– Zatvaramo brodogradilišta 200 km unutar kopna
Ne bu išlo. [lol]
Što mislite kakvog bi utjecaja ovakav scenarij mogao imati na našu gospodarsku granu koja nam čini cca. 20 % BDP-a?
http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/01/26/0713006.html?pos=n0
– Napokon u Italiju bez vinjete
– Naš konzorcij gradi autocestu za Anconu
– Zatvaramo brodogradilišta 200 km unutar kopna
– Istrijani postaju jeftina sezonska radna snaga u Slavoniji
Bring that ice age back!
[/quote]
ne brinimo se mi za Istrijane – oni će se već nekako snaći. Možda napraviti skijališta obzirom da će se naći na lijepom brdu… A hotele sa 5* i već cjelogodišnjim turizmom će taman biti u to vrijeme kada dođe do ledenog doba… biti će jednostavan potez pretvaranja se iz sezonskog ljetnog proširenog u cjelogodišnji, u sezonski zimski najviše kategorije u Europi (nema puno 5* kapaciteta u toj grani) prošireno u cjelogodišnji.
Da ne govorimo još da turizam nije jedin grana – a ostale će isto profitirati od bolje povezanosti sa Italijom… možda i lakši pristup za nove plinske bušotine za vađenje podmorskog plina nešto znači…
Za Istrijane se ne treba brinuti – znati će se oni snaći 😀
Vujčić za Reuters: HNB spremna smanjiti stopu obvezne pričuve na 11 posto
Hrvatska narodna banka spremna je postupno smanjiti stopu obvezne pričuve banaka i do tri postotna boda, što u konačnici iznosi oko 9 milijardi kuna, istaknuo je zamjenik guvernera Boris Vujčić
Bankamagazin
Ispiši
Veličina slova: Smanji tekst Povečaj tekst
Hrvatska narodna banka (HNB) planira smanjiti stopu obvezne pričuve banaka do tri postotna boda u ovoj godini, znači sa sadašnjih 14 posto postupno na 11 posto. Na taj način bankovnom sustavu osigurat će dodatnu likvidnost u iznosu od 1,75 milijarde dolara (9 milijardi kuna) za kreditiranje i gospodarski rast, izjavio je u intervjuu za Reuters zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić. Podsjetio je da je pad BDP-a u prošloj godini iznosio 6 posto, a u 2010. se očekuje daljnji pad za još 0,5 posto.
"Mi smo spremni postupno smanjiti rezerve i do tri postotna boda, što u konačnici iznosi oko 9 milijardi kuna", istaknuo je Vujčić za Reuters.
Inače, HNB će idući tjedan, 3. veljače, održati sjednicu Savjeta i tada se očekuje donošenje odluke o smanjenju stope obvezne pričuve. Navodno će se u prvoj fazi stopa smanjiti sa 14 na 13 posto.
Vlada je, u želji da potakne gospodarski rast u ovoj godini, odlučila osnovati posebni fond kako bi poduzeća mogla dobiti kredite po nižim kamatnim stopama, a rizik bi podijelila država i privatni sektor.
"Ključni uvjet je da se krediti ne koriste za potrošnju u maloprodaji ili za popravljanje bilanci banaka", istaknuo je Vujčić i rekao kako bi se rezultati mjera trebali vidjeti već ove godine, a posebno 2011.
U vrijeme kada mnoge države Europske unije imaju velik deficit proračuna (grčki je primjer najočitiji), hrvatski je deficit prema kriterijima EU samo 2,5 posto BDP-a, a javni dug samo 33 posto BDP-a. Vujčić je naglasio da Vlada ne bi trebala imati problema s refinanciranjem svojih dugova ove godine, te ukazao kako je puno veći problem što je ukupna vrijednost inozemnog duga gotovo 100 posto BDP-a.
HNB smatra da Vlada ne bi trebala nastojati povećati proračunski deficit za poticanje gospodarstva kao što su učinile neke zemlje središnje i istočne Europe. "Već imamo visoke poreze, visoke subvencije, visoku javnu potrošnju, tako da bi bilo bolje skresati tu potrošnju i potrebe za refinanciranjem u srednjoročnom razdoblju".
Vujčić je također pozvao Vladu da, ukoliko Hrvatska uđe u Europsku uniju kako se očekuje 2012. godini, paralelno uđe u predvorje ili čekaonicu za euro, sustav ERM-2 (Europski tečajni mehanizam) u kojem mora provesti najmanje dvije godine prije ulaska u Europsku monetarnu uniju, odnosno prije uvođenja eura.
Istaknuo je kako je u Hrvatskoj većina kredita vezana uz euro. "Stabilan tečaj kune nam je služio dobro i to se neće promijeniti, a to bi nam trebalo olakšati i vrijeme koje ćemo provesti u sustavu ERM-2".
Reuters u tekstu podsjeća da većina analitičara smatra kako Hrvatska neće usvojiti euro prije 2015. ili 2016. (zi)
@ …Smanjenje stope obvezne pričuve na 11%, može do 3%
Dobro je ako se dobro svrši. Ja da imam milijune u bankama bih se zabrinuo, što god vi rekli.
Najbolje bez pričuve, pa ko kog z..ebe.
@ …Smanjenje stope obvezne pričuve na 11%, može do 3%
Dobro je ako se dobro svrši. Ja da imam milijune u bankama bih se zabrinuo, što god vi rekli.
Najbolje bez pričuve, pa ko kog z..ebe.
Lako za smanjenje pričuve. Nije problem bankama oslobodit još sredstava ali nema koristi od toga ako one taj novac nemaju gdje plasirati. A kada je kreditna aktivnost veća od isplativih projekata, ili je loša selekcija kreditiranja (a kod nas su obje mogućnosti moguće) to znači da će dio sredstava otići u loše investicije koje će se obiti o glavu bankama a time i ukupnom gospodarstvu.
Bar je netko dosad znao šta radi ( Rohatinski), pa zna čini se i sada. Svi su se bunili kad ih je povečavao dok nitko u svijetu to nije radio.
Bar je netko dosad znao šta radi ( Rohatinski), pa zna čini se i sada. Svi su se bunili kad ih je povečavao dok nitko u svijetu to nije radio.
Upravo Rohatinski inzistira da je ključni element cijelog procesa alokacija sredstava i da je kreditiranje proizvodnje i izvoza preduvjet da HNB uđe u priču.
Naravno. Moj ključni razlog za optimizam globalno je pojava nakon dužeg vremena nekih novih tehnoloških stvari ( od 3D filma, novih auta, apple najavljuje nove stvari … itd ).
Naravno. Moj ključni razlog za optimizam globalno je pojava nakon dužeg vremena nekih novih tehnoloških stvari ( od 3D filma, novih auta, apple najavljuje nove stvari … itd ).
Daj mi reci, molim te, koje to godine u zadnjih jedno 10 nisi primijetio nove stvari? Da ti olaksam: sjeti se kakvi su bili mobiteli, internet, kompjuteri i auti prije 10 godina a kakvi su sad