tkao da vremena za kontroliranu dugoročnu deprecijaciju nemamo, možemo ga jedino tresnut 15, 20%, a sumnja da se za to zalažeš.
šteta ako nema vremena :(, jedno bar 5 godina, nekih 3-4 % godišnje… to bi bilo idealno. Šteta da se to ne napravi prije fiksiranja i prelaska na euro…
[/quote]
Španjolska se igrala svojim tečajem prije uvođenja eura, Njemačka je negodovala zbog toga dosta dugo, al ih nisu mogli sprječit….zato će ih sad lječit.
Slovačka je isto nešto pokušala, pa su dobili po prstima.
Nit nam je problem, nit nam je rješenje u tečaju.
imamo i više.
nikom se više ne žuri u euro nakon svih ovih događanja oko njega,
poljska i češka su usporile svoje planove kolko sam shvatio, bugarska i rumunjska više ni ne pomišljaju žurit, a srljale su navrat nanos prošlih godina.
tečaj se fiksira znatno prije ulasak u eurozonu, a prije fiksiranja ima duži period promatranja.
tkao da vremena za kontroliranu dugoročnu deprecijaciju nemamo, možemo ga jedino tresnut 15, 20%, a sumnja da se za to zalažeš.
pod manipulacija mislim mijenjati sadašnje stanje.
deprecijacija zahtjeva određene preduvjete da bi bila korisna (uglavnom efikasna i flekisbilna tržišta i vjerodostonu monetarnu i fiskalnu politiku), hrvatska ih nema…simple as that.
ak nađem rad na tu temu koji sam čito prije nekog vremena postat ću.
Nije baš istina da se nikolme ne žuri.
Postoji velik broj opasnosti ostati van eurozone nakon ulaska u EU. Raspitaj se malo.
Nije mi jasno zašto vi zagovarate deprecijaciju ako nam je u interesu dobiti što više eura za 1 kunu?!?
Nije baš istina da se nikolme ne žuri.
Od članica koje nemaju euro, ja ne znam da se neko žuri trenutno.
Češka i Poljska su odlučile usporit tempo iako su manje više spremne, od ostalih nitko nije ni blizu ispunjenu uvjeta, a sumnjam da će i EU više gledat kroz prste kao dosad.
Vjerovatno bi Estonija i Latvije rado unutra, al one ak samo prežive bit će sretne.
Nit nam je problem, nit nam je rješenje u tečaju.
To je točno, gledano u cjelini. Ali dio rješenja može biti. Ispravak "povijesne pogreške" može biti u neku ruku, bar malim dijelom.
Neki jednostavno nisu zaslužili knjižiti negativne tečajne razlike, bez prestanka, iz godine u godinu… Pošteno bi bilo kada bi se to malo promijenilo i umjesto negativnih bilježili par godina pozitivne…
Radi se o principu, o "poštenju". Da više ne dobivaju oni koji nisu zaslužili (uvoznici) nego oni koji su zaslužili (marljivi izvoznici koji se muče sa strašnom konkurencijom na vanjskim tržištima, godinama bez ičije pomoći samo odmoći…), ma koliko je malo ovih drugih. Svaki od njih je iz etičkih razloga dovoljan razlog za pozdraviti blago, umjereno, klizanje tečaja, jer je to način kako se odužiti onima kojima se treba odužiti, a malo stegnuti za gušu one koje bi trebalo malo "po prstima" kao kaznu za neodgovorno ponašanje.
