Vidio bi vas junake kak bi upravljali brodom u zadnjih 5 godina. [yawn]
Za par godina i mi i EU imat će mo isti tečaj, ali svejedno sam mišljenja da nam podjednaki tečaj neće pretjerano pomoći u izvozu. Manje više smatra se da je tečaj dvije žlice vegete da začini jelo ( ovo je izjavio Darko Marinac kao predsjednik vijeća za nacionalnu konkurentnost) ali ako si zafrknuo temeljec neće ti pomoći ni kilo vegete.
Dakle ako je samo tečaj kriv za nekonkurentnost kroz par godina nas čeka brutalni rast izvoza cca 2015 g.
Stvarčica koja nam generalno hebe potrošnju je ta da država uzme 20% od plaće za mirovinsko pa poslodavcu opali 17% za zdravstveno, a meni opet udari neki porez na plaću pa prirez,a nkon svega toga još država uzme 23% od svega što potrošim.
A što se dobije iz svega ovoga :
-skupa radna snaga
-nekonkuretna poduzeća
-skupe prizvode
-slabu kupovnu moć građana
Po meni bi ovdje trebalo tražiti ključ kako porezno rasteretiti krajnjeg potrošača i poduzeće.
Ako se ovdje ne sredi situacija do ulaska u EU za vraga nam slaba-jaka kuna.
Sinergija Istoka i Zapada može u vrlo kratkom roku donijeti boljitak.
Nadam se da smo na tom tragu – energetika, petrokemijska industrija, brodogradnja, turizam, poljoprivreda…..
Fond za gospodarsku suradnju i SWF-ovi iz Zaljeva mogu u tome jako pomoći.
Ways to foster bilateral ties with Croatia explored
Fri, 19 February 2010
Dovoljno je pogledati kretanje tečajeva tranzicijskih zemalja od tamo negdje početka devedesetih godina. Očigledno ja kako su valute u tom razdoblju deprecirale, osim Hrvatske. Hrvatska je u tom razdoblju trebala više ići na ruku hrvatskim izvoznicima dopustiti deprecijaciju tečaja. Tu se vjerojatno svi slažemo.
Međutim, što se u međuvremenu dogodilo? Hrvatska je postala visoko euroizirana (kak se to već špiše) privreda. Sada se zalagat za deprecijaciju tečaja znači potpisati kapitulaciju. Bedasto je da ja ovdje ponovo navodim razloge kada su već sto puta ponovljeni u HNB-u. Banke u Hrvatskoj su jako spretno prebacile rizik promejene deviznih tečajeva na građane i poduzetnike ugovorajući valutnu klauzulu na kredite. Valutno inducirani rizik je u Hrvatskoj jako visok. Što bi se desilo s deprecijacijom kune? Nemogučnost vračanja kredita (ionako se bilježi rast loših plasmana u strukturi kredita banaka) što vodi do nestabilnosti bankarskog sustava…
Tu je i inflacija. Za ekonomiste dovoljno je proučiti J krivulju. Hrvatska je uvozno ovisno gospodarstvo. Deprecijacijom tečaja cijene bi snažno porasle u kratkom roku, s druge strane potrebno je određeno vrijeme da bi se deprecijacija odrazila na izvoz… A koji je glavni cilj HNB-a?
Pitam se kojem izvozu mi deprecijacija tečaja pomogla itd.
Sve u svemu, politika nominalnog sidra deviznog tečaja koju provodi HNB je trenutno najadekvatnija u ovakvim uvjetima i strukturi gospodarstva.
Dovoljno je pogledati kretanje tečajeva tranzicijskih zemalja od tamo negdje početka devedesetih godina. Očigledno ja kako su valute u tom razdoblju deprecirale, osim Hrvatske. Hrvatska je u tom razdoblju trebala više ići na ruku hrvatskim izvoznicima dopustiti deprecijaciju tečaja. Tu se vjerojatno svi slažemo.
