Inflacija nije samo monetarni fenomen tj . ekspanzija novcane mase. To je opci rast razine cijena koja
svoje korijene moze imati i u mikro faktorima kao sto su karteli
odnosno monopol,oligopol,duopol.
Istina je da politika centralnih banaka moze kontrolirati stopu inflacije.
Kome treba kredit ?
http://www.jutarnji.hr/tko-je-ziv-jaci-je-od-svake-krize–a-tko-nije-ne-treba-mu-ni-kredit/488913/
A svim bankama rasli profiti masno… Nes ti konkurencije i borbe za opstanak u kojem svima profiti rastu. Valjda bi trebali padat, ako je konkurencija jaka?
Postoji mit u javnosti, ali i u poslovnom svijetu da bakama stalno rastu profiti, bilo da je kriza, bilo da je ekspanzija ili nekakav status quo. Međutim stvarnost je suprotna. Proučavajući cijeli financijski sektor, može se vidjeti zanimljivo kretanje zarada. Šteta što ne mogu staviti graf jer mi ga je pokazao jedan bankar, tj, nacrtao ga je predamnom. Naime, ispostavilo se da fin. sektor za vrijeme svake krize, recesije izgubi gotovo sve profite koje je generiralo za vrijeme prosperiteta. Graf je izuzetno zanimljiv i pokazuje rast za vrijeme ekspanzije i nagle padove zarada u vremenima kontrakcije. Međutim, kome najviše odgovaraju ovakvi rezultati? Bankarima! Ubiti, cijela priča se vodi oko bankara. Vezano na moj prethodni post, pretpostavimo da bankar zna da će za pet godina nastupiti kriza, a prije toga bit će 5 bogatih godina. Bankar će se ponašati kao da krize neće ni biti. Za vrijeme prosperiteta dobit će povišice i velike bonuse zbog uspješnog poslovanja. Za pet godina će vjerojatno dobiti otkaz zbog pretjerane izloženosti rizicima i velikih gubitaka. Dobit će, jadan, milijunsku odštetu i otići iz firme. I opet sve ispočetka. Njegovi interersi su zadovoljeni. Postoji jedna priča koja kaže da svi radimo za banke, ali ako je ona točna, svi u biti radimo za bankare. Oni su bit cijele priče.
[/quote]
napokon ovaj forumu dobiva glavu i rep
ovakva zrela razmišljanja svjetlo su na kraju tunela kad vidim da ima ljudi s klikerom u glavi
samo tako naprijed kolega i nadam se još kojem analitičkom dosegu u dolazećim postovima
Jučer me je ugodno iznenadio Kovačević iz HNS-a u otvorenom (barem koliko sam gledao). Nije bilo onog političkog preseravanja da to nije dobro jer predlaže HDZ. Čak i Linić nije bio kontra fonda i načina plasiranja preko HBOR-a.
Svidjela mi se i ideja robnog kreditiranja i tu država može intervenirati. Država daje novac hotelima koji kupuju strane proizvode. Dobar dio turističke sezone (hrane za nju) se može pripremiti financiranjem iz robnih zaliha.
Ukidanje kriznog poreza bi sigurno utjecalo na optimizam i potrošnju, puno više od smanjivanja PDV-a za 1%.
Druga stvar koju država mora napraviti je pritisak na banke da smanje kamatne stope i građanima i gospodarstvu. mora se pod hitno uvesti pravilo na koji način banke upravljaju promjenjivom kamatnom stopom. na ovaj način dok nas 10 otplaćije kredit kamata je 5%, kad jedan propadne, kamata je 5,5% i sve tako dok banke dobivaju svoj novac i svi mi snosimo posljedice toga što su banke davale kredite svima. Ne bi tolike banke u USA propadale da su mogle kamatu Microsoftu, Applu i drugim uspješnim kompanijama dići na 10%. Ali bi sigurno upropastile dio zdravih kompanija.
Inflacija nije samo monetarni fenomen tj . ekspanzija novcane mase. To je opci rast razine cijena koja
svoje korijene moze imati i u mikro faktorima kao sto su karteli
odnosno monopol,oligopol,duopol.
Istina je da politika centralnih banaka moze kontrolirati stopu inflacije.
Odnosno i drugi faktori iz mikroekonomije koji utječu na cijenu proizvodnje a koja se ponekad može uspješno prebaciti na cijenu kranjeg proizvoda. Rast proizvođačkih cijena je tada uzrok rastu potrošačkih cijena u trgovini na malo tj. rastu inflacije cijena.
Dakle, imamo inflaciju novca i inflaciju cijena kao dva pojma. Često su uzročno-posljedično povezani, ali nije određeno koje će od njih biti uzrok a koje posljedica – sve je moguće 🙂
Ja sam govorio o inflaciji cijena (kolega ConOBrien je replicirao misleći da govorim o onome drugom) odnosno čak i ne općenito o njoj nego o "porastu potrošačkih cijena" a što je tek dio opće (statističke) inflacije cijena.