Kolega Ciceron kaže, "dobiti što više eura za 1 kn", ja mislim da je važnije od čuvanja kuna koja bi pretvarali u eure, prije nego li dođemo do eurozone da vrijeme iskorstimo za ubrzano osvajanje stranih tržišta svojim proizvodima… a tome može pomoći ono obratno: kroz ovih par godina dobivanje više kn za euro, pa da se s tim kn može plaćati domaće radnike, domaće sirovine… Kako će pospupjeti uvoz i na domaćem će tržištu domaći proizvođači postati konkurentniji i to je dvostruka korist za domaće proizvođače: rast na domaćem tržištu, rast na vanjskim tržištima… a to je sada važnije. Investirati u rast proizvodnje, osvanjanja vanjskim tržišta… a ne čuvati kn i čekati EUR. Kune treba uposliti da rade a ne da više sjede! Sjedile su dok je tečaj jačao, sada je dosta sjedenja pa time i dosta jačanja tečaja, sad treba obratno! Na par godina, po malo… nikome neće tako jako našteti, a nekima će pomoći – onima koji su to i zaslužili! Poanta je upravo u tim "zaslugama"/"etičnosti".
Kada radimo jednu veliku stvar, kao što je izvozna ofenziva i opći rast poslovanja (jer raste i doma i vani) tada je potrebno upregnuti sve resurse da se jedan na drugi zbrajaju pozitivni utjecaji – tečaj je samo jedan od elemenata, ali vrijedan, koji treba biti u korist a ne da vuće na svoju stranu. Sve i svi moramo na istu stranu a ako svatko na svoju – niš od toga!
Neki jednostavno nisu zaslužili knjižiti negativne tečajne razlike, bez prestanka, iz godine u godinu…
forex, hedge, špekulacije, ovo, ono [wink]
Od članica koje nemaju euro, ja ne znam da se neko žuri trenutno.
Češka i Poljska su odlučile usporit tempo iako su manje više spremne, od ostalih nitko nije ni blizu ispunjenu uvjeta, a sumnjam da će i EU više gledat kroz prste kao dosad.
Vjerovatno bi Estonija i Latvije rado unutra, al one ak samo prežive bit će sretne.
[/quote]
Situacija sa nama i sa tim zemljama nije ista. Mi smo u malo pogubnijem položaju tako da ne bi smjeli , a vjerojatno niti nećemo čekati duže od 2 godine sa uvođenjem Eura. Znači 2014-2015 najdalje.
Od članica koje nemaju euro, ja ne znam da se neko žuri trenutno.
Češka i Poljska su odlučile usporit tempo iako su manje više spremne, od ostalih nitko nije ni blizu ispunjenu uvjeta, a sumnjam da će i EU više gledat kroz prste kao dosad.
Vjerovatno bi Estonija i Latvije rado unutra, al one ak samo prežive bit će sretne.
[/quote]
Situacija sa nama i sa tim zemljama nije ista. Mi smo u malo pogubnijem položaju tako da ne bi smjeli , a vjerojatno niti nećemo čekati duže od 2 godine sa uvođenjem Eura. Znači 2014-2015 najdalje.
[/quote]
Ali ne odlučujemo mi sami o tome, regulacija i nadzor će bit sve veći i zahtjevniji nakon ovih Club Med (Grčka, Španjolska, Portugal) eskapada.
Ali ne odlučujemo mi sami o tome, regulacija i nadzor će bit sve veći i zahtjevniji nakon ovih Club Med (Grčka, Španjolska, Portugal) eskapada.
Uvjeti su u Maastrichtu. Samo o nama ovisi, najviše o deficitu i inflaciji.
A PIIGS-i bi mogli dobiti dodatnu regulaciju. Italija krši ugovor već godinama.
Idemo delat!!!
Ministar Popijač primio omansko izaslanstvo
19.02.2010. 14:35
Zagreb – Mr.sc. Đuro Popijač, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva sa suradnicima primio je danas 19.veljače 2010. godine u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva omansko izaslanstvo predvođeno ministrom nacionalnoga gospodarstva Ahmedom bin Abdulnabijem Mackijem.
Ovom prigodom je ministar Popijač naglasio kako je zajedno s Stjepanom Mesićem, tadašnjim predsjednikom Republike Hrvatske posjetio Oman prošle godine i vidio kako postoje velike mogućnosti poboljšanja suradnje dviju zemalja, a posebno u energetskom sektoru u kojem postoji više projekata u kojima mogu hrvatske tvrtke sudjelovati. Pored ostalog, ministar Popijač je rekao kako postoji velika mogućnost suradnje dviju država na području brodogradnje jer su nedavno objavljeni javni pozivi za privatizaciju šest hrvatskih brodogradilišta.