Međutim, što se u međuvremenu dogodilo? Hrvatska je postala visoko euroizirana (kak se to već špiše) privreda. Sada se zalagat za deprecijaciju tečaja znači potpisati kapitulaciju. Bedasto je da ja ovdje ponovo navodim razloge kada su već sto puta ponovljeni u HNB-u. Banke u Hrvatskoj su jako spretno prebacile rizik promejene deviznih tečajeva na građane i poduzetnike ugovorajući valutnu klauzulu na kredite. Valutno inducirani rizik je u Hrvatskoj jako visok. Što bi se desilo s deprecijacijom kune? Nemogučnost vračanja kredita (ionako se bilježi rast loših plasmana u strukturi kredita banaka) što vodi do nestabilnosti bankarskog sustava…
Tu je i inflacija. Za ekonomiste dovoljno je proučiti J krivulju. Hrvatska je uvozno ovisno gospodarstvo. Deprecijacijom tečaja cijene bi snažno porasle u kratkom roku, s druge strane potrebno je određeno vrijeme da bi se deprecijacija odrazila na izvoz… A koji je glavni cilj HNB-a?
Pitam se kojem izvozu mi deprecijacija tečaja pomogla itd.
Sve u svemu, politika nominalnog sidra deviznog tečaja koju provodi HNB je trenutno najadekvatnija u ovakvim uvjetima i strukturi gospodarstva.
Moj stav manje- više u potpunosti. [thumbsup]
Sve u svemu, politika nominalnog sidra deviznog tečaja koju provodi HNB je trenutno najadekvatnija u ovakvim uvjetima i strukturi gospodarstva.
Moj stav manje- više u potpunosti. [thumbsup]
[/quote]
Usidrili se 1993. i nigdje ni makac – sve dok se netko nije sjetio da treba dići sidro ako se hoće naprijed!
Premijerka Kosor: Prva aukcija za pomoć gospodarstvu je uspjela
…a očekuje da će se kamate na kredite koji se dodjeljuju kao pomoć gospodarstvenicima kretati između pet i 5,5 posto….
Da Rohatinski ne opstruira Vladu, vidi se po njegovim ekonomski nemuštim ali politički jasnim izjavama, još bi bilo i bolje.
A i bit će jer kako kaže Jure R. glavu gore – Hrvatska je osuđena na uspjeh!
Dovoljno je pogledati kretanje tečajeva tranzicijskih zemalja od tamo negdje početka devedesetih godina. Očigledno ja kako su valute u tom razdoblju deprecirale, osim Hrvatske. Hrvatska je u tom razdoblju trebala više ići na ruku hrvatskim izvoznicima dopustiti deprecijaciju tečaja. Tu se vjerojatno svi slažemo.
Međutim, što se u međuvremenu dogodilo? Hrvatska je postala visoko euroizirana (kak se to već špiše) privreda. Sada se zalagat za deprecijaciju tečaja znači potpisati kapitulaciju. Bedasto je da ja ovdje ponovo navodim razloge kada su već sto puta ponovljeni u HNB-u. Banke u Hrvatskoj su jako spretno prebacile rizik promejene deviznih tečajeva na građane i poduzetnike ugovorajući valutnu klauzulu na kredite. Valutno inducirani rizik je u Hrvatskoj jako visok. Što bi se desilo s deprecijacijom kune? Nemogučnost vračanja kredita (ionako se bilježi rast loših plasmana u strukturi kredita banaka) što vodi do nestabilnosti bankarskog sustava…
Tu je i inflacija. Za ekonomiste dovoljno je proučiti J krivulju. Hrvatska je uvozno ovisno gospodarstvo. Deprecijacijom tečaja cijene bi snažno porasle u kratkom roku, s druge strane potrebno je određeno vrijeme da bi se deprecijacija odrazila na izvoz… A koji je glavni cilj HNB-a?
Pitam se kojem izvozu mi deprecijacija tečaja pomogla itd.
