Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.


Mislim da se ne trebamo plašiti procesa deflacije, to je apsolutno zdrav proces, i potrebno ga je proći da bi se ekonomija i društvo u cjelini očistilo od raznih nepotrebnih troškova i da bi gospodarstvo opet došlo u balans.
Prezaduženi će propasti, oni koji to nisu će preuzeti njihovu ulogu i sve pet.

Samo vam to ekonomisti ne žele priznati.

Dakle našem društvu je apsolutno potrebno razdoblje kreativne destrukcije………..


Opa! Odlično!
Nisam ti dao stotku ima od ’72. [thumbsup]

Jebiga, opet samo 50.


Gdje konkretno nestaje novčana masa?

CB je imobilizira da očuva stabilnost na deviznom tržištu.

Cuiusvis hominis est errare, nullius nisi insipientis perseverare in errore. - Cum sapienti viro libenter diserimus

Dakle našem društvu je apsolutno potrebno razdoblje kreativne destrukcije………..

O tome ja govorim već više od 1,5 godina – dolazi proljeće i vrt treba oplijeviti od korova.
Da bi proces kreativne destrukcije djelovao moraš imati efikasne i nemilosrdne vrtlare u vrtu.

Mi smo zbog neučinkovitosti i nepoznavanja osnovnih postavki zdravog rasta gospodarstva ispustili niz izvanrednih prilika da se u području visokih tehnologija kreira veliki broj novih radnih mjesta.

Evo primjer Plive – nakon preuzimanja i inegriranja najprije u Barr a onda u Tevu ja sam očekivao da će se u HR pojaviti bar 5 start-up firmi koje bi se bavile npr biofarmaceutikom jer je dosta ljudi otišlo i iz Plive i iz Instituta. No nije se dogodilo ništa – ni ulagači ali ni pojedinci nisu pokušali kapitalizirati ljudski potencijal koji je ostao na cesti. Naravno nisu oni bili dugo na cesti – preuzele su ih tvrtke – kćeri stranih kompanija i sada su znanstvenici postali trgovci. ONO ŠTO SE STVARALO GENERACIJAMA NESTALO PREKO NOĆI.


Dear all

U deflaciji gube svi, država kroz smanjenje fiskusa, radnici kroz gubitak radnih mjesta, proizvođači kroz pad profita, vlasnici kapitala kroz niže dividende ili bez njih.


Osim onih koji novac dobivaju putem transfera.
I umirovljenika.

Cuiusvis hominis est errare, nullius nisi insipientis perseverare in errore. - Cum sapienti viro libenter diserimus

Hrvoje kaže da nema straha 🙂

http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/stojic-deflacije-nece-biti,66037.html

No respect



Dear all

U deflaciji gube svi, država kroz smanjenje fiskusa, radnici kroz gubitak radnih mjesta, proizvođači kroz pad profita, vlasnici kapitala kroz niže dividende ili bez njih.


Gdje konkretno nestaje novčana masa?

Da si citao moje postove,vidio bi da sam dao odgovor.Novcana masa se smanjuje zbog
aktivnosti banaka koje su znacajno reducirale kreditne plasmane.
[/quote]

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 



Dear all

U deflaciji gube svi, država kroz smanjenje fiskusa, radnici kroz gubitak radnih mjesta, proizvođači kroz pad profita, vlasnici kapitala kroz niže dividende ili bez njih.


Osim onih koji novac dobivaju putem transfera.
I umirovljenika.

A ne ne,i oni ostaju bez svojih primitaka u dugoj deflaciji.
[/quote]

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 



Gdje konkretno nestaje novčana masa?

CB je imobilizira da očuva stabilnost na deviznom tržištu.
[/quote]

Svakako da sve krece od CB kao nositelja monetarne politike u drzavi.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 




Dear all

U deflaciji gube svi, država kroz smanjenje fiskusa, radnici kroz gubitak radnih mjesta, proizvođači kroz pad profita, vlasnici kapitala kroz niže dividende ili bez njih.


Gdje konkretno nestaje novčana masa?
[/quote]
Da si citao moje postove,vidio bi da sam dao odgovor.Novcana masa se smanjuje zbog
aktivnosti banaka koje su znacajno reducirale kreditne plasmane.
[/quote]
Znači poslovne banke upravljaju novčanom masom, a ne CB?

No respect


Dakle našem društvu je apsolutno potrebno razdoblje kreativne destrukcije………..

O tome ja govorim već više od 1,5 godina – dolazi proljeće i vrt treba oplijeviti od korova.
Da bi proces kreativne destrukcije djelovao moraš imati efikasne i nemilosrdne vrtlare u vrtu.

Mi smo zbog neučinkovitosti i nepoznavanja osnovnih postavki zdravog rasta gospodarstva ispustili niz izvanrednih prilika da se u području visokih tehnologija kreira veliki broj novih radnih mjesta.

Evo primjer Plive – nakon preuzimanja i inegriranja najprije u Barr a onda u Tevu ja sam očekivao da će se u HR pojaviti bar 5 start-up firmi koje bi se bavile npr biofarmaceutikom jer je dosta ljudi otišlo i iz Plive i iz Instituta. No nije se dogodilo ništa – ni ulagači ali ni pojedinci nisu pokušali kapitalizirati ljudski potencijal koji je ostao na cesti. Naravno nisu oni bili dugo na cesti – preuzele su ih tvrtke – kćeri stranih kompanija i sada su znanstvenici postali trgovci. ONO ŠTO SE STVARALO GENERACIJAMA NESTALO PREKO NOĆI.
[/quote]

Ajd’ da se i s tobom slozim u jednom. S time da se to sto pises, nazalost, dogadja u svim granama. Samo problem je sto ne mozemo svi biti trgovci niti se mozemo svi baviti trgovinom kao sto smo se uglavnom bavili do sada, pa smo tu gdi jesmo.

Ja samo znam da pokušavamo ispuhali balon opet napuhat! I nebi to bilo tako strašno da ga znamo održavat napuhanim i dodatno ga napuhavat.
Idemo ispočetka, ali najvažnije pitanje oko zadržane dobiti i oplemenjivanja kapitala ipak nema.
Nema ga zato jer nema plana nacionalne strategije razvoja. On bi konkretno trebao zaokruživati procese unutar hrvatskog gospodarstva a ne da hrani razna inozemna tržišta.
E, sad, dali je naša elita spremna ići u tom smjeru ovisi najviše o tome dali su do sad dovoljno nakrcali vlastiti džep.
Mali su odavno prikočili i nečuju se jako, veliki su tek sad, nakon novogodišnje letargije i prazničkog skijanja pogledali bilance i digli alarm!

CB je regulator. Ako CB olabavi uzde a banke, usprkos tome, visak oslobodjenog casha
ne iskoriste na nacin da plasiraju ta sredstva privatnom sektoru onda badava ekspanzivna monetarna politika.Odtuda i prijepori jer su bankari nakon oslobadjanja viska likvidnosti iskoristavali ta
sredstva da sebi isplate bonuse.
Osim toga politika centralne banke limitirana je nultom nominalnom kam.stopom, nakon cega
postaje bespimocna.Vidi primjer Japana i liquidity trap.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

New Report

Close