Inflacija cijena je moguće da bude potaknuta sa mirko razine ili uvezana, i ne mora imati nikakve veze sa monetarnom politikom države.
Dakle ja sam govorio da USA/Europa može doživjti inflaciju cijena između ostalog i kao posljedicu skuplje nabavne robe iz uvoza a koja bi vjerojatno implicirala i njihovu višu cijenu pri krajnjim potrošačima (= inflacija cijena) – to je potpuno uvezen fenomen a na koji bi utjecali isključivo Kinezi sa svojim "jednostrano" određenim proizvođačkim cijenam svojih proizvoda.
A da bi proizvođačke cijene vjerojatno podignuli implikacija je pojave povećanih troškova proizvodnje uslijed povećanja troškova radne snage kao jednog od glavnih svojih troškova a koje pretpostavljam da bi prebacili na kupca kroz krajnju cijenu.
I to je ta veza kako "skuplji radnik u Kini" znači "skuplje proizvode u Wal-Martu" odnosno inflaciju cijena u USA uvezenu iz Kine, isključivo ovisno o Kinezima, a Ameri tu da su vezanih ruku – jer oni i dalje ne mogu njihove proizvode supstituirati drugim – jer su i dalje im cijenom najprihvatljiviji, mada više ne "tako jako prihvatljivi kao što su bili do tada".
Cijena sirovina i energije sigurno neće padati, cijena radne snage bi mogla rasti – iz toga razloga nema nikakve šanse izbjeći porast poskupljenja kineske robe tj. oni će biti manje konkurentni u nekim segmentima – i zato je njima važno, a oni to i znaju i rade na tome, da se postepeno preorjentiraju na proizvodnju više tehnološke razine, proizvoda više dodane vrijednosti… stvaranju (kupovanju, što već uspiju lakše) proizvoda prepoznatljivog brenda….Evo Lenovo laptop na kojemu pišem ovaj tekst je primjer, visoko tehnološki proizvod, jak brend… a sve iz Kine. A dijelom rezultat kineske pameti i rada, a dijelom rezultat kineskog kapitala (jer kupnjom IBM-ovog odjela dobivaju dodatnu injekciju know-how, brendova…).
Netko je spomenuo automobile. Kina je danas postala ne samo vodeće automobilsko tržiše – nego je mada tek prije par godina napravila svoj prvi automobil danas sve značajniji proizvođač automobila svih vrsta uključujući i elektro-automobile koji se smatraju budućnošću – a u kojima su oni sada prvaci svijeta! I to sa vlastitom tehnologijom. Naime njihov najpoznatiiji proizvođač upotrebljivih elektro-autobmila BYD (www.byd.com/) je prije svega rezultat kineske tehnologije – a danas im nema ravnih u omjeru perfomasni i cijene (sigurno da je zato i Buffett kupio udio u njihovoj kompaniji…).
Današnja (još svima teško zamjetna, i teško "prihvatljiva") transformacija Kine iz zemlje koja proizvodi "jeftine proizvode niske kvalitete" u zemlju koja proizvodi "skuplje proizvode visoke kvalitete" mene neodolijvo podsjeća na istu transformaciju koju je svojevremeno proživio Japan. Razlika je u tome što su Japanci koristili američke kredite – a Kinezi čak niti to ne trebaju – imaju svoj kapital.
Inflacija nije samo monetarni fenomen tj . ekspanzija novcane mase. To je opci rast razine cijena koja
svoje korijene moze imati i u mikro faktorima kao sto su karteli
odnosno monopol,oligopol,duopol.
Istina je da politika centralnih banaka moze kontrolirati stopu inflacije.
Nebi se baš svi složili:
…."inflation is woefully misunderstood, even among financially-sophisticated folks who should know better. I’ve heard Chairmen of the Federal Reserve, elite Wall Street analysts, and countless news-media personalities claim rising prices are inflation. This common misperception is flat-out wrong. Rising prices alone are not necessarily inflation. Inflation is purely and exclusively a monetary phenomenon."
http://www.zealllc.com/2008/moninf.htm
Milton Friedman
– inflation is always and everywhere a monetary phenomenon.
– inflation is taxation without legislation.
Ne samo monetaristi, nego i klasičari (austrian school) se nebi složili sa mainstream definicijom:
"The Austrian School asserts that inflation is an increase in the money supply, rising prices are merely consequences and this semantic difference is important in defining inflation"
Zato sam i rekao"nije samo".Sto kazu mikroekonomisti?
Stagflacija ili deflacija – tko nam je veći neprijatelj?Izdano: 10:53 15. siječnja 2010
Business.hr/ Hina
Rast nezaposlenosti i oštar pad potrošnje izazivaju pritisak na smanjenje potrošačkih cijena, pa se ovih dana upozorava na opasnost od deflacije u Hrvatskoj, no s obzirom na naznake rasta cijena energenata i recesiju, veći je rizik od stagflacije.
