Čuj, netko želi samo krov nad glavom, netko ne želi živjeti u kućanstvu sa 20 ljudi, netko u kući manjoj od 1000 kvadrata. Koji su pravi kriteriji? Dajmo da nam banke svima pruže kuće od 1000 kvadrata, pa kud puklo, jel? 🙂
A zašto trebamo biti vlasnici svoje nekretnine? Što nas tjera da uzimamo kredite, da banke dobro zarađuju zbog toga? Kad smo več kod toga, kod nas u Sloveniji smo 82% vlasnici nekretnina, a po postovima prije vidim da ni u Hrvatskoj nije drugačije, u vrhu ljestvice smo. U Kanadi, USA i Njemačkoj situacija je upravo suprotna…visoka potražnja za nekretninama podigne cjene, sa tim i bankama da više mogučnosti za ostvarivanjem profita a svi znamo da bez kredita i nekretninu teško da kupiš. Kako god, po mome mišljenju, nisu samo banke krive za ovu krizu, nego svi ljudi, koji su zbog lako dostupnog novca ti. kredita živjeli izvan svojih mogučnosti…
A zašto trebamo biti vlasnici svoje nekretnine? Što nas tjera da uzimamo kredite, da banke dobro zarađuju zbog toga?
A kako drukčije? Kako možeš imati "svoju nekretninu", ako nisi vlasnik?
Na kredite nas tjera stil života, što je u posljednih 30-40 godina neprihvatljivo da pod istim krovom žive 2-3 obitelji. "Neka štedi netko drugi, a ja ću dizati kredite na njegove depozite" – to je moto danas.
Kako god, po mome mišljenju, nisu samo banke krive za ovu krizu, nego svi ljudi, koji su zbog lako dostupnog novca ti. kredita živjeli izvan svojih mogučnosti…
Da, to smo već utvrdili. Prividna bogatstva su svud oko nas.
BTW, pozdrav tebi, nismo se dugo čuli. [smiley]
Kad smo več kod toga, kod nas u Sloveniji smo 82% vlasnici nekretnina, a po postovima prije vidim da ni u Hrvatskoj nije drugačije, u vrhu ljestvice smo. U Kanadi, USA i Njemačkoj situacija je upravo suprotna…
Transfer vlasništva nad nekretninama od pojedinaca na institucije je već počeo.
Zahuktat će se kako bude sve više defaulta tj. kako će institucije dobivat sve više nekretnina u portfelje. Neće ih moć prodat i počet će ih iznajmljivat.
Za desetljeće, dva imat ćemo održivu razinu i razvijeno tržište.
A zašto trebamo biti vlasnici svoje nekretnine? Što nas tjera da uzimamo kredite, da banke dobro zarađuju zbog toga?
A kako drukčije? Kako možeš imati "svoju nekretninu", ako nisi vlasnik?Na kredite nas tjera stil života, što je u posljednih 30-40 godina neprihvatljivo da pod istim krovom žive 2-3 obitelji. "Neka štedi netko drugi, a ja ću dizati kredite na njegove depozite" – to je moto danas.
Kako god, po mome mišljenju, nisu samo banke krive za ovu krizu, nego svi ljudi, koji su zbog lako dostupnog novca ti. kredita živjeli izvan svojih mogučnosti…
Da, to smo već utvrdili. Prividna bogatstva su svud oko nas.
BTW, pozdrav tebi, nismo se dugo čuli. [smiley]
[/quote]
Mislila sam na odnos vlasnik – podstanar a malo sam krivo napisala. Svi žele biti vlasnici nekretnine i boje se podstanarstva a to je u razvijenim zemljama nešto uobičajeno.
Lijep pozdrav i tebi SLK [smiley]
nije rizik nepoznanica, može se izmijeriti prilično pouzdano pri čemu je nešto veći problem sa OTC derivatima
[/quote]
Hm ako se ne varam procjene Moodysa i sl. za hipotekarne kredite kao AA su dobrim dijelom i dovele do ovoga. Jer cijene nekretnina ne mogu padati [rolleyes]
[/quote]
to opet ne znači da je rizik bio nepoznanica
[/quote]
Problem je bio što su opstanak nekih kreditnih agencija uvjetovale banke za koje su te kreditne agencije radile procjene rizika. Pametnom dovoljno.
