Fine Wine of Croatia comes to LIWF
Written by Carol Emmas
Tuesday, 16 March 2010
Fine Wine of Croatia is launching its wines to the London International Wine Fair in its first generic drive in the UK.
http://www.harpers.co.uk/news/news-headlines/8853-fine-wine-of-croatia-comes-to-liwf.html?
Stvar je kranje jednostavna: moramo postati konkurentni poput Njemačke, ili ćemo u suprotnom sigurno:
…postati Grčka.
Vidim da su rasprave o deprecijaciji još uvijek popularne. Zanima me da li bi pobornici deprecijacije svoje novce posudili nekome i da im svaki mjesec vrijede sve manje?
Pitam: zašto bi ja i svi mi plaćali nesposobne i nekonkurentne proizvođače i prerađivače kroz inflaciju ili deprecijaciju valute?
Što bi im izgovor bio da još uvijek vrijedi Bretton-Wood sporazum ili zlatni standard?
[/quote]
Kad dajemo zajam u novcu obicno je vezan uz srednji tecaj EUR-a te uz to mozemo kombinirati ako je zajam u -HRK uz ZIBOR + Mark up od recimo 2 %.
Ako poslujemo sa inozemstvom obicno su nam svi ugovori vezani takodjer na Eur, a ako nam je 80% prometa izvoz onda i place zaposenih mozemo vezati na Eur ako smo posteni i pri tom ih indeksirati.
Pitanje: Zasto svi moramo ispastati zbog duznika u valutnoj klauzuli (i sam sam jos uvijek jedan od njih da ne bi bilo zabune)?
Da je Bretton-Woods jos uvijek prisutan vjerojatno bi svoja potrazivanja vezali na USD.
…..
Stvar je kranje jednostavna: moramo postati konkurentni poput Njemačke, ili ćemo u suprotnom sigurno: patiti!
Premda je Stvar krajnje neostvariva …. ali je dobar povod za kvalitetnu raspravu. Pa čak i to zašto je neostvaiva.
Što učiniti na dugi rok, što na kratki rok?
Pa ću ja započeti s time – zašto je enostvariva. Njemačka konkurentost se bazira na tehnologijama koje mi nemamo niti ih možemo imati. Sve tehnologije koje donose GDP veći od 15.000 € nisu dostupne onima koji ih nemaju. Čak niti ambijent za implementaciju takvih tehnologije … tradna kultura, obrazovna struktura, … nisu nam prisutne.
Hajmo dalje. Suguran sam da možemo to učiniti bolje od Jacinih savjetnika i ministara, zajedno.
Uostalom, porezni obveznici su izdvojili velike novce za naše školovanje … pa nam je to i nekakva obveza. Zapravo … u krajnjem slučaju radimo to i za same sebe … u boljem okruženju biti će i nama bolje. (… to se zove demagoška provokacija)
..i sada je kasno za deprecijaciju HRK. Došli smo do faze kad bi od toga bilo puno više štete nego koristi.
Samo što za te propuste kada je za to bilo vrijeme nitko neće odgovarati.
….
Kako povećati konkurentnost u npr. turizmu jer kako počinje predsezona i sezona tako proporcionalno jača i kuna, da bi se nakon proteka istog ponovno vratila na početne pozicije. Jel to možda ne predstavlja namjerno opstruiranje domaćeg turizma u korist turizma zemalja iz okruženja od kojih su neke btw i vlasnice najvećih banaka i imaju najveći utjecaj na kreiranje monetarne politike. [bye]
veki – nemoj dušu griješit. Ne rade to vlasnici. Pa u tim bankama je zaposlen 99,7% Hrvata, koji rade “svoj” posao!
Ja sam kao porezni obveznik vjerojatno izdvojio novac za tvoje školovanje kao što sam izdvojio i pozamašnu svotu za svoje vlastito školovanje, bilo redovno studiranje bilo stručni ispiti.
Tako da govori u svoje ime, ne naše.
..i sada je kasno za deprecijaciju HRK. Došli smo do faze kad bi od toga bilo puno više štete nego koristi.
Samo što za te propuste kada je za to bilo vrijeme nitko neće odgovarati.
to se inače zove konflikt općeg i pojedinačnog interesa. Nevolja je što često pobjeđuje partikularni interes nad sveopćim … jer je u poziciji da uspostavi pravila ponašanja. A da i odgovara netko za to – zar bi nam to pomoglo? Nebi. Pomoći će nam tek kad uspijemo ispravno "postaviti" presjek skuppova općih i pojedinačnih intersa.
Let’s go back to the 1971. The Japanese yen was around 350 to the dollar. They revalued by 10%.
Oh goody, salvation for the US. The yen is now at 90, and the Japanese are still producing massive trade surpluses, about half the size of Chinese surpluses, with less than one-tenth of the people.
That is an almost 75% revaluation, and yet the world keeps buying Japanese products.
Why? Because they make good stuff we all want.
Simple as that.
….
