O tome ja govorim već više od 1,5 godina – dolazi proljeće i vrt treba oplijeviti od korova.
Da bi proces kreativne destrukcije djelovao moraš imati efikasne i nemilosrdne vrtlare u vrtu.
Mi smo zbog neučinkovitosti i nepoznavanja osnovnih postavki zdravog rasta gospodarstva ispustili niz izvanrednih prilika da se u području visokih tehnologija kreira veliki broj novih radnih mjesta.
Evo primjer Plive – nakon preuzimanja i inegriranja najprije u Barr a onda u Tevu ja sam očekivao da će se u HR pojaviti bar 5 start-up firmi koje bi se bavile npr biofarmaceutikom jer je dosta ljudi otišlo i iz Plive i iz Instituta. No nije se dogodilo ništa – ni ulagači ali ni pojedinci nisu pokušali kapitalizirati ljudski potencijal koji je ostao na cesti. Naravno nisu oni bili dugo na cesti – preuzele su ih tvrtke – kćeri stranih kompanija i sada su znanstvenici postali trgovci. ONO ŠTO SE STVARALO GENERACIJAMA NESTALO PREKO NOĆI.
[/quote]
pokupit će dio Luka Rajić…
http://www.seebiz.eu/hr/analize/luka-rajic–pharmas-bit-ce-regionalni-igrac,61399.html
CB je regulator. Ako CB olabavi uzde a banke, usprkos tome, visak oslobodjenog casha
ne iskoriste na nacin da plasiraju ta sredstva privatnom sektoru onda badava ekspanzivna monetarna politika.Odtuda i prijepori jer su bankari nakon oslobadjanja viska likvidnosti iskoristavali ta
sredstva da sebi isplate bonuse.
Osim toga politika centralne banke limitirana je nultom nominalnom kam.stopom, nakon cega
postaje bespimocna.Vidi primjer Japana i liquidity trap.
Nema toga da banke neće plasirati novac ako je situacija pokrivena normalnom disperzijom rizika.
Svaki neplasirani novac nosi svoj trošak, a banke kao profitno društvo i te kako vode računa o tome.
Na kraju krajeva, htjeli ne htjeli, tržište će ih natjerati na to, tako da je taj kanal kojim CB radi ekspanziju siguran pa čak i kod nas.
I nije nužno da ga plasira privatnom sektoru, dovoljno je da ga usmjeri na tržište kapitala.
Bonusi bankara kakvi god bili u odnosu na aktive banaka su minorne stavke, frakcije promila. Nije vrijedno spomena.
Nije CB limitirana nultom kamatnom stopom već operacijama na otvorenom tržištu. Stopa je samo jedan od kanala putem kojeg CB utiče na ponudu i potražnju. Kod nas taj kanal npr. uopće ne funkcionira.
Stvaraju li banke kreditima virtualni novac i virtualnu vrijednost, nepostojeću novčanu masu? Da li one pušu balon koji im eksplodira u lice?
Stvaraju li banke kreditima virtualni novac i virtualnu vrijednost, nepostojeću novčanu masu? Da li one pušu balon koji im eksplodira u lice?
Nema ništa virtualno u novcu koji stvaraju. Prouči malo pojmove poput kreditne multiplikacije i sl.[wink]
Jel posljedica toga puhanje balona, djelomično jest kad se previše tog novca usmjeri na istu stvar i neovisno o riziku. No ljudi su ti koji trče za ekstra profitima i ekstra rizikom, koji uzimaju kredite, među koje spadaju naravno i bankari tako da su u principu baloni neizbježni. Da nema tih kredita, vjerujem da bi samo obujam balona bio manji. Ali to je samo moje mišljenje…
Stvaraju li banke kreditima virtualni novac i virtualnu vrijednost, nepostojeću novčanu masu? Da li one pušu balon koji im eksplodira u lice?
Nema ništa virtualno u novcu koji stvaraju. Prouči malo pojmove poput kreditne multiplikacije i sl.[wink]
[/quote]
Kako nema? Kad netko povuče milijun kuna depozita, napravio je banci puno veći problem. Imaju pokriće za te kredite dok sve ide uzlazno.
Zapravo, dok je banaka, bit će i oscilacija. Tu se sad mogu razvući razne hipoteze i teorije, da bi bez banaka u početku sve išlo sporo ali na jakim temeljima.
Kako nema? Kad netko povuče milijun kuna depozita, napravio je banci puno veći problem. Imaju pokriće za te kredite dok sve ide uzlazno.
Zapravo, dok je banaka, bit će i oscilacija. Tu se sad mogu razvući razne hipoteze i teorije, da bi bez banaka u početku sve išlo sporo ali na jakim temeljima.
