Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.


Mene jedino strah kako će se pucanje kineskog gospodarstva odraziti na globalnu ekonomiju s
obzirom da su oni danas faktor br.1.

Čega te ima biti strah? Uvijek je ista priča, rast pa pad, pa opet rast itd. Samo se akteri mijenjaju, prije je to bio SAD, Europa, danas je BRIC… Treba paziti na vlastiti kapital (jer burze će među prvima osjetiti te promjene) i sve će biti dobro. [wink]

When speculation has done its worst, two and two still make four.

bob1391, 14.01.2010. u 14:43
bob1391, 14.01.2010. u 14:43
Drzave koje su dozvolile nekontroliranu seobu proizvodnje direktno su pogodovale pojedincima (vlasnicima proizvodnje) znaci da uvjek postoji sprega vlasti i kapitala.

Na koji način su to mogli ispriječiti izuzev sistemom poticaja i poreza?
Opet dolazimo do uloge fiskalne politike.

[/quote]

Fiskalna politika i zakoni koji bi drzavama vratili dio novca koji su izgubile gubitkom domicilne proizvodnje.

bob1391, 14.01.2010. u 14:43
bob1391, 14.01.2010. u 14:43
Sto ce se dogoditi kada kinezi i ostali jeftikaner podignu cijenu radne snage?

Dobro zapažanje, čak ni komunistička partija to neće moći spriječiti.
Mene jedino strah kako će se pucanje kineskog gospodarstva odraziti na globalnu ekonomiju s
obzirom da su oni danas faktor br.1.
[/quote]
Odraziti ce se katastrofalno.

Ako uzmemo neku firmu koja je preselila proizvodnju u kinu, a kinezi dignu cijenu rada, tada se toj firmi vise nece isplatiti proizvoditi u kini.
Koliko kosta pokretanje proizvodnje doma? (lokacija, pogoni, eko nameti i norme itd)
Te firme vise nikad nece pokrenuti proizvodnju doma.

Zakljucak koji se namece je da domacu proizvodnju treba odrzati i podrzati svim mogucim sredstvima jer gore navedeno ce se dogoditi prije ili kasnije.

Nije bolest sve što boli

Prva dva modela da, treći – ne.

Što se tiče poreza, svakako ima velikog mjesta napretku. Postoje razni modeli.

Zašto natalitetnu politiku ne poticati nultim ili nižim stopama poreza na dječju hranu, odjeću i ostale potrepštine? A u kompenzaciju, povisiti poreze na luksuz i ono što stvara dodatne troškove pri lječenju i radnoj nesposobnosti ili preranoj smrti – cigarete, alkohol i druge opijate.

No respect


Naravno, fenomen Kine ne može vječno. I opet će doći do sloma i tek onda i mi i cijela Europa možemo očekivati određeni procvat i povratak proizvodnje na ove prostore.
A nama je u interesu da ta ista Kine padne čim prije, jer će manji lom biti. I da se ne dogodi nova Kina u obliku Indije.

To su i Englezi mislili kad se centar moći selio u Ameriku. Azija je budućnost. Ostali će se više ili manje prilagoditi.

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.


Neće doći do sloma jer je Kinesko gospodarstvo izuzetno dugovno rasterećeno. Tvrtke su pune kapitala a država ostvaruje enormne suficite.
Doći će do preorijentacije kao i kod Japana s razlikom što je kinesko tržište kudikamo jače (Japan i pati od deflacije već godinama zbog prekapacitiranosti i manjka domaće potražnje) i to je po meni tržište budućnosti za svjetske napredne proizvode.

Ne znam, povijest nas uči da sve što naglo raste – puca. Makar to u tom trenutku izgledalo nemoguće a rast i razvoj opravdanim.

No respect



Naravno, fenomen Kine ne može vječno. I opet će doći do sloma i tek onda i mi i cijela Europa možemo očekivati određeni procvat i povratak proizvodnje na ove prostore.
A nama je u interesu da ta ista Kine padne čim prije, jer će manji lom biti. I da se ne dogodi nova Kina u obliku Indije.

Neće doći do sloma jer je Kinesko gospodarstvo izuzetno dugovno rasterećeno. Tvrtke su pune kapitala a država ostvaruje enormne suficite.
Doći će do preorijentacije kao i kod Japana s razlikom što je kinesko tržište kudikamo jače (Japan i pati od deflacije već godinama zbog prekapacitiranosti i manjka domaće potražnje) i to je po meni tržište budućnosti za svjetske napredne proizvode.
[/quote]

Nema proizvoda koji kinezi ne mogu proizvesti. Znaci njima ne trebaju "svjetski napredni proizvodi". Seljenjem proizvodnje u kinu preselila se i tehnologija. Danas firma koja proizvodi u kini ima za menagera ili inzinjera nekoga iz EU ili USA, sutra ce to biti kinez. Znaci nece im trebati niti uvozno znanje.

Nije bolest sve što boli


To su i Englezi mislili kad se centar moći selio u Ameriku. Azija je budućnost. Ostali će se više ili manje prilagoditi.

Centar se preselio sa englezima, ircima i židovima, a ne indijancima. To je ostala ista bratija samo na drugom kontinentu.

No respect

Nema proizvoda koji kinezi ne mogu proizvesti. Znaci njima ne trebaju "svjetski napredni proizvodi". Seljenjem proizvodnje u kinu preselila se i tehnologija. Danas firma koja proizvodi u kini ima za menagera ili inzinjera nekoga iz EU ili USA, sutra ce to biti kinez. Znaci nece im trebati niti uvozno znanje.


Ne bih se baš složio. Mnoge zemlje imaju zabranu izvoza naprednih tehnologija. Pa ako kina sama ne krene u velika istraživanja imat će dugoročnu potrebu za uvozom.
Da ne spominjem potražnju za brandovima koje kina ne može "izmisliti" za par godina. I kinezi su ljudi.
btw. tek su nedavno proizveli svoj prvi auto. Što nam to govori?

Cuiusvis hominis est errare, nullius nisi insipientis perseverare in errore. - Cum sapienti viro libenter diserimus

Tu je i sve jača Indija koja ima know-how.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

Centar se preselio sa englezima, ircima i židovima, a ne indijancima. To je ostala ista bratija samo na drugom kontinentu.


Treba razlikovati interesne skupine i krupni kapital od nacionalnih ekonomija. Najčešće nemaju ništa zajedničko.

Cuiusvis hominis est errare, nullius nisi insipientis perseverare in errore. - Cum sapienti viro libenter diserimus


Centar se preselio sa englezima, ircima i židovima, a ne indijancima. To je ostala ista bratija samo na drugom kontinentu.


Treba razlikovati interesne skupine i krupni kapital od nacionalnih ekonomija. Najčešće nemaju ništa zajedničko.
[/quote]

Krupni kapital treba zakonima natjerati da radi za nacionalnu ekonomiju. Mozda ne natjerati ali naci nacin da isti radi za nacionalnu ekonomiju.
S druge strane ljude koji vode nacionalnu ekonomiju treba drzati na oku i zakonima im jasno reci sto ih ceka ako nacionalnu ekomnomiju podrede svojoj osobnoj.

Nije bolest sve što boli

El Febo, 14.01.2010. u 15:15
Krupni kapital treba zakonima natjerati da radi za nacionalnu ekonomiju

Krupni kapital prelazi granice nacionalne ekonomije. Osim toga za svaku represivnu i agresivnu mjeru postoji i protumjera pa se to najčešće razbije o glavu onima koji nastoje provesti takve mjere.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

New Report

Close