Kako povećati konkurentnost u npr. turizmu jer kako počinje predsezona i sezona tako proporcionalno jača i kuna, da bi se nakon proteka istog ponovno vratila na početne pozicije. Jel to možda ne predstavlja namjerno opstruiranje domaćeg turizma u korist turizma zemalja iz okruženja od kojih su neke btw i vlasnice najvećih banaka i imaju najveći utjecaj na kreiranje monetarne politike. [bye]
veki – nemoj dušu griješit. Ne rade to vlasnici. Pa u tim bankama je zaposlen 99,7% Hrvata, koji rade "svoj" posao!
[/quote]
Predsjedniku Nadzornog odbora PBZ-a opet milijunski bonus
…Zanimljivo je da naknade za ostalih šest članova Nadzornog odbora Privredne banke Zagreb nisu predviđene.
Jel misliš na ove Hrvate. Ovi su se prodali, a dobit će q…. [lol]
Predsjednik Nadzornog odbora Privredne banke Zagreb György Surányi za prošlu će godinu primiti naknadu veću od milijun kuna.
[lol]
Što učiniti na dugi rok, što na kratki rok?
Pa ću ja započeti s time – zašto je enostvariva. Njemačka konkurentost se bazira na tehnologijama koje mi nemamo niti ih možemo imati. Sve tehnologije koje donose GDP veći od 15.000 € nisu dostupne onima koji ih nemaju. Čak niti ambijent za implementaciju takvih tehnologije … tradna kultura, obrazovna struktura, … nisu nam prisutne.
Kratkoročno, rezati državnu potrošnju, smanjiti poreze na plaće, ukinuti namete i smanjiti petljanje države u ekonomiju. Veće mješanje države u ekonomiju znači i veću državnu potrošnju. To prije ili kasnije završi povećanjem poreza i nameta. Oni koji očekuju povećanje poreza ne zapošljavaju ljude.
Dugoročno. Treba shvatiti da je korijen nekonkurentnosti katastrofalan obrazovni sustav, osobiti visokoškolski. Sa ovakvim fakultetima nećemo nikada postati konkurentni. Isto tako bitno je shvatiti da će se stanje na državnim fakultetima popraviti jedino ako dobiju privatne fakultete kao konkurenciju. Stoga treba poticati otvaranje privatnih škola i fakulteta. Uvesti plaćanje školarina na svim državnim fakultetima i s druge strane školiranu proglasiti poreznim odbitkom (za studente i za njihove roditelje). Na taj način bi se omogućila konkurencija u školstvu koja bi vodila ka podizanju kvalitete.
Premda je Stvar krajnje neostvariva …. ali je dobar povod za kvalitetnu raspravu. Pa čak i to zašto je neostvaiva.
Što učiniti na dugi rok, što na kratki rok?
Pa ću ja započeti s time – zašto je enostvariva. Njemačka konkurentost se bazira na tehnologijama koje mi nemamo niti ih možemo imati. Sve tehnologije koje donose GDP veći od 15.000 € nisu dostupne onima koji ih nemaju. Čak niti ambijent za implementaciju takvih tehnologije … tradna kultura, obrazovna struktura, … nisu nam prisutne.
Hajmo dalje. Suguran sam da možemo to učiniti bolje od Jacinih savjetnika i ministara, zajedno.
Uostalom, porezni obveznici su izdvojili velike novce za naše školovanje … pa nam je to i nekakva obveza. Zapravo … u krajnjem slučaju radimo to i za same sebe … u boljem okruženju biti će i nama bolje. (… to se zove demagoška provokacija)
Možemo biti konkurentni u svim djelatnostima koje nisu radno intenzivne, tu je teško konkururati Azijskim zemljama.
Tehnologija više nije stvar inovativnosti (iako bi ju trebalo poticati) već stvar transfera, tako da tu nema zapreka.
Usluge su jedan od sektora u kojem možemo biti konkurentni. Ne samo turizam već i konzalting.
Treba se izboriti za utjecaj na tržištima južno i istočno od nas na koja će pristup uvijek biti jeftiniji i jednostavniji preko naših tvrtki nego samostalno.
Poduprijeti prerađivačku industriju, to je grana gdje smo i sada dosta jaki, pojačati tehnologije i kapacitete.
Još k tome dodati proboj kooperantskih poslova na nama bliskom Njemačkom tržištu gdje možemo sa modernijom tehnologijom biti konkurentni bez problema.
Okrupniti građevinsku operativu za nastup na velikim projektima izvan zemlje, uvjeren sam da tu možemo dosta napraviti.
K tome dodati neke naše specifičnosti, kao proizvodnja kvalitetne (skupe i cijenjene) hrane, nešto kao što je Mavrović započeo, te plasirati kao proizvod sa dodanom vrijednosti.
Svatko u svojoj mikrosrdini, uvjeren sam može doći do dobre ideje da je svijest o poduzetništvu i oslanjanju na vlastite snage malo jača.
kukanje i bacanje kamenja na državu i sve ostale nije nikada nikom pomoglo.IMHO.