Hehe znači rješili bi sve da uklonimo banke? Da je bar tako jednostavno [lol]
Banke su posrednik, ako netko povuče depozite samim time im smanjuje mogućnosti daljnjeg kreditiranja i stvaranja novca. One moraju imati pokriće za kredite koje se nalazi u obveznoj pričuvi i ostalim pričuvama, tako je sustav dizajniran. Lako za milijun kuna, problem jedino može nastati u slučaju kad svi požele svoje novce kao npr. u slučaju Riječka banka. I u početku bankarstva su stvari išle sporije, trebalo je uvijek biti 100% pokriće kod banke, kako bi ti rekao na zdravim temeljima. Kroz vrijeme se jednostavno shvatilo da je takav način neefikasan, pa se sve manji dio zadržavao, a sve veći plasirao. Naravno, ne bi se plasirao da nije bilo sve većeg interesa. Ljudi su sve više i brže napredovali i netko je trebao sve to kapitalno pratiti. Zapravo su kroz sva ta razdoblja postojale oscilacije u vrijednostima, cijenama, količinama. Panta rei [smiley]
ovo pocrtano ti je kljućni dio rečenice, ta pokrivenost rizikom u vidu visoke kamatne stope je tolika
da oni koji imaju potrebe za kreditiranjem jdnostavno nisu u mogućnosti servisirati kredit.
slažem se a o čemu sam već ranije navodio
istina no to je već stvar etike. AIG-ov management (iako nije banka) je novcem iz bailouta pokušao sebi isplatiti bonuse.
Bravo, sam sebe pobijaš a što je rezanje ili dizanje kamatne stope nego operacija na otvorenom tržištu. Ponavljam, ukoliko je inflacija negativna a CB spusti kam.stopu na nulu, realna ostaje visoka i dolazi do liquidty trap. Monetarna politika postaje bespomoćna. Ponavljam, vidjeti primjer japanske centralne banke.
To je glavni kanal. Kod nas HNB to ne radi direktno, istina, ali opet utiječe na kam.stopu politikom obvezne pričuve, pokrićem deviznih obveza (A/L) i repo aukcijama.
One moraju imati pokriće za kredite koje se nalazi u obveznoj pričuvi i ostalim pričuvama, tako je sustav dizajniran.
Depozite [embarass]
I u početku bankarstva su stvari išle sporije, trebalo je uvijek biti 100% pokriće kod banke, kako bi ti rekao na zdravim temeljima. Kroz vrijeme se jednostavno shvatilo da je takav način neefikasan, pa se sve manji dio zadržavao, a sve veći plasirao. Naravno, ne bi se plasirao da nije bilo sve većeg interesa. Ljudi su sve više i brže napredovali i netko je trebao sve to kapitalno pratiti. Zapravo su kroz sva ta razdoblja postojale oscilacije u vrijednostima, cijenama, količinama. Panta rei [smiley]
E pa to i govorim. 1:1.
Na sto kuna depozita, sto kuna kredita. Štediši 4% kamate, korisniku kredita 7% i to je to.
I nije taj sistem neefikasan, efikasan je fantastično. Druga stvar je što je potražnja višestruko nadmašila depozite, pa je postao "prihvatljiv" ovaj sistem multiplikacije bez pokrića.
To je problem, što se nema vremena štedjeti za kuću 20 godina, nego daj kuću odmah i onda 30 godina strepite i ti i banka da li ćeš ju uspjeti otplatiti.
a sistem je stvoren tako da na kraju banka uvijek izađe kao pobjednik
Na sto kuna depozita, sto kuna kredita. Štediši 4% kamate, korisniku kredita 7% i to je to.
I nije taj sistem neefikasan, efikasan je fantastično. Druga stvar je što je potražnja višestruko nadmašila depozite, pa je postao "prihvatljiv" ovaj sistem multiplikacije bez pokrića.
To je problem, što se nema vremena štedjeti za kuću 20 godina, nego daj kuću odmah i onda 30 godina strepite i ti i banka da li ćeš ju uspjeti otplatiti.
Onda bi samo manjina imala kuće, ostali bi živjeli u šatorima ili s roditeljima. Karikiram, ali shvaćaš na što mislim. To strepljenje spada u normalni poslovni rizik koji imaš u svakoj grani. Može se desiti i da štediš 20 godina, taman kreneš graditi kuću i umreš. Ljudi jednostavno ne žele štedjeti 20 godina da bi mogli izgraditi kuću ako je mogu prije toga izgraditi. Rizik je prihvatljiv u tom slučaju. Još da ne spominjemo kako ukupna populacija raste i raste…
Problemi nastanu kad se počne kemijati s financijskim derivatima gdje je rizik nepoznanica zbog raznoraznih interesa [lol]
nije rizik nepoznanica, može se izmijeriti prilično pouzdano pri čemu je nešto veći problem sa OTC derivatima