možda su smao pogledali novčanu masu i vidli pad od preko 15%. [undecid]
Friedman kao i ostali monetaristi inflaciju gledaju isključivo kroz monetarni agregat.
I oni su djelomično u pravu.
No postavio bih pitanje tebi i ostalima koji dobro vladate makroekonomijom-A što su to onda inflacijska očekivanja?
Da li su to očekivanja o porastu monetarnog agregata ili o porastu cijena? Inače temeljem njih se usklađuju i očekivane nadnice na tržištu rada.
Međutim mikroekonomski aspekti također utiječu na formiranje cijena na nekom djelu ili čitavom tržištu. Odstupanje od savršene konkurencije rezultirati će višim ili nižim profitima poduzeća koji imaju određeni dio monopola na nekom tržištu.Činjenica da poduzeća imaju određeni dio monopola utijecati će na formiranje tržišnih cijena određenih proizvoda ili usluga na nekom tržištu. Radi li se o prozvodima ili uslugama bez substituta i koji su kao inputi ugrađeni u cijene ostalih prozvoda ili usluga doći će do porasta razine cijena većine proizvoda ili usluga odnosno do realnog pada vrijednosti novca…..a to jest inflacija.
Dakle agregirana kretanja jesu važna ali puno važniji su small parts od kojih se sastoji svaka tržišna ekonomija-poduzeća i kućanstva.
Upravo zbog svih ovih small partsa koje si nabrojao je nemoguće odredit pouzdanu korelaciju između povećanja novčane mase i povećanja cijena, previše faktora i zato nema smisla inflaciju mjerit na ušću – kroz povećanje cijena.
Jednostavno je beskorisno, kao i nagađanje zašto dionica raste ili pada.
Mjerenje na izvoru – povećanje novčane mase mnogo korisnije, jer se može kvantificirat i dokazat, na tom pouzdanom i korisnom podatku onda možeš donijet kvalitetnu odluku kako se dalje ponašat jer imaš argument kojem možeš vjerovat, za razliku od nagađanja.
Politički je puno zanimljiviji ovaj prvi pokazatelj (cijene) jer je maglovit i potentan, za mase, samo što se ta potencija nikad ne realizira, pa pretakanje iz šupljeg u prazno može nastavit umjesto da se preuzme odgovornost…to je mislim jedini razlog zašto je popularniji od monetarnog modela.
Bravo, a zašto je onda najpopularnija mjera za određivanje inflatornih(ili deflatornih) kretanja CPI-indeks odnsono cijene na danT-cijene na danT-n/cijene na danT-n
Bravo, a zašto je onda najpopularnija mjera za određivanje inflatornih(ili deflatornih) kretanja CPI-indeks odnsono cijene na danT-cijene na danT-n/cijene na danT-n
Politički je puno zanimljiviji ovaj prvi pokazatelj (cijene) jer je maglovit i potentan, za mase, samo što se ta potencija nikad ne realizira, pa pretakanje iz šupljeg u prazno može nastavit umjesto da se preuzme odgovornost…to je mislim jedini razlog zašto je popularniji od monetarnog modela.
Rast ili pad cijena dionica se ipak izražava ponderiranim burzovnim indeksima baziranim na verižnim indeksima cjenovnih kretanja. Teorija ti ne drži vodu uopće.
Aha, dakle model koji inflaciju promatra isključivo kroz ukupnu novčanu masu po tebi je prirodniji za onoga koji čeka u redu za kruh, ulje i šečer. Ajde…
Rast ili pad cijena dionica se ipak izražava ponderiranim burzovnim indeksima baziranim na verižnim indeksima cjenovnih kretanja. Teorija ti ne drži vodu uopće.
ne razumijem kakve ovaj podatak ima veze ima s inflacijom ili mojim postom.
Ima poveznicu za inflacijom a sam si to dao kao primjer. Ne možeš gledati kretanja kroz samo jedan (monetaristički) aspekt. Ništa nije crno-bijelo.
Izgleda da vas na EFZ šopaju samo sa makroekonomijom, pa gdje ćete se zaposliti kad je kvota za HNB odavno popunjena?
Aha, dakle model koji inflaciju promatra isključivo kroz ukupnu novčanu masu po tebi je prirodniji za onoga koji čeka u redu za kruh, ulje i šečer. Ajde…
Ja znam da cijena pšenice raste kad slabo rodi. Cijena ovisi o urodu a ne novčanoj masi.
U ostalo se ne razmem 🙂
Ja znam da cijena pšenice raste kad slabo rodi. Cijena ovisi o urodu a ne novčanoj masi.
U ostalo se ne razmem 🙂
U inflaciji nije riječ samo o jednom proizvodu. Radi se o razini cijena neke košarice roba.
Slažem se da monetarizam kroz ponudu novca ima veliki uticaj na inflaciju i zato bih podržao tezu da je inflacija "taxatio without legislation". U inflaciji svi gube osim izvora novca, države (naravno pod uvjetom da ima CB pod kontrolom).
Dobar primjer je slovenski tolar kojeg je izdalo ministarstvo financija a ne centralna banka i imali su programiranu inflaciju 10% skoro kroz 10 godina.