Inače, mislim da procjena rizika nije baš tako jednostavna kako si ti rekao. Kod financijskih rizika je lakše (kako ti to radiš ili bi radio?), ali kod operativnih rizika mnogo složenije. Da ne govorim reputacijski rizik koji multiplikativno djeluje na sve ostale.
evo odgovora
kako rekoh, moralni hazard
govorili smo o procijeni rizika kod financ.derivata pa sam svoju opasku ograničio na te rizike.
dakle, tu se radi o procijeni rizika matem.modelima i simulacijama pri čemu je puno teže izračunati rizik kod vanburzovnih derivata nego kod onih takvih financ.instrumenata čije je rizike tržište već efikasno vrijednovalo i ugradilo u cijenu budući se njima trguje na uređenom tržištu.
govorili smo o procijeni rizika kod financ.derivata pa sam svoju opasku ograničio na te rizike.
dakle, tu se radi o procijeni rizika matem.modelima i simulacijama pri čemu je puno teže izračunati rizik kod vanburzovnih derivata nego kod onih takvih financ.instrumenata čije je rizike tržište već efikasno vrijednovalo i ugradilo u cijenu budući se njima trguje na uređenom tržištu.
[/quote]
Kod njih su mi poznati Greeksi: delta, gama, vega, rho. Ali samo iz teorije, nikada ih nisam koristio. Sumnjam da špekulatni utrživim izvedenicama ikada procjenjuju rizik, dok hedgeri jednostavno zauzimaju suprotne pozicije. Inače što se tiče statističkih modela: vrlo su upitni za procjenu rizika. Praksa je pokazala da su odstupanja rijetko u obliku normalne distribucije. Upravo zato se klasične mjere rizika poput varijance zamjenjuju sa interkvatalnim razmakom…
Vidim da se vodila duga rasprava oko monetarnih agregata pa se postavljaju pitanja kako se smanjuje, povečava… Najjednostavnije je otići na stranice hnba i pogledate u njihove publikacije, biltene. Cijela monetarna politika je supsimirana u bilanci središnje banke, poslovnih banaka, te monetarnih institucija. Novčanu masu čine primarni i depozitni novac. Kako vidim, primarni novac se povečao u razdoblju 09/2009 – 12/2008, što znači da je došlo do pada depozitnog novca (tekući i žiro računi), kako stanovništva tako i trgovačkih sruštava… Ako se pročita bilten i instrumenti monetarne politike sve bi trebalo biti jasno.
dakle, ti si pobornik NN Taleba?
Greeks se koriste kod opcija
dakle, ti si pobornik NN Taleba?
Greeks se koriste kod opcija
Nisam baš upoznat s njegovim radom. Evo sada sam nabrzaka nešto pročitao Ako imaš koju knjigu bio bih jako zahvalan:).
Za greekse jedino znam. Inače, izvedenice proučavam detaljnije u zadnje vrijeme. Ima i virtualna burza na CME ako koga zanima.
Nisam baš upoznat s njegovim radom. Evo sada sam nabrzaka nešto pročitao Ako imaš koju knjigu bio bih jako zahvalan:).
Za greekse jedino znam. Inače, izvedenice proučavam detaljnije u zadnje vrijeme. Ima i virtualna burza na CME ako koga zanima.
[/quote]
Koliko ja znam Taleb je napisao samo Black Swan-The Impact of the Highly Improbable.
Čitao i iskreno nije mi nešto, iako ima par dobrih teza pri kojima je napao mainstream matematičare, knjiga je rastegnuta i pomalo dosadna. Vrijedi pročitati da bi znao o čemu Taleb piše.
Ipak je jako citiran i eksponiran.