– ?
Trgovina, energetika, brodarstvo, prirodne vode, itd. Ima toga, da nas desetak sjednemo za stol, kroz par dana bi napravili solidan plan za narednih par godina. Sve ostalo treba svesti u razumne okvire, klasterizirati i doviđenja. Ionako uvijek šteka u provedbi, ne možeš mentalitet i navike promijeniti preko noći. Tek sad imamo mali napredak na ovim izborima, a koliko je godina trebalo za to? Mislim na borbu protiv korupcije, ne stranke ili pojedine političare.
Kako pokrenuti proizvodnju, koje nije ni bilo? Potrebno ju je tek planski stvoriti, zar ne. Bez toga, jasno, nemamo ni što izvoziti.
Čime to pokrenuti? Dobrom voljom ne ide.
dečki….o kakvoj pustoj proizvodnji vi pričate?
jeste se ludih gljiva najeli?
kome smo konkurentni u proizvodnji?
kinezima?
rumunjima?
jak tercijalni (uslužni) sektor naša je budućnost…
Kako pokrenuti proizvodnju, koje nije ni bilo? Potrebno ju je tek planski stvoriti, zar ne. Bez toga, jasno, nemamo ni što izvoziti.
Čime to pokrenuti? Dobrom voljom ne ide.
Planski sigurno ne. Kolega Vergilije je dao dobru usporedbu s burzom. Prošle zime su se svi držali za glavi i zapitkivali od kuda će krenuti oporavak….. Ako postoji potražnja za nekom robom a nema dovoljno proizvodnje doći će netko spreman investirati i istkoristiti priliku. Danas takvih ljudi ima manje nego prije 3 godine jer je deflacija odradila svoje.
ciceron i conan
u pravu ste. ne očekujem ja plansku proizvodnju i nove državne firme nego da država stvori okvir koji će omogućiti sigurnost poduzetniku. ne u smislu povrata investicije već stabilnog i brzog pravnog sustava
+ manje opterećenje, i učinkovita ali ne prevelika administracija
[thumbsup]
to nije zadaća države. svi primjeri planskog određivanja tko će što proizvoditi su neslavno završili. ti bolje znaš za koji proizvod imaš kupca a tržište će samo neuspješne natjerati na promjenu.
Kad ne treba konkretno usmjeriti, već samo okvirno prema geostrateškom položaju. Prirodni položaj RH već u velikoj mjeri nameće čime bi se mogli baviti uspješno. Nije strategija razvoja isto što i planska privreda.
u RH jedina proizvodnja koja bi eventualno bila održiva jest proizvodnja hrane.
o ostaloj proizvodnji možete samo danas sanjati.
Dobro kažete, nije država ta koja treba određivati što će se proizvoditi. Možda svojim poticajnim mjerama pružiti podršku perspektivnim proizvodnjama.
Što se tiče najtraženijih i najplaćenijih radnih mjesta u HR – obično su u financijskim institucijama ili trgovini, zastupništvima i slično.
Upravo nas je poticanje domaće potražnje financirane vanjskim dugom dovelo u ovako lošu makroekonomsku situaciju.
Rohatinski je sve rekao. Riješenje je u otriježnjenju, što prije to bolje. Kreditnu aktivnost preusmjeriti sa potrošnje na proizvodnju, smanjiti državni sektor i orijentirati se na izvoz.
Ne bih baš rekao da je to bilo poticanje DOMAĆE potražnje u smislu potražnje za domaćim proizvodom. Prije je to poticanje POTROŠNJE (a kako smo uvozno orijentirani znamo kako to završava) gdje je samo država kroz poreze, carine i trošarine imala koristi.
Domaća industrija je u toj potrošnji stagnirala jer nije bila konkurentna "junk" uvozu.
[/quote]
domaća potražnja i potražnja za domaćim proizvodom su dva različita pojma
inače se slažem
Danas takvih ljudi ima manje nego prije 3 godine jer je deflacija odradila svoje.
To tek slijedi. Izvlači nas rast cijena energenata, a cijena roba široke potrošnje je strahovito pala. Pod nekim krinkama sezonskih popusta i akcija, "trajno niskih cijena", iste su pale 30-40 i više posto.
OK ženke krpice, ali otkad je sezonska akcija na margarin i meso!?
Prvi model suradnje predviđa financiranje gospodarstva kombinirano kroz HBOR koji osigurava 30 posto sredstava dok poslovne banke sudjeluju sa 70 posto. Krediti tvrtkama će se dijeliti na aukcijama HBOR-a. Novce će poslovnim bankama osigurati HNB otpuštajući 4 do 5 milijardi kuna rezerve, a poslovne banke od tog iznosa HBOR-u stavljaju na raspolaganje 2/3 dok 1/3 ostaje njima.
Drugi model predviđa formiranje jamstvenog fonda, koji će jamčiti za investicijske projekte. Plan je da se banke sa projektima koje žele financirati vlastitim sredstvima javljaju na aukcije HBOR-a. Ministar financija je Ivan Šuker najavio je da će dogovori o tome koliko će kamate pasti krenuti ovih dana, a najavljuje sniženje stope između 25 i 50 posto.
Treći model koji je vlada usvojila je sudjelovanje države u fondovima za gospodarsku suradnju. Prema tom modelu svi investicijski i private equity fondovi, koji prikupe kapital za ulaganje u tvrtke kojima treba dugoročno financiranje, moći će računati na to da im država udvostruči prikupljena sredstva.
To tek slijedi. Izvlači nas rast cijena energenata, a cijena roba široke potrošnje je strahovito pala. Pod nekim krinkama sezonskih popusta i akcija, "trajno niskih cijena", iste su pale 30-40 i više posto.
OK ženke krpice, ali otkad je sezonska akcija na margarin i meso!?
[/quote]
a nekretnine?
na hnb.hr se lijepo vidi pad M1a novčane mase u prošloj godini