Halo bankari vidim kako ste se raspisali nego kako komentirate izostanak ZABE. Jel HR tvrtke smrde kad treba uletavati sa kreditima od 5%. [lol]

HNB je kriva za sve, od ’91 naovamo.
Za sve uništene tvrtke i stotine tisuća izgubljenih radnih mjesta, kriva je za prodane nekretnine, i pljačku svega što se dalo, kriva je za prodaju dionica radnicima tvrtki koje su potom propale a novac pokraden, za desetke tisuća zaslužnih lažnih branitelja koji krv sisaju svima, za desetke milijardi pokradenih na javnim radovima.

Da nije toga – Sanader, Kalmeta, Pašalić, Kutle, Šuker i ostali bi od ove zemlje napravili Švicarsku.

Eto Sava, da se i mi jednom složimo. [kiss]

Ovisi kako se definira uloga HNB. U US FED ima ulogu da štiti stabilnost cijena i punu zaposlenost. S druge strane uloga ECB je očuva stabilnost cijena i nemaju odgovornost za rast nezaposlenosti.

Po mom mišljenju monetarna politka HNB-a nije adekvatna vremenu i potiče nezaposlenost, ali je fiskalna politika vlade još manje adekvatna i još više potiče rast nezaposlenosti. Slabljenje kune bi sigurno spasilo određen dio poslova, međutim rezanje nameta i poreza bi spasilo još više.

Krediti koje vlada plasira će prije ili kasnije završiti u potrošnji. Kako mi imamo enorman deficit robne razmjene to znači da će se tim novcima kupovati uglavnom strani proizvodi. Drugim riječima povećat će se potražnja za stranim valutama i napraviti pritisak na kunu.

Prema tome, ja bih ništariji zavrnuo vrat, po hitnom postupku. Skrati muke i njemu i drugima kojima smeta. A usredotočiti se na ono dugoročno pa i srednjoročno a to je poticati one koji mogu raditi održive i dobre investicije. Istina da ponekad ono što moramo učiniti kratkoročno uisitnu je dijametralno suprotno onome što se mora dugoročno – ali čisto ne vidim da smo mi trenutno u takvoj situaciji.

U svakom slučaju, ovo moje zaopažanje je vrlo uvjetno, ja sam pretpostavio da će kredite dobiti "oni loši", to mi se učinilo slijedom zaključivanja da mnogi od onih dobrih neće htjeti ove kamate… ali može biti da sam tu pogriješio, zašto ne, ja ne bježim od mogućnosti lošeg predviđanja 🙂

Možda ove kredite stvarno i uzmu oni među boljima, na neki način ipak prihvate te kamatne stope kao dovoljno niske… i u tom slučaju je moj strah otklonjen, u tom slučaju će biti i nekih ne-loših investicija. To još nije isključeno, ja sam se samo zapitao "a što ako ne". Naime, u loše vrijeme polagati nadu u one koji su i u dobra vremena bili loši… meni je potpuno besmisleno, ako imaš kontraargumente dobro došli su. Moja ideja je da baš u lošim vremenima moramo računati na one najbolje i sa njima raditi na napretku/oporavku. Ne mogu prihvatiti da ignoriranje onih dobrih a "spašavanje onih loših" može biti najbolje rješenje. Ponavljam još jednom: ne znamo tko su korisnici kredita – moja "zabrinutost" je sasvim moguće: preuranjena i neopravdana!

Danas sam to napisao pod IGH, a sad ću ovdje ponoviti: U protuvrijednosti projekta od 2,7 mlrd € može se otvoriti 54.000 novih radnih mjesta (po prosječnoj cijeni od 50.000 €). Velika većina lljudi se zalaže za taj projekt (uključujući i Vladu). Čak su neki napisali kako bi propast projekta ugrozila 5.000 radnih mjesta. Manjina je protiv, a gotovo nitko ne razmišlja na ovdje opisani način. I to je stvarni problem.

OK! Lakše je braniti 5.000 radnih mjesta nego li otvoriti 55.000 radnih mjesta, pa makar se i o istom novcu radilo. Ali to je već problem ljenosti i oportunizma, a ne pameti.