Omanski ministar nacionalnoga gospodarstva Ahmed bin Abdulnabi Macki izrazio je želju za poboljšanjem gospodarske suradnje dviju zemalja. Pored ostalog, omanski ministar Ahmed bin Abdulnabi Macki govorio je o ulaganjima svoje zemlje u infrastukturne projekte, te naglasio kako priliku za sudjelovanje u ovim projektima imaju gotovo svi segmenti hrvatskog gospodarstva. Omanski ministar posebno se zanimao za mogućnosti suradnje u elektroindustriji – proizvodnji transformatora i generatora.
Dvojica ministara suglasila su se kako postoje velike mogućnosti poboljšanja gospodarske suradnje dviju zemalja, a najbrži put je neposredni kontakt gospodarstvenika odnosno dolazak hrvatskog gospodarskog izaslanstva predvođenog ministrom Popijačem u Oman.
Čini mi se da polagana, postepena deprecijacija nije moguća. Kako su banke reagirale kada su prošle godine svi brujali o deprecijaciji kune? Špekulacije… Ne znam baš da bi Roha to mogao iskontrolirat.
Lynx – odlični prilozi. Teško je nešto pametno dodati. Možda drugim riječima istaknuti.
Igra s novcem se zove monetarna politika. A svaka politika pruža određene mogućnosti. Smisao igre je da se te mogućnosti (koje pruža data politika) odrade u vlastitu korist.
Osobno se ne bih brzopleto odrekao monetarne politike (zamjenom kune s eurom), jer bi jednostavno ostao bez jedne suverene mogućnosti. A eurska politika će, bez brige, prdominantno biti u intersu Njemačke, Francuske, puno, puno više nego li Hrvatske.
Nije lako voditi monetarnu politiku u uvozno ovisnoj zemlji, jer pozitivni efekti (izvozne cijene) slijede nakon udara negativnih efekata (uvoznih cijena), ali se i tu da nešto učiniti.
Glavni problem je što Hrvatska nema nešto poput japanskog Ministarstva za industriju i trgovinu, ili nešto poput nekih drugih instituta u Njemačkoj, Americi – nešto što bi pratilo, analiziralo i zaključivalo – što je Hrvatskoj potrebno. Bez toga smo u stalnom konfliktu interesa pojedinačnih banak i poduzeća. A to ne može dati rješenje hrvatskih problema.
Idemo delat!!!
Ministar Popijač primio omansko izaslanstvo
Pored ostalog, omanski ministar Ahmed bin Abdulnabi Macki govorio je o ulaganjima svoje zemlje u infrastukturne projekte, te naglasio kako priliku za sudjelovanje u ovim projektima imaju gotovo svi segmenti hrvatskog gospodarstva. Omanski ministar posebno se zanimao za mogućnosti suradnje u elektroindustriji – proizvodnji transformatora i generatora.
Top 10 računa za vr. papir – "KOEI-R-A"
Vlasnik/nositelj računa Stanje [%] Vrsta računa
1. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D./KAPITALNI FOND D.D. 724.515 28,17 Skrb. račun
2. HZMO 384.628 14,95 Zast. račun
3. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 271.014 10,54 Osnovni račun
4. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. 190.243 7,40 Skrb. račun
5. SOC GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ERSTE PLAVI OBVEZNI 146.785 5,71 Skrb. račun
6. FLORIČIĆ KRISTIJAN 85.714 3,33 Osnovni račun
7. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./AZ OBVEZNI 71.501 2,78 Skrb. račun
8. PBZ D.D. 64.823 2,52 Skrb. račun
9. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./RAIFFEISEN OBVEZNI 37.000 1,44 Skrb. račun
10. PBZ D.D. 35.258 1,37 Skrb. račun
Možda malo dionica KOEI putem fondova za gospodarsku suradnju!!!!
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_21_531.html [cool]