Sve u svemu, politika nominalnog sidra deviznog tečaja koju provodi HNB je trenutno najadekvatnija u ovakvim uvjetima i strukturi gospodarstva.
Moj stav manje- više u potpunosti. [thumbsup]
[/quote]
Upravo tako kako kolega Theanswer kaže. Trenutno. Ali na dalje?
I koje je onda tu rješenje za dalje? Pa rješenje je u postepenoj deprecijaciji, ali ona bi zbilja trebala biti postepena (polagana, kontrolirana) a što je u praksi za izvesti uvijek teško.
Postepena deprecijacija bi "bila teška" za većinu ljudi, većinu poduzeća, većinu jedinica lokalne samouprave, i državni proračun, aali: izdržljiva (ako je dovoljno polagana) dok bi oni koji bi uživali pozitivne efekte na račun patnje ovih većine građana, većine poduzeća, većine jedinica lokalne samouprave, i Države, bili neki od izvoznika (oni koji nisu zaduženi, već imaju izgrađenu izvoznu strategiju, svoja tržišta… ). Netko će reći da je tu puno onih koji "pate" za dobrobit vrlo ograničenog broja ljudi/poduzeća. Poanta je u tome da koliko god da ih ima, ti koji pate su u takvom položaju "zasluženo" ("tržišnim razlozima") a oni koji dobivaju (koliko god da ih je malo): su oni koji su to zaslužili. Zbog toga je to dobro. Zato se zalažem za deprecijaciju (kontroliranu, ako je takvu može izvesti) jer time dobivaju oni koji trebaju dobiti, gube oni koji trebaju gubiti. Tržište funkcionira, i sve je pošteno, tržišni mehanizam je po svojoj prirodi "pošten".
Ne smije biti problem to što "velika većina pati" ukoliko je ta patnja "podnošljiva" (ne izaziva velike sistemske rizike koji bi onda svima naštetili pa i ovoj manjini "koja je zaslužila bolje") a ja mislim da umjerena postepena deprecijacija tu patnju može učiniti upravo podnošljivom i zato je to ono što je dobro.
Tko je bio pametan pa se ne-zadužio, koji je bio sposoban pa unatoč tome kakav-takav izvoz razvio… tome će biti dobro, zasluženo dobro! Ostali će na svojim pogreškama nešto naučiti za budućnost, na svojoj koži, pa će to dobro zapamtiti… i zato je i to dobro!
Dovoljno je pogledati kretanje tečajeva tranzicijskih zemalja od tamo negdje početka devedesetih godina. Očigledno ja kako su valute u tom razdoblju deprecirale, osim Hrvatske. Hrvatska je u tom razdoblju trebala više ići na ruku hrvatskim izvoznicima dopustiti deprecijaciju tečaja. Tu se vjerojatno svi slažemo.
Međutim, što se u međuvremenu dogodilo? Hrvatska je postala visoko euroizirana (kak se to već špiše) privreda. Sada se zalagat za deprecijaciju tečaja znači potpisati kapitulaciju. Bedasto je da ja ovdje ponovo navodim razloge kada su već sto puta ponovljeni u HNB-u. Banke u Hrvatskoj su jako spretno prebacile rizik promejene deviznih tečajeva na građane i poduzetnike ugovorajući valutnu klauzulu na kredite. Valutno inducirani rizik je u Hrvatskoj jako visok. Što bi se desilo s deprecijacijom kune? Nemogučnost vračanja kredita (ionako se bilježi rast loših plasmana u strukturi kredita banaka) što vodi do nestabilnosti bankarskog sustava…
Tu je i inflacija. Za ekonomiste dovoljno je proučiti J krivulju. Hrvatska je uvozno ovisno gospodarstvo. Deprecijacijom tečaja cijene bi snažno porasle u kratkom roku, s druge strane potrebno je određeno vrijeme da bi se deprecijacija odrazila na izvoz… A koji je glavni cilj HNB-a?