Danas sam to napisao pod IGH, a sad ću ovdje ponoviti: U protuvrijednosti projekta od 2,7 mlrd € može se otvoriti 54.000 novih radnih mjesta (po prosječnoj cijeni od 50.000 €). Velika većina lljudi se zalaže za taj projekt (uključujući i Vladu). Čak su neki napisali kako bi propast projekta ugrozila 5.000 radnih mjesta. Manjina je protiv, a gotovo nitko ne razmišlja na ovdje opisani način. I to je stvarni problem.

OK! Lakše je braniti 5.000 radnih mjesta nego li otvoriti 55.000 radnih mjesta, pa makar se i o istom novcu radilo. Ali to je već problem ljenosti i oportunizma, a ne pameti.
[/quote]

Ne očekuješ valjda da će "njihove" banke jamčiti za IGH dok se istovremeno njihove tvrtke takmiče na natječaju za isto. Zašto se nije pronašao model da Vlada na neki način garantira za taj posao koji spašava cjelokupnu građevinu u RH ? [bye]

ako sam dobro shvatio, vi bi poticali, štajaznam, HT, banke itd…uvoznike jeftine kineske robe?općenito potrošnju?
firme koje ništa ne izvoze, a proizvode uslugu koja se financira dugom, tj. kešom izvana?
a ugasili bi turizam, jer je permanentno u gubicima?jel?
[/quote]
nisi dobro shvatio 😉
Ja bih poticao one koji IZVOZE, profitabilno izvoze, i već su dokazali da to mogu raditi profitabilno i samofinanciranjem. Povoljan kredit bi im bio samo dodatni "doping". Povoljnim kreditom činiti poslove koji se kreditom mogu financirati, a svoj keš koristiti u one svrhe koje se ne mogu tim kreditom (npr. akvizicije, po zemlji radi konsolidacije industrije u svrhu povećanja međunarodne konkurentnosti, odnosno vanjske akvizicije radi osvajanja novih tržišta). I oni najjači ne mogu istovremeno raditi akvizicije (po vani… i tak) i ozbiljne green field doma. Zato je dobro "malo ih potaknuti" na način da im sav raspoloživi keš ostane za pohode po vanjskim tržištima (i doma po ovim propadajućim koji su zaslužili propasti i biti kupljeni za 1,00 ili malo više kn) a dug bi koristili za podizanje novih visokotehnoloških proizvodnih postrojenja.

Dakle potencijalni korisnici ovakvih kredita bi bili od poznatijih i većih firmi firme poput Vindije, Dukata, Atlantic grupe i sl., u teoriji i TDR-a ali mislim da njima ne treba sada (koliko shvaćam ovo se može koristiti samo za investicije u zemlji, ne može se finanicratri izgradnja tvornice u Iranu s takvim kreditom?) koje bi mogle time nastaviti investicijske cikluse u RH (npr. Dukat još nije gotovo sa investicijama u KIM) a svoja sredstva bi imali u većem iznosu za akvizicije po regiji a što je jako važno za njihovo dugoročno pozicioniranje. A od manjih firmi hrpa malih/srednjih poduzeća koja su u sličnoj situaciji: da su se dokazali kao uspješna proizvodna firma koja može izvoziti, imaju potrebu za daljnjim rastom organski i akvizicijama i gdje u otpimiranju toga neki jeftini vanjski izvor financirnja može dobro doći, jer ga mogu prihvatiti (ne jako zaduženi do sada) i žele prihvatiti (imaju projekte u RH u koje mogu uspješno ulagati).

Zašto mirovinci ne ulete u deal sa građevincima u Crnoj Gori i preuzmu koncesiju? Sigurnije je i to nego ove navedene tvrtke koje spominjete. [bye]

Zašto je bitnije zadržati radna mjesta jedne tisuće lučkih radnika nego dati potporu otvaranju radnih mjesta za pet tisuća nezaposlenih?

Zato jer je to linija lakšeg otpora. Pogotovo političko-izbornog. Bolje tisuću lučkih radnika, koji na svakom prilogu stoje naslonjeni na ograde i čmare cigare, nego zaposliti mlade, poletne i produktivne ljude sa idejama i bez predrasuda.

kao brankicu npr.?