Sve iz: Ekonomija
članak Vezane vijestiIndustrijska proizvodnja u eurozoni raste polako ali sigurno Hrvati u sve većim dugovima: 20,7 milijardi kuna nepodmirenih naloga Šantić: Pad potrošnje suzbio inflaciju Milanović Kosorici nudi 5 mjera: Odmah smanjiti poreze na plaće i dobit Josipović i Bandić suprotni su polovi i u ekonomiji Tehnološki sektor prebolio recesiju Istočna Europa dobila fond za kupnju toksične imovine Šantić: Kraj 2009. ne pruža mnogo razloga za optimizam Čelnici Hrvatske udruge poslodavaca upozorili su u četvrtak da zbog pada potrošnje i rasta nezaposlenosti prijeti deflacija, što bi Hrvatsku moglo uvesti u začarani krug smanjenja proizvodnje i potrošnje, a rasta nezaposlenosti.
Jučer objavljeni podaci pokazuju da su u prosincu u odnosu na studeni cijene na malo pale za 0,6 posto, što nije uobičajeno za taj mjesec i pokazuje da trgovci smanjuju cijene i prije nego prethodnih godina.
Ipak, inflacija je u prosincu blago porasla s 1,8 na 1,9 posto na godišnjoj razini, što doduše ne predstavlja jače inflatorne pritiske, ali ne navješćuje ni deflaciju.
Inflaciju suzbija slabost domaće potrošnje. Početkom tjedna objavljeno je da je promet u trgovini na malo u studenome pao za neočekivano oštrih 15,8 posto, što je već 14. mjesec zaredom kako potrošnja pada, a očekuje se i njezino daljnje slabljenje, ponajviše zbog rasta nezaposlenosti.
"Mislim da Hrvatskoj ne prijeti opasnost od deflacije. Doduše, oštro smanjenje domaće potražnje generira i određene pritiske na pad cijena, međutim niz je čimbenika koji bi trebali uspješno neutralizirati deflatorne pritiske. Ove se godine očekuje rast cijena energenata i sirovina na svjetskim tržištima, pa tako i u nas. Nadalje, bit će vidljiv utjecaj povećanja cijene plina i skorašnjeg povećanja cijena električne energije, a u prvoj polovici godine može se očekivati i utjecaj lanjskog povećanja stope PDV-a i novih trošarina. Pred nama je i proces usklađivanja sa standardima Europske Unije, što znači veće i neke nove trošarine te ukidanje nulte stope PDV-a. Uz to, inflatorni pritisci u Hrvatskoj su i dalje strukturne prirode, odnosno niske konkurentnosti i postojanja monopola. U slučaju deflacije u Hrvatskoj, ekspanzivna monetarna politika, odnosno slabljenje kune, vjerojatno bi vrlo efikasno i brzo riješilo taj problem", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Prošle je godine, doduše, u zemljama EU-a zabilježen pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini zbog snažnog pada cijena nafte i niže potražnje. Ipak, takvi pritisci bili su kratkoročni, pa je mala opasnost od širenja problema deflacije, kakva je bila primjerice u Japanu, kaže Šantić.
Rast cijene nafte na svjetskom tržištu, što dakako utječe i na cijene goriva u nas, osnovni je razlog smanjenja deflacijskih prijetnji. Doduše, cijene niza proizvoda padaju, no cijene energenata, pa i usluga postupno rastu, zbog čega se i dalje očekuje rast prosječnih cijena, odnosno inflacija, a ne deflacija.
Stoga Hrvatskoj manje prijeti deflacija, a više stagflacija, koju karakterizira recesija ili stagnacija gospodarstva, uz jačanje inflacije.
Svojedobno se smatralo da su visoka nezaposlenost i inflacija nespojive pojave. No, kriza iz 1970-ih godina to je demantirala, pa su neke od vodećih zemalja svijeta upale u stagflaciju, i to ponajviše zbog rasta cijene nafte.
Zato sam i rekao"nije samo".Sto kazu mikroekonomisti?
ne znam, al šta god da kažu makroekonomisti ih sigurno ne čuju [smiley]
Svim Upravama poduzeća koji imaju spremne projekte i žele posegnuti za sredstvima iz fonda za pomoć gospodarstvu a imaju sredstva na računu savjetujem da krenu kupovati vlastite dionice!
Makroekonomisti: Deflacija nije realna opcija
Pitanje je na osnovi kojih podataka i kojih analitičara su Kuštrak, Fižulić, Mudrinić i Jakelić u četvrtak obavijestili javnost da Hrvatskoj prijeti deflacija
Ja bi ih nazvao Krizni stožer za IZAZIVANJE krize!
Fali im peti član – po nadimku Šestgodišnja kriza – Nadan Vidošević ali on zasigurno to gleda i vuče konce iz kreveta u kojem leži već nekoliko tjedan shrvan rezulatatima izbora.