Pitam se kojem izvozu mi deprecijacija tečaja pomogla itd.
Sve u svemu, politika nominalnog sidra deviznog tečaja koju provodi HNB je trenutno najadekvatnija u ovakvim uvjetima i strukturi gospodarstva.
Moj stav manje- više u potpunosti. [thumbsup]
[/quote]
Lijepo ste objasnili prebacivanje rizika na građane. Kako bi bilo da država ukine valutnu klauzulu i prebaci rizik na banke. Ne znam gdje se u Ustavu i Zakonima u Hrvatskoj spominje valutna klauzula. Btw kako će na stabilnost bankarskog sustava utjecati 300.000 nezaposlenih zaduženih građana sa tendencijom daljnjeg porasta. Dajte još i malo propagande kako smo si sami krivi što smo se zadužili i ostalih bankarskih sr… [lol]
Upravo tako kako kolega Theanswer kaže. Trenutno. Ali na dalje?
I koje je onda tu rješenje za dalje?
Nema dalje, kuna je napravila svoje, ispunila je zadaću.
ostalo joj još predat štafetu euru i ono dvogodišnje razdoblje strogo nadzora prije toga.
hrvatska nema ni teoretske, ni praktične preduvjete za manipulaciju tečajem, a sad je ionako kasno za bilo kakvo eksperimentiranje, a hvala bogu nismo ni dosad eksperimentirali jer s ovakvim ekonomsko/financijskim baltazarima na vlasti, svi znamo kako bi to završilo.
Upravo tako kako kolega Theanswer kaže. Trenutno. Ali na dalje?
I koje je onda tu rješenje za dalje?
Nema dalje, kuna je napravila svoje, ispunila je zadaću.
ostalo joj još predat štafetu euru [/quote]
kada misliš ćemo ući u Eurozonu? Do prelaska na euro imamo možda i još dobrih 5 godina… a to nije tako kratko.
hrvatska nema ni teoretske, ni praktične preduvjete za manipulaciju tečajem
s tečajem se uvijek i svugdje manipulira. Pa što je bilo ovo do sada (držanje stabilnog tečaja) nego manipuliranje. Manipuliranja je svaka usmjerena akcija, HNB je itekako promišljeno/usmjereno radila, dakle manipulirala. To joj je i posao. Upravo bi prestanak manipulacije… možda spontano doveo do blagog slabljenja kune… svaka manpulacija koje bi se činila bila bi upravo u tom smijeru da ublaži to klizanje, da ga drži pod kontrolom.
kada misliš ćemo ući u Eurozonu? Do prelaska na euro imamo možda i još dobrih 5 godina… a to nije tako kratko.
imamo i više.
nikom se više ne žuri u euro nakon svih ovih događanja oko njega,
poljska i češka su usporile svoje planove kolko sam shvatio, bugarska i rumunjska više ni ne pomišljaju žurit, a srljale su navrat nanos prošlih godina.
tečaj se fiksira znatno prije ulasak u eurozonu, a prije fiksiranja ima duži period promatranja.
tkao da vremena za kontroliranu dugoročnu deprecijaciju nemamo, možemo ga jedino tresnut 15, 20%, a sumnja da se za to zalažeš.
pod manipulacija mislim mijenjati sadašnje stanje.
deprecijacija zahtjeva određene preduvjete da bi bila korisna (uglavnom efikasna i flekisbilna tržišta i vjerodostonu monetarnu i fiskalnu politiku), hrvatska ih nema…simple as that.
ak nađem rad na tu temu koji sam čito prije nekog vremena postat ću.
tkao da vremena za kontroliranu dugoročnu deprecijaciju nemamo, možemo ga jedino tresnut 15, 20%, a sumnja da se za to zalažeš.
šteta ako nema vremena :(, jedno bar 5 godina, nekih 3-4 % godišnje… to bi bilo idealno. Šteta da se to ne napravi prije fiksiranja i prelaska na euro…