog sustava. Međutim, u ogromnoj većini dijelatnosti to nije moguće.
Sve tuzemne brancheve, predstavništva i subsidijare stranih poduzetnika u RH na tom području rješavaju domaći ljudi, tu se varaš.
Osim toga tu su još jake i druge usluge osim financijsko-pravnih (revizorskih).Npr. inženjerske,
arhitektonske i ostale usluge na izradi proizvoda.
Što se tiče proizvoda za izvoz, kada govorimo o revizorskim uslugama,to nije proizvod nego usluga pa je u tom smilsu i pogrešno govoriti o pravom izvozu no s obzirom da naplata usluge može stići i iz inozemstva i u stranoj valuti, polučuje isti efekt kao i pravi izvoz.
S tim u svezi je i HNB od ove godine započeo voditi statistiku o razmijeni usluga sa inozemstvom pod nazivom Usluge u platnoj bilanci.
Naše prepreke su više u nepostojanju motivacije i stavu da su drugi pametniji od nas. Šteta.
Ja ne bih generalizirao kada je u pitanju motivacija i pamet. Postoje ljudi koji su motivirani i koji žele raditi i postoji talenat koji se želi razvijati u svakoj zemlji i u svakom društvu. Postoje zemlje koje podstiču razvoj tog talenta i one koji ga guše. Gušenje obično nastaje kada politika odluči redistribuirati novac od onih koji žele biti uspješni da bi kupili glasove onih koji su neuspješni.
Izvor motivacije su uspješni pojedinci koji svojim radom i znanjem, na pošten i etičan način uspiju. Kod nas se takvi guše, a promovira se nerad, ovisnost o državnoj pomoći i prosječnost (ja nikada na američkoj televiziji nisam čuo izraz "prosječan Amerikanac", a na HTV-u svaki peti prilog ima kovanicu "prosječan Hrvat").
Sve tuzemne brancheve, predstavništva i subsidijare stranih poduzetnika u RH na tom području rješavaju domaći ljudi, tu se varaš.
Osim toga tu su još jake i druge usluge osim financijsko-pravnih (revizorskih).Npr. inženjerske,
arhitektonske i ostale usluge na izradi proizvoda.
Što se tiče proizvoda za izvoz, kada govorimo o revizorskim uslugama,to nije proizvod nego usluga pa je u tom smilsu i pogrešno govoriti o pravom izvozu no s obzirom da naplata usluge može stići i iz inozemstva i u stranoj valuti, polučuje isti efekt kao i pravi izvoz.
S tim u svezi je i HNB od ove godine započeo voditi statistiku o razmijeni usluga sa inozemstvom pod nazivom Usluge u platnoj bilanci.
[/quote]
Dobro. Koliko sam shvatio ti operiraš isključivo na područiju Hrvatske i daješ uslugu domaćim i stranim firmama koje operiraraju u Hrvatskoj. Ako neka strana firma zatvori tvornicu u Hrvatskoj i otvori istu u Poljskoj, posao preuzima tvoj poljski kolega. Točno ?
Ako jeste, onda je obim tvog posla, i tvoj financijski uspjeh, određen geografskim pozicioniranjem tvojih klijenata. Ne kvalitetom i konkurentnošću tvog rada.
Tehnički ti jesi izvoznik jer primaš uplate izvana za svoju uslugu. Međutim ti nisi izložen globalnoj konkurenciji i jako je teško uspoređivati tvoju konkurentnost prema kolegama strancima.