Vladine tri mjere: S fondovima i bankama financira se gospodarstvoIzdano: 13:55 14. siječnja 2010
Business.hr/ Hina
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak koje će potaknuti kreditne aktivnosti u suradnji s HNB-om, HBOR-om i poslovnim bankama.
Sve iz: Politika
članak
foto: Saša Ćetković
Vezane vijestiKomentar: Ima li Rohatinski plan B? Kosor: HBOR će gospodarstvu na aukcijama odobriti 4 do 5 milijardi kuna Svjetsko gospodarstvo se sporo oporavlja od recesije Kosor najavila jedinstven zakon o financiranju stranaka Na potrošnju utječe niska razina optimizma potrošača Ako Ina ne bude mogla vratiti dug Molu, Vlada će mu "refundirati" pola Povećanje juana će naštetiti globalnom gospodarskom oporavku Analiza: Može li uopće Mol do većinskog udjela u Ini? Prvi model suradnje predviđa financiranje gospodarstva kombinirano kroz HBOR koji osigurava 30 posto sredstava dok poslovne banke sudjeluju sa 70 posto. Krediti tvrtkama će se dijeliti na aukcijama HBOR-a. Novce će poslovnim bankama osigurati HNB otpuštajući 4 do 5 milijardi kuna rezerve, a poslovne banke od tog iznosa HBOR-u stavljaju na raspolaganje 2/3 dok 1/3 ostaje njima.
Drugi model predviđa formiranje jamstvenog fonda, koji će jamčiti za investicijske projekte. Plan je da se banke sa projektima koje žele financirati vlastitim sredstvima javljaju na aukcije HBOR-a. Ministar financija je Ivan Šuker najavio je da će dogovori o tome koliko će kamate pasti krenuti ovih dana, a najavljuje sniženje stope između 25 i 50 posto.
Treći model koji je vlada usvojila je sudjelovanje države u fondovima za gospodarsku suradnju. Prema tom modelu svi investicijski i private equity fondovi, koji prikupe kapital za ulaganje u tvrtke kojima treba dugoročno financiranje, moći će računati na to da im država udvostruči prikupljena sredstva.
Treći model koji je vlada usvojila je sudjelovanje države u fondovima za gospodarsku suradnju. Prema tom modelu svi investicijski i private equity fondovi, koji prikupe kapital za ulaganje u tvrtke kojima treba dugoročno financiranje, moći će računati na to da im država udvostruči prikupljena sredstva.
Ovo nisam shvatio – kome će država dati ta sredstva?
Seoba proizvodnje u jeftinije krajeve je i dovela do krize. Ako preselis proizvodnju iz svoje drzave u neku xy drzavu moras s vremenom zatvoriti pogone doma koje si tamo otvorio (zakon spojene posude), sto za rezultat ima povecanje nezaposlenosti a time i manje prihode od poreza, vise socijale itd. Drzave koje su dozvolile nekontroliranu seobu proizvodnje direktno su pogodovale pojedincima (vlasnicima proizvodnje) znaci da uvjek postoji sprega vlasti i kapitala. Kratkorocno je ta seoba bila dobra jer je omogucila jeftinije proizvode sto je povecalo potrosnju i visak nezaposlenih se zaposlio u uslugama i trgovini. Produbljenjem krize doci ce do otpustanja i tih zaposlenih jer nece biti potrebe za njima (osim nuznih potrepstina). To ce produbiti krizu jos i vise.
Sto ce se dogoditi kada kinezi i ostali jeftikaner podignu cijenu radne snage?
Kineska proizvodnja je u prosloj godini povecana.
Kome ce kinezi prodavati proizvedeno?
Na koji način su to mogli ispriječiti izuzev sistemom poticaja i poreza?
Opet dolazimo do uloge fiskalne politike.
Dobro zapažanje, čak ni komunistička partija to neće moći spriječiti.
Mene jedino strah kako će se pucanje kineskog gospodarstva odraziti na globalnu ekonomiju s
obzirom da su oni danas faktor br.1.
Treći model koji je vlada usvojila je sudjelovanje države u fondovima za gospodarsku suradnju. Prema tom modelu svi investicijski i private equity fondovi, koji prikupe kapital za ulaganje u tvrtke kojima treba dugoročno financiranje, moći će računati na to da im država udvostruči prikupljena sredstva.
Ovo nisam shvatio – kome će država dati ta sredstva?
[/quote]
Fondovima
prva investicija drzaveodnosno drzavno-pricatnog fonda.
Metronet.
Mala sala…
Prije ili kasnije će Kina morati popustiti sa tečajem Ren Min Bi-ja, morati će relaksirati monetarnu, a tada slijedi neizbježno dvije stvari:
-kineski proizvod neće biti više tako jeftin
– domaća potražnja će višestruko narasti
…jer se već i sada stanje bogatstva prosječnog kineza uvećano, a sa relaksacijom monetarne i tečaja Yuana, kupovna moć će se rapidno povećati pa će mu strane robe biti pristupačnije, a domaćim proizvođačima će se više isplatiti prodavati na domaćem tržištu.
Zato tako veliki otpor kineske vlade kod tečaja Yuana u odnosu na velike valute.
Ne žele za sada izgubiti prirodnu prednost jeftinog inputa.
To naravno može trajati jedno vrijeme, ali će do promjena doći prije ili kasnije.
Fondovima
Škegrin Questus osnuje tvrtku i uloži 100 milijuna i država mu "udvostruči sredstva"?
BTW:
HUP Vladi: Hitno ukinite harač, Hrvatskoj prijeti deflacija
http://www.jutarnji.hr/hup-vladi–hitno-ukinite-harac–hrvatskoj-prijeti-deflacija/487583/
Naravno, fenomen Kine ne može vječno. I opet će doći do sloma i tek onda i mi i cijela Europa možemo očekivati određeni procvat i povratak proizvodnje na ove prostore.
A nama je u interesu da ta ista Kine padne čim prije, jer će manji lom biti. I da se ne dogodi nova Kina u obliku Indije.
Škegrin Questus osnuje tvrtku i uloži 100 milijuna i država mu "udvostruči sredstva"?
BTW:
HUP Vladi: Hitno ukinite harač, Hrvatskoj prijeti deflacija
http://www.jutarnji.hr/hup-vladi–hitno-ukinite-harac–hrvatskoj-prijeti-deflacija/487583/
Pa nije niti bitno čija su sredstva. Bitno je da ih dobiju oni koji od njih mogu stvoriti dodanu vrijednost.
btw. Po meni bi trebalo povećati pdv na 25% i svaki drugi porez na potrošnju. Istovremeno sustavno smanjivati namete na investicije i cijenu rada.
Naravno, fenomen Kine ne može vječno. I opet će doći do sloma i tek onda i mi i cijela Europa možemo očekivati određeni procvat i povratak proizvodnje na ove prostore.
A nama je u interesu da ta ista Kine padne čim prije, jer će manji lom biti. I da se ne dogodi nova Kina u obliku Indije.
Neće doći do sloma jer je Kinesko gospodarstvo izuzetno dugovno rasterećeno. Tvrtke su pune kapitala a država ostvaruje enormne suficite.
Doći će do preorijentacije kao i kod Japana s razlikom što je kinesko tržište kudikamo jače (Japan i pati od deflacije već godinama zbog prekapacitiranosti i manjka domaće potražnje) i to je po meni tržište budućnosti za svjetske napredne proizvode.
Kada kinezi i indijci ne budu vuiše jeftina radna snaga, onda ćemo to mi biti njima [cry]
Cijena rada neminovno raste u Indiji i Kini pogotovo inženjerskih poslova
Moj poznanik upravlja ispostavom jedne velike evropske informatičke firme u Indiji i prije 2 godine imao je cca 800 zaposlenih (toliko radnih mjesta je ukinuto u EU). Pitao sam ga da li im se isplati davati otpremnine između 150 i 300 tisuća € u EU i zapošljavati ljude u Indiji čije cijena svake godine raste i kroz nekoliko godina će se izjednačiti sa cijenom rada u EU (ako uzmemo i dodatne troškove čestih putovanja iz Indije). Njegov odgovor je bio – sindikat. On indijcu može reći sutra putuješ na pola godine u Zagreb. Nekoga iz Londona ili iz Bonna ne može poslati pedeset kilometara.
Naravno da globalizacija sa strane radnika, a on je i potrošač nije dobra stvar. Zato je bitna svijest potrošača ( a on je i radnik) da kupuje proizvode od svog susjeda (naravno da se do određene granice mora voditi računa i o konkurentnosti) jer nam je naš proizvod uvijek lakše njemu i prodati. Ako on propadne, prije ću